Crkva 5. kolovoza slavi blagdan Gospe snježne, odnosno Posvetu rimske bazilike Svete Marije Velike.
Bazilika svete Marije Velike (tal. Basilica di Santa Maria Maggiore antička je katolička bazilika u vječnom gradu Rimu. Jedna je od četiri velike ili papinske bazilike koje su nekad označavale, zajedno sa Bazilikom svetoga Lovre izvan zidina „pet patrijarhalnih bazilika Rima” povezanih s pet drevnih patrijarhalnih sjedišta kršćanstva (Pentarhija: Rim, Carigrad, Jeruzalem, Antiohija i Aleksandrija). Ostale tri velike ili papinske bazilike su: bazilika svetoga Petra, bazilika svetoga Ivana Lateranskog i bazilika svetoga Pavla izvan zidina.
Prema legendi iz 13. stoljeća, u noći 3. kolovoza 352. godine Gospa se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu. U tom ukazanju rekla im je da joj u čast izgrade crkvu na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je pao 5. kolovoza na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije osobno je odredio granice buduće bazilike pa se i po njemu zove Liberijanska bazilika. Naknadno ju je preuredio papa sveti Siksto III. u spomen Efeškog sabora 451. godine, na kojem je donesena dogma o Marijinom Bogomajčinstvu. Tada je i posvećena Mariji. U njoj se nalaze grobovi svetoga Jeronima i svetoga pape Pia V. te mozaik – najstariji prikaz Gospe Snježne iz 1308. godine. Zvonik Svete Marije najviši je od svih zvonika rimskih crkava.
