Vinova loza raste kao trajan grm koji dosegne visinu preko 15 m. Listovi se razvijaju na dugoj peteljci, okrugli su ili s 3 – 5 režnjeva pri bazi duboko usječeni, na rubovima grubo, tupo i nejednako nazubljeni, odozdo goli. Listovi su različito zelene boje. Nasuprot svakom listu naraste vitica ili cvat. Cvjetovi se razvijaju u grozdu. Cvjeta od lipnja do srpnja. Plod sazrijeva od kolovoza do listopada. Bobe su, također, različitih boja. Pradomovina biljke je između Crnoga i Kaspijskoga mora, a neki smatraju da je i Kavkaz njezina domovina. Danas se uzgaja u cijelom svijetu.
Ljekovita svojstva i primjena: Listovi i cvat vinove loze sadrže tanin, jabučnu, jantarnu i vinsku kiselinu, vosak, šećer i razne organske spojeve. Primjenjuju se u pučkoj medicini protiv reume, gihta, povraćanja i krvavoga ispljuvka. Zrelo grožđe sadrži tanin, vinsku i jabučnu kiselinu, pektin, šećer, karotin, vitamine i druge tvari. Sjemenke grožđa sadrže ljekovito masno ulje. Grožđe smanjuje napetost i depresiju te jača mentalne sposobnosti. Uklanja probavne smetnje i pospješuje rad jetre i žuči. Jača srce, krvne žile i pomaže kod arteroskleroze. Uklanja upale bubrega i mokraćnoga mjehura.
Grožđe: Potrebno ga je temeljito očistiti prije konzumiranja. Ako je prskano, preporučujem da se stavi u vodu sa sodom bikarbonom i tako ostavi najmanje tri sata. Potom ga je potrebno još jednom oprati u čistoj vodi. Mjesečno treba pojesti 0,5 do 1 kg grožđa. Na taj se način normalizira rad crijeva i čisti krv od viška dušika. Grožđe štiti srce, potiče zdravo spavanje i jača koncentraciju.
Čaj od cvjetova: U šalicu vrele vode staviti dvije žlice svježih ili suhih cvjetova i tako ostaviti 10 minuta. Nakon što se čaj ocijedi, treba ga piti toploga i na gutljaje. Ovaj čaj jača funkciju kralježničke moždine, mozga i paralizu donjih udova. Zdravo je piti i čaj od listova i grančica – bilo svježih ili suhih.
Uvarak: U jednu litru vrele vode staviti pregršt usitnjenih listova i šaku cvatova te tako ostaviti 10 minuta. Nakon što se uvarak procijedi, dobijemo kupku za ruke i noge koja posebno pomaže kod ispucale kože uslijed hladnoće.
Oblozi: Svježi zdrobljeni listovi koriste se kao oblozi za uklanjanje vrućine u očima, glavi i želucu. Listove je potrebno oprati i izmiksati te takav oblog staviti na oboljelo mjesto.
Sok iz loze: Pije se kao lijek protiv bubrežnih kamenaca, krvarenja u crijevima, protiv ekcema, a može se koristiti i kao kapi za oči.
Mast: U 1 kg svinjske masti staviti dva pregršta cvatova vinove loze, kuhati 10 minuta i ostaviti preko noći. Ujutro mast ugrijati i procijediti. Djelotvorna je protiv sunčanih pjega.
Nezrelo grožđe: Treba ga zgnječiti i stavljati kao oblog protiv vrućine u očima, želucu i glavi.
Pepeo: Izgaranjem osušenih grana, listova i cvjetova vinove loze nastaje pepeo koji je djelotvoran lijek protiv gnojnih rana, čireva i nečiste kože. Potrebno je četiri žlice pepela staviti u litru vrele vode, ohladiti i tu vodu stavljati na oboljela mjesta. Prije upotrebe poželjno je konzultirati se s liječnikom.
Uvarak: 35 g sitno nasjeckanih listova i mladica vinove loze staviti u litru vode, kuhati 15 minuta