Mijatov prolaz ili Hajdučka vrata je skoro potpuno pravilan kameni prsten i jedan je od najljepših vidikovca u zemlji, a prema legendi je simbol otpora i slobode. To je ujedno i najpoznatija točka Parka prirode Blidinje. Taj kameni prolaz naziv je dobio po poznatom hajduku iz ovoga područja Mijatu Tomiću.
Prolaz se nalazi na 2000 metara nadmorske visine, visoko iznad kanjona Neretve koja je tu na nepunih 200 m nadmorske visine i manjega povremenog potoka Grabovice. Potok Grabovica duboko ispod prolaza izvire u vrhu velikoga vapnenačkog amfiteatra poznatoga kao Diva Grabovica. Do samoga prolaza dolazi se iz više pravaca, a najbolje i najlakše je dužom šetnjom iz pravca Muharnice, te ga posjete samo odvažni koji se usude na jedan takav put. Taj put vodi prvo kroz prelijepe šume obične jele, koje lagano prelaze u munikove šume. Na kraju munikove šume prelaze u skoro nepregledne šume bora krivulja koji osvaja svaki slobodni dio, a iz tih borova tu i tamo još raste poneka munika. Nekad je ovo bila staza ovčara koji su vodili nebrojena stada ovaca iz doline Neretve na velike livade Dugog polja.
Sve je to smješteno na istočnom dijelu planine Čvrsnice iznad zelenih dolina i kamenih goleti, odnosno na obroncima Čvrsnice poznatim kao Plasa. To je vapnenačko područje gdje dominiraju jurski vapnenci posloženi u velikim slojevima koji se dobro vide pored rijeke Neretve. Neretva je svojim tokom usjekla jedan od najljepših svjetskih kanjona, a razlog je poroznost i topivost tih stijena, što je utjecalo i na nastanak Mijatova prolaza.
Mijatov prolaz je kameni prsten (otvor) u stijeni, čiji se promjer kreće oko 5 metara, a nastao je raznim prirodnim djelovanjima. Sve je počelo od urušavanja pećinskoga stropa. Potom su na to došla razna djelovanja veoma surove planinske klime koja je dala konačni oblik prolazu, te na kraju i raznih tipova erozije koje ga i danas oblikuju. Zbog toga je ovo veoma osjetljiv prolaz koji se lako može urušiti, ako se ne bude čuvao.
Prolaz je okružen niskom šumom bora krivulja, koja je kod nas vezana samo za visoke planine gdje vlada subalpska klima, s kratkim vegetacijskim razdobljem i dugim zadržavanjem snježnoga pokrivača. Pored bora krivulja, u okolini prolaza možemo naći i nekoliko veoma rijetkih endemskih vrsta, od dalmatinskoga i hercegovačkog zvonca pa nadalje.
Dolazak do prolaza nam omogućava jako lijep pogled na susjedni Prenj, dolinu Neretve i Dive Grabovice. Također se dobro vide i dijelovi Čvrsnice od stijene Velikog Kuka, Mezića stijene, Pešti brda, te u daljini i vrhovi planine Čabulje.
Ovaj prirodni fenomen od 1985. ima status spomenika prirode.
| Legenda o Mijatovom prolazu kazuje da je kameni prsten stvoren iz ničega i da je tu bilo mjesto gdje su se okupljali hajduci koji su se borili protiv Osmanlija. Tako su prema legendi svi hajduci koji su prolazili kroz krug postajali otporni na metke. |
| Mijat Tomić(1610. – 1656.) bio je hajduk koji je svoje skrovište nalazio na Čvrsnici, gdje se sklanjao od progona osmanske vlasti. Ubijen je izdajom, a grob mu se nalazi u selu Doljani. Po njemu je geološki fenomen na Čvrsnici dobio svoj naziv. |
