Brak i obitelj, težnja su svakoga živog bića, neovisno o tome u kojem se obliku ostvaruju. Nezaobilazne su to teme društvenih i Crkvenih promišljanja, svakodnevnih portala i brojnih knjiga. Jedna od takvih, nezaobilaznih lektira, Ana Karenjina Lava Nikolajevića Tolstoja u početnim stihovima ukazuje kako su: sve sretne obitelji nalik jedna na drugu, dok je svaka nesretna obitelj, nesretna na svoj način.
U adolescentskoj se dobi, ovi književni reci mogu iščitavati s podijeljenošću izazova mladoj osobi u odrastanju, koja gaji obiteljske ideale, o njima još ni ne razmišlja ili potaknuta negativnim primjerom vlastite obitelji, naglašeno iščitava samo drugi dio rečenice, potvrđujući svoj proživljavani stav. Kao odraslim pripadnicima suvremenoga društva, ova nam se izjava može učiniti zbunjujućom, bilo u pozitivnom bilo pod negativnim aspektom sagledavanja, pored postojanja tolikih bračnih i obiteljskih savjetovališta, socijalnih službi, psihoterapeutskih škola, obiteljskih skupina potpore, organizacijskih centara za podršku obitelji, rasprostranjenosti sigurnih kuća, popravnih institucija, kazneno-krivičnih postupaka za zlostavljanja i/ili zanemarivanje djece, sudskih zabrana pristupa, policijske potrebe da se štiti od agresivnih obiteljskih napada i nasilja u obitelji ratificirajućim konvencijama… Kao kršćanima svih uzrasta ovakvo se prikazivanje braka i obitelji može činiti u potpunoj suprotnosti s Božjim naumom u kojemu početne stranice Biblije započinju opisom stvaranja međusobne upućenosti muškarca i žene, kao „jako dobroga”. Bog, koji uviđa usamljenosti stvorenja, pridružuje ih jedno drugom i blagoslovom uzdiže njihovo zajedništvo.
U Crkvenom ozračju susrećemo se s izvornom stvorenošću i blagoslovom obitelji, dok se s društvene/sekularne strane sve više suočavamo s negativnim sociološkim obilježjima braka, obitelji i njihovih uvjeta (ne)ostvarenja. Stoga ćemo nastojati ukazati na društveno ozračje za brak i obitelj i njihovo tumačenje kroz prizmu kršćanskoga ideala, kao mjesta autentičnoga zajedništva osoba, na tragu pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu, gdje se Crkva poistovjećuje sa svojim članovima, smatrajući da „radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našega vremena… jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika te nema ničega uistinu ljudskoga, a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu” (GS 1).
Negativno društveno ozračje
U Matejevu evanđelju Isus naglašava: Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja! (Mt 19,6) Ovo se Biblijsko upozorenje može učiniti vrlo (ne)praktičnim poštivanjem u suvremenom svijetu u kojemu vladaju požuda, strast, hedonizam, iskrivljeni „bračni” oblici i „ženidbene povlastice”, suprotno od izvornoga Božjeg nauma o braku i obitelji.
Svjedoci smo da su se mnogi kulturni, društveni i politički čimbenici urotili da izazovu sve očitiju krizu dostojanstva obitelji. Suvremena obitelj sve manje djeluje kao uporište zdravoga razvitka čovjeka, a potom i samoga društva. Dostojanstvo bračne ustanove zasjenjeno je danas u civilnome društvu, „nekonvencionalnim brakom, „neformalnim životnim partnerstvom”, „alternativnim/izvanbračnim/istospolnim životnim zajednicama”, slobodnim vezama, brakom na probu, promiskuitetom, pošašću rastave, novim modelima „roditeljstva”, emancipacijom od rađanja i odgoja djece te proizvoljnim opredjeljenjem za rodom, gender ideologije.
Današnji svijet ima tendenciju liberalnoga razmišljanja i etičkoga relativizma te se čini da globalizacijska politika tolerancijom ovakvih modela teži potisnuti tradicionalne oblike kršćanskoga braka i obitelji; manipulirati temeljnim vrednotama braka i bračne ljubavi te se stremi i narušavanju temeljnih antropoloških istina; ustaljenih normi društva i prirodnih zakona, uvođenjem izražavanja „rodnog identiteta” s težnjom pravnoga priznavanja „trećeg spola”, naspram „konzervativnog” „rodnog stereotipa”.
U suvremenom društvu, sve su rjeđi partneri koji se odlučuju na sklapanje ženidbe. Oni koji to i čine, u pojedinim slučajevima, više vremena posvete dekorativnom osmišljavanju hollywoodskoga vjenčanja, nego… (…)
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš preplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i pretplata@svjetlorijeci.
