Početna stranica » 2. uskrsna nedjelja: Cijela povijest spasenja jest djelo Božjeg milosrđa

2. uskrsna nedjelja: Cijela povijest spasenja jest djelo Božjeg milosrđa

4 min

Bog nije milosrdan samo prema jednom plemenu ili prema jednom narodu, nego prema svakom čovjeku na cijelom svijetu. Nema čovjeka na svijetu, kojega Bog ne voli i nema na svijetu čovjeka za kojega Bog ne bi imao milosti

Braćo i sestre, danas slavimo svetkovinu Božjeg Milosrđa, koju je sam Isus Krist preko svete Faustine Kowałske zatražio da se slavi danas, prve nedjelje nakon Uskrsa. Ovu svetkovinu odobrio je sveti papa Ivan Pavao II. 2000. godine, kad je proglasio svetu Faustinu svetom.

Ako dobro razmislimo, vidjet ćemo da je cijela povijest spasenja djelo Božjeg Milosrđa. Bog je stvorio cijeli svijet iz ljubavi koju je oduvijek imao prema svojim stvorenjima. Ali kad je čovjek, po grijehu, postao nedostojan Božje ljubavi, Božje milosrđe ga je odmah spasilo. Da ne bi umro u stanju grijeha, Bog mu je dao priliku da se pokaje za svoje grijehe i da probudi nostalgiju za svojim Stvoriteljem i za prijateljskim druženjem s Njim.

Prošla su stoljeća, a čovjek je samo gomilao svoje grijehe i nije se tijelom i duhom vratio svom Bogu. Čak i kad je Bog kaznio grijeh čovječanstva općim potopom, On se smilovao ljudskom rodu i spasio njegovo potomstvo, poštedjevši Nou i njegovu obitelj od sigurne smrti.

Znamo i što se događalo tijekom povijesti spasenja, od Abrahama, Izaka i Jakova, pa sve do Krista. Svugdje vidimo prisutnu brigu i neizmjerno milosrđe Božje prema svom narodu.

U Novom zavjetu to vidimo još snažnije, jer se ovdje vidi da Bog nije milosrdan samo prema jednom plemenu ili prema jednom narodu, nego prema svakom čovjeku na cijelom svijetu. Nema čovjeka na svijetu, kojega Bog ne voli i nema na svijetu čovjeka za kojega Bog ne bi imao milosti. – Jedino što Bog traži od nas, jest naša vjera u Njega, naše oslanjanje i naše pouzdanje u Njegovo milosrđe.

Međutim, nažalost, čovjek ni iz bezbrojnih djela Božjeg milosrđa nije shvatio važnost Njegova milosrđa za svoje osobno spasenje, nego se usredotočio na Božju pravdu. Istina je da je Bog pravedan, apsolutno pravedan, ali jednako je istina i to da je Bog milosrdan i da Njegovo milosrđe nije ništa manje od Njegove pravde.

I sotona želi da se čovjek osloni samo na Božju pravdu, jer – zbog svojih grijeha – svi mi zaslužujemo zauvijek biti u paklu, po Božjoj pravdi. Ali Bog to ne želi. Bog nas nije stvorio za pakao, nego za raj! Ne za poraz, ne za tragediju, nego za vječnu sreću. I zbog toga Bog svakom čovjeku nudi svoje milosrđe. Zar ga nećemo prihvatiti?

Budući da svijet nije bio naviknut računati s Božjim Milosrđem, sam Gospodin nas je naučio da ga tražimo. Odabrao je svetu Faustinu, mladu Poljakinju, da preko nje proširi štovanje Božjeg Milosrđa po cijelom svijetu. Sveta Faustina rođena je 1905. Živjela je samo 33 godine (poput Krista!), a umrla je 1938. god. Njezin spomendan slavimo 5. listopada, na dan njezine smrti.

Bila je časna sestra, redovnica. Isus joj se ukazivao gotovo svaki dan. Tražio je od nje da proširi štovanje Božjeg Milosrđa, da naruči od umjetnika da naslikaju sliku Milosrdnog Isusa, s dvije zrake svjetlosti koje izlaze iz njegova Srca: jedna bijela, koja simbolizira vodu Krštenja, i druga crvena, koja simbolizira njegovu Krv, svetu Euharistiju. Taj je Isusov zahtjev sv. Faustina uputila preko svog ispovjednika, Mihaela Sopoćka. Isus je također tražio da Crkva ustanovi svetkovinu Božjeg Milosrđa na današnji dan – na prvu nedjelju nakon Uskrsa. Sveti Papa Ivan Pavao II. ispunio je taj zahtjev 2000. godine, kad je svetu Faustinu proglasio svetom.

Isus je preporučio svetoj Faustini i druge načine štovanja Božjeg Milosrđa, kao što su: Sveta ura (u 15 sati, kad je Krist umro na križu i kad najviše uslišava naše molitve); Krunica na čast Božjeg Milosrđa, koju vjernici mogu moliti u bilo koje vrijeme, posebno tijekom Svete ure; i Devetnica na čast Božjeg Milosrđa, koja počinje na Veliki petak i završava danas, na svetkovinu Božjeg Milosrđa.

Isus Krist obećava da će biti milosrdan prema svima onima koji se živom vjerom oslanjaju na njegovo Milosrđe, ali nam također obraća pažnju i na činjenicu da tko god se ne osloni na njegovo Božansko Milosrđe, nema drugog izlaza, nego da se suoči s njegovom pravdom, a to znači: prihvatiti muke i kazne koje je zaslužio svojim grijesima.

Stoga vam preporučujemo da se uvijek oslanjate na Božje Milosrđe – i da molite milosrdnog Isusa, bogatog milosrđem, da se smiluje i onima koji su još daleko od njega i koji ga ne ljube i ne oslanjaju se na njegovo Milosrđe, kako bi on, sveznajući i svemoćni, pronašao način da ih obrati k sebi i spasi i njih, jer bez njegova milosrđa takvi ljudi nemaju nade u spasenje.

Dakle, sretna vam bila svetkovina Božjeg milosrđa i neka nam svima ono bude na spasenje! Amen.