U današnjem društvu tehnologija i digitalne usluge postale su ključni segment svakodnevnoga života, s ogromnim utjecajem na način na koji radimo, komuniciramo, učimo i provodimo slobodno vrijeme. Uz sve prednosti koje digitalna transformacija donosi, pojavljuje se i opasnost od digitalnoga stresa koji ima značajan utjecaj na psihičko i tjelesno zdravlje. U tom kontekstu, pojam „digitalne dobrobiti” ili digitalnoga blagostanja postaje ključan za razumijevanje kako tehnologiju koristiti na način koji će pozitivno utjecati na naš život, a ne nas usmjeriti prema ovisnostima i problemima.
Što je digitalno blagostanje?
Digitalno blagostanje (engl. digital well-being) odnosi se na stanje ravnoteže i harmonije u korištenju digitalnih tehnologija, pri čemu tehnologija doprinosi kvaliteti života, a ne narušava ga. To podrazumijeva svjestan, odgovoran i kontroliran način korištenja digitalnih uređaja i platformi, uz minimiziranje negativnih učinaka poput stresa, ovisnosti, preopterećenosti informacijama ili narušavanja međuljudskih odnosa. Za postizanje digitalnoga blagostanja ključno je promicanje zdrave interakcije s tehnologijom, odnosno korištenje uređaja i aplikacija na način koji potiče produktivnost i kreativnost te jasno postavljanje granica u regulaciji vremena provedenoga online. Time se omogućava više vremena za aktivnosti uživo, poput druženja s obitelji i prijateljima, njegovanja hobija i tjelesne aktivnosti, koji su nužni za očuvanje mentalnoga i tjelesnoga zdravlja.
Potencijalne opasnosti neodgovarajućih digitalnih navika
Iako digitalne tehnologije nude brojne prednosti, prekomjerna upotreba interneta i ekrana nosi sa sobom ozbiljne rizike. Među najčešćim opasnostima izdvajaju se ovisnost o internetu i ekranizam, negativni utjecaj na psihu i kognitivne funkcije te ugrožavanje socijalnih odnosa.
Ovisnost o internetu i ekranizam
Ovisnost o internetu uzima maha među djecom i mladima, ali i odraslim osobama svih dobi i narušava obiteljske i socijalne odnose. Prema podacima istraživanja Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a, djeca u BiH odrastaju uz digitalne uređaje, a najviše vremena provode uz mobilne telefone i televizije. Djeca do 10 godina starosti dominantno koriste televiziju, dok starija djeca i adolescenti sve više stvaraju ovisnost o mobilnim telefonima. Ovaj trend postavlja ozbiljne izazove pred roditelje i odgojitelje u pogledu smanjenja vremena pred ekranima i promoviranja zdravih medijskih navika.
Ovisnost o internetu definira se kao prekomjerno i nekontrolirano korištenje digitalnih platformi koje ometa svakodnevne aktivnosti.
S druge strane, ekranizam se odnosi na negativne posljedice produženoga vremena provedenoga pred ekranima. Produžena izloženost može uzrokovati fizičke simptome poput boli u vratu i ramenima, zamora očiju i poremećaja spavanja uzrokovane plavim svjetlom. Dugoročno ekranizam može dovesti do smanjenja tjelesne aktivnosti, što povećava rizik od pretilosti i drugih zdravstvenih problema. Ekranizam je posebno opasan kod djece predškolskoga uzrasta jer može dovesti do kašnjenja u razvoju motoričkih sposobnosti i govora.
Moždana trulež i zarazna moć algoritama
Društvene mreže postale su neizostavan dio života globalne populacije. Platforme poput TikToka, Facebooka, Instagrama i drugih svakodnevno bilježe porast korisnika, što je jasan pokazatelj rastuće ovisnosti o digitalnom okruženju. Stalno skrolanje kroz trivijalne sadržaje vodi k fenomenu poznatom kao „moždana trulež” ili „brain rot”. Ovaj pojam opisuje mentalno opadanje koje se događa kao rezultat prekomjernoga korištenja trivijalnoga sadržaja koji ne izaziva intelektualni angažman. S obzirom na to da je 2024. godine ovaj izraz postao „Oxfordova riječ godine”, jasno je da je fenomen prekomjerne konzumacije online sadržaja postao značajan globalni problem.
