U okviru obilježavanja Dana Grada Zenice, koji slavi 590 godina postojanja, u Bosanskom narodnom kazalištu u petak 20. ožujka 2026. upriličena je svečanost dodjele priznanja, izvješćuje KTA.
Među dobitnicima je i fra Marko Kepić, župnik zeničke župe sv. Ilije Proroka, koji je nagradu dobio „za unapređenje kvalitete življenja, promociju Zenice u očuvanju kulturne baštine, očuvanje multinacionalnog dijaloga građana Zenice, podršku razvoju glazbene i likovne kulture, te književnosti u gradu“.
U svom obraćanju fra Marko je kazao kako se ovu nagradu može, prije svega, promatrati kroz dugu povijest franjevačke prisutnosti u Bosni – više od 700 godina. Dodao je kako franjevački pozdrav „Pax et Bonum“ (Mir i dobro) predstavlja geslo djelovanja kroz susretanje svih ljudi u bratskom ozračju, zatim kroz izgradnju dijaloga i duhovnost podržavanja svega što je dobro, lijepo i plemenito – od glazbe, likovnosti i pisane riječi – te očuvanja, zbog čega su, istaknuo je, franjevački samostanski muzeji danas „prave riznice“.
Progovorio je i o dugom franjevačkom djelovanju u zeničkoj dolini gdje su brigu o vjernicima vodili franjevci iz Guče Gore, te podsjetio da Zenica kao samostalna institucija/župa djeluje blizu 200 godina. „I ovdje su nastojali djelovati prema svojoj karizmi i donijeti ovom gradu ono najbolje“, kazao je fra Marko dodavši da su gradnju „velebne crkve sv. Ilije Proroka i kuće koja danas stoji kao ‘mali dvorac’“ franjevci povjerili vrsnom arhitektu Josipu Vancašu zbog čega su ta zdanja proglašena nacionalnim spomenikom. „U svojim su mogućnostima djelovali pastoralno, kulturno i humanitarno. Zato ova nagrada ne bi bila bez zajednice kojoj služimo, bez sve ove velike povijesti i bez ljudi koji su nastojali činiti sve na duhovnoj i kulturnoj izgradnji“, naglasio je.
Spomenuo je i kako je nobelovac Ivo Andrić upravo u Zenici, u župnom uredu, boravio od 1915.-1917. tj. u počecima svoga pisanja. „Jedan dio ‘Ex ponta’ nastao je upravo u našoj kući. Uz ovog pisca bio je vezan i veliki zenički pisac fra Ljubo Hrgić, a ove godine obilježavmo 50 godina od njegove smrti“, kazao je.
Podsjećajući potom na Andrićeve riječi upućene prilikom preuzimanja Nobelove nagrade o tome kako je BiH „zaista mala zemlja među svjetovima“ kojoj su tim priznanjem „bacili snop svjetlosti na njenu književnost i tako privukli pažnju svijeta na njene kulturne napore“, fra Marko je rekao da se i franjevačko djelovanje nekad čini kao „djelovanje male zajednice na periferiji“. „Naša crkva i kuća su u centru, ali svojom oronulošću govore da su na periferiji ineteresa; naši napori oko međureligijskog dijaloga, u svijetu isključivosti, su ponekad kako periferni događaji, a za neke čak i pogreška; sve zauzimanje oko kulture danas – kao da djeluje da se nešto ne uklapa u moderne tokove. Ali ova nagrada baca ‘snop svijetla’ i ohrabruje nas što netko valorizira naša djelovanja i prisutnost“, istaknuo je te uputio zahvalu gradskom zboru „Kasiopeja“ koji su predlagači ove nagrade, kao i Gradu Zenici koji su podržali tu ideju. Dodao je da ova nagrada zasigurno predstavlja veliku potporu i ohrabrenje za franjevačku zauzetost i djelovanje kojim će, kako je kazao, i dalje podžavati „sve ono dobro i plemenito“. Svima koji slave čestitao je na kraju Bajram te sve pozdravio franjevačkim pozdravom „Mir i dobro”.
Svečanosti su nazočili brojni uzvanici iz političkog, kulturnog, vjerskog i društvenog života,
U okviru proslave otvorena je izložba akademskog slikara Muhameda Bajramovića. Središnji dio svečanosti bila je svečana sjednica Gradskog vijeća, pod kojom su uručene plakete, a na početku koje je predsjedavajuća Snježana Vrhovac izrekla riječi pozdrava i dobrodošlice Prigodnu riječ uputio je i gradonačelnik Fuad Kasumović.
Priznanja su dodijeljena i Jasminu Horiću, Udruženju navijača „Robijaši 1988“, Radio-televiziji Zenica te Nogometnom Savezu BiH.
