Oni su neumorni kreatori našeg životnog prostora – zraka, vode i zemlje. No, sada su ugroženi. Izumiranje milijuna biljnih i životinjskih vrsta, do kojeg dolazi negativnim utjecajem čovjeka na prirodu, u konačnici ugrožava život ljudi na Zemlji i to u istim razmjerima kao i klimatske promjene. To je prošlog tjedna na konferenciji u Parizu izjavio Robert Watson, šef UN-ove agencije za očuvanje biološke raznovrsnosti. Znanstvenici su podnijeli izvještaj o stanju ekološkog sustava i globalne biološke raznovrsnosti. „Ako se nastavi ovo izumiranje, to će potkopati našu sposobnost za borbu protiv siromaštva, sigurnost naših zaliha vode i hrane, naše zdravlje”, stoji u dokumentu.
Izvještaj, prvi ove vrste od 2005. godine, objavili su suradnici Panela za biodiverzitet i ekosustav, 6. svibnja 2019. U njemu je obuhvaćen rad 400 stručnjaka, i on odaje sumornu sliku kada je u pitanju budućnost čovječanstva.
Tako se navodi da je do sada nezapamćeno i ubrzano odumiranje prirodnih eko-sustava u posljednjih 50 godina izazvano promjenama na zemlji i u moru, zagađenjem, masovnim ulovom koji dovodi do istrjebljenja flore i faune, promjenom klime i stvaranjem invazivnih biljnih i životinjskih vrsta. Ovih pet negativnih faktora pospješuju ustaljene norme društvenog ponašanja koje sežu od pretjeranog konzumiranja do političkog djelovanja i ciljanog usmjeravanja ljudi na konzumiranje. Razaranje ekosustava ne ugrožava samo napredak čovječanstva već potkopava 35 od 44 ciljeva UN-a u pogledu samoodrživog razvoja, kažu autori izvještaja.
Diplomati iz 130 zemalja su se sastali u Parizu, kako bi usuglasili stavove i konačni izvještaj predali onima koji donose političke odluke u svijetu. „Zaštita neprocjenjivo vrijednih dobara prirode za ljude će biti odlučujući izazov tijekom idućih desetljeća”, naglasio je Watson.
I pored toga što su neki problemi poznati desetljećima, znanstvenici imaju poteškoće da javnosti demonstriraju koliko se hitno mora djelovati protiv uništavanja prirode. Zato su potrebne hitne i „transformacijske političke promjene”, stoji u izvještaju. Političari moraju dati stimulanse za samo-održivost u oblasti poljoprivredne proizvodnje, ograničiti kvote ulova i donijeti mjere za održivu politiku u oblasti vodoprivrede, zahtijevaju stručnjaci. Ali, kako oni zaključuju, i svijest potrošača se mora promijeniti. Kako bi se zaustavilo dalje uništavanje ekosustava, oni trebaju smanjiti konzumaciju mesa i kupovati ribu koja dolazi iz održivih izvora
Još nije kasno, ali samo kada bi svi i na svim razinama – od najviše do najniže – počeli na tome i raditi, zaključuje Robert Watson, šef UN-ove agencije za očuvanje biološke raznovrsnosti.