Jedan od glavnih razloga zašto društvene mreže postaju toliko zarazne leži u načinu na koji su dizajnirane. Algoritmi koji pokreću ove platforme koriste sofisticirane sustave nagrađivanja mozga kako bi korisnici provodili više vremena na njima. Svaka nova obavijest, svaki lajk, komentar ili nova objava potiču lučenje dopamina, što izaziva osjećaj zadovoljstva. Ovi instant „dopaminski udarci” motiviraju korisnike da nastave koristiti platformu. Tako mozak postaje „ovisan” o konstantnim stimulacijama, što ima dugoročne posljedice na kognitivne funkcije. Ovaj problem nije ograničen samo na mlade, već se odnosi i na starije generacije, koje također sve više stvaraju ovisnost o tehnologiji i internetu.
Phubbing i nomofobija
Među specifičnim fenomenima koji proizlaze iz neodgovarajućih digitalnih navika i narušavaju mentalno zdravlje i socijalne odnose nalaze se i phubbing i nomofobija.
Nomofobija, odnosno iracionalni strah od gubitka mobilnoga telefona ili pristupa internetu, postala je raširen problem u suvremenom društvu. Ovaj fenomen sve više pogađa mlade generacije koje su odrastale uz tehnologiju. Simptomi nomofobije uključuju osjećaj panike ili tjeskobe kada telefon nije dostupan, konstantno provjeravanje obavijesti, poruka i e-pošte, te smanjenje koncentracije i produktivnosti zbog ovisnosti o telefonu. Osobama kod kojih ovisnost o telefonu značajno narušava kvalitetu života, nerijetko je potrebna i stručna pomoć poput kognitivno-bihevioralne terapije.
Phubbing, ili ignoriranje osoba u stvarnom životu zbog korištenja telefona, ozbiljan je problem koji narušava međuljudske odnose. Ovo ponašanje može dovesti do osjećaja isključenosti kod partnera, prijatelja ili članova obitelji, povećanja sukoba u odnosima, kao i smanjenja kvalitete komunikacije i emocionalne povezanosti. Za smanjenje phubbinga ključno je postaviti pravila o korištenju telefona tijekom zajedničkih aktivnosti, svjesno ostaviti telefon po strani tijekom druženja s drugima i razgovarati o utjecaju takvoga ponašanja s osobama koje imaju ovu naviku.
Jačanje međuljudskih odnosa zahtijeva svjesne napore u smanjenju vremena provedenoga na telefonima i veći fokus na osobne interakcije.
Kako postići digitalno blagostanje?
Kako bismo uspjeli postići digitalno blagostanje, važno je osvijestiti vlastite digitalne navike i postaviti granice u korištenju digitalnih uređaja i usluga. Uspostavljanje ravnoteže između digitalnoga i stvarnoga svijeta omogućava bolje upravljanje vremenom, smanjenje stresa i povećanje produktivnosti.
- Postavite granice. Postavite sebi pitanja poput: Koliko često koristim telefon? Osjećam li da tehnologija preuzima moj život? Uzrokuju li mi digitalni uređaji stres? Nakon što prepoznate vlastite navike, postavite konkretna vremenska ograničenja za korištenje pametnih telefona i aplikacija. Mnoge aplikacije, poput Google Digital Wellbeing, omogućuju praćenje vremena provedenoga na uređajima i postavljanje granica za korištenje određenih aplikacija.
- Isključite obavijesti. Noću isključite zvukove za obavijesti i postavite telefon u noćni način rada. Na taj način možete izbjeći uznemiravanje zbog poruka ili obavijesti i osigurati bolji san.
- Uključite se u offline aktivnosti. Tehnologija ne smije zamijeniti aktivnosti koje obogaćuju vaš život, poput čitanja, vježbanja ili provođenja vremena s obitelji i prijateljima. Posvetite se hobijima i kreativnim aktivnostima koje ne uključuju tehnologiju.
- Komunicirajte „licem u lice”. Kada god je to moguće, naglasak stavite na osobnu komunikaciju. Fizička interakcija s ljudima ima mnoge prednosti koje online komunikacija ne može zamijeniti.
- Smanjite vrijeme na društvenim mrežama. Prekomjerno vrijeme provedeno na društvenim mrežama može izazvati osjećaj usamljenosti, tjeskobe i depresije. Kontroliranje vremena provedenoga na društvenim mrežama može značajno poboljšati mentalno zdravlje.
- Digitalna detoksikacija. Odluka da se povremeno „povučemo” iz digitalnoga svijeta može imati mnoge prednosti. Postavite sebi određeno razdoblje u kojem ćete se potpuno distancirati od interneta i društvenih mreža – to može biti vikend, tjedan dana ili duže. Fokusirajte se na offline aktivnosti i obnovite povezanost s realnim svijetom.
Usmjeravanje djece prema zdravim digitalnim navikama
Djeca i mladi posebno su osjetljivi na utjecaj digitalnih tehnologija, a ključnu ulogu u njihovu usmjeravanju igraju roditelji i odgojitelji. S ciljem da svima onima koji se brinu i provode vrijeme s djecom pruže podršku, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine i Mediacentar Sarajevo objavili su „Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom”. Ove smjernice donose informacije i savjete za korištenje medija i IKT-a u obitelji, kreiranje zdravih medijskih navika djece, prepoznavanje problema povezanih s prekomjernim korištenjem ekrana, kao i tehnička sredstva zaštite, te prijedloge za zajedničke offline aktivnosti.
Smjernice nude i pregled preporuka iz različitih zemalja o vremenu koje djeca svakodnevno provode pred ekranom, što roditeljima može pomoći u donošenju odluka prilagođenih njihovoj obitelji. Tehnička rješenja, poput aplikacija za roditeljsku kontrolu, pružaju dodatnu sigurnost i omogućuju roditeljima praćenje digitalnih aktivnosti djece. Upoznavanje roditelja s tehnologijama i dobnim ograničenjima usluga također doprinosi zaštiti djece. Važno je i brinuti se o digitalnoj reputaciji djeteta, sprječavajući objavljivanje osjetljivih podataka, fotografija ili videozapisa koji bi mogli ugroziti sigurnost i ugled djeteta na mreži.
Roditelji trebaju obraćati pažnju na moguće probleme povezane s korištenjem ekrana, poput prekomjernoga vremena provedenoga online. Smjernice uključuju pitanja koja roditeljima mogu pomoći u procjeni situacije i identificiranju potrebe za stručnom pomoći.
Digitalna uključenost starije populacije
I stariji građani sve više prepoznaju prednosti digitalnih tehnologija. Prema podacima istraživanja Regulatorne agencije za komunikacije o medijskim navikama odraslih, u BiH stariji od 60 godina sve češće koriste Facebook, WhatsApp i druge platforme za komunikaciju s prijateljima i obitelji, kao i za praćenje vijesti i informacija.
Korištenje društvenih mreža među starijim osobama često ima i pozitivne strane, kao što je jačanje socijalne povezanosti i održavanje međuljudskih odnosa. Mnogi stariji ljudi, posebno oni koji žive sami, koriste internet kao način da ostanu povezani sa svojom djecom, unucima i prijateljima. Međutim, prekomjerna upotreba interneta može i kod starijih izazvati i negativne efekte, poput smanjenja tjelesne aktivnosti, smanjenja stvarnih društvenih interakcija i povećanja osjećaja otuđenja i usamljenosti.
S obzirom na to da stariji ljudi mogu imati poteškoće u razumijevanju digitalnih alata, važno je pružiti im obrazovne mogućnosti i podršku kako bi mogli sigurno koristiti tehnologiju. Obrazovni programi i radionice namijenjeni starijima pokazali su se učinkovitima u smanjenju ovih prepreka, omogućujući im sigurno i produktivno korištenje tehnologije.
Značaj međuljudskih odnosa i socijalnoga kapitala
U današnjem digitalnom dobu međuljudski odnosi i socijalni kapital postaju ključni faktori u očuvanju mentalnoga zdravlja. Socijalni kapital se može definirati kao mreža ljudi i organizacija s kojima pojedinac održava stabilne, kvalitetne veze. Takav kapital omogućava ljudima da dobiju podršku u kriznim trenucima, da stvore sigurno okruženje i da razvijaju emocionalnu otpornost.
Iako društvene mreže omogućuju virtualnu povezanost, pravi socijalni kapital se i dalje temelji na osobnim i dubokim ljudskim odnosima. Česta upotreba digitalnih uređaja može smanjiti kvalitetu međuljudskih odnosa i stvoriti osjećaj površne povezanosti, što dovodi do osjećaja usamljenosti i socijalne izolacije.
Pravi socijalni kapital ne nastaje brojnim lajkovima i komentarima, već stvarnom, osobnom interakcijom.
(Lea Čengić)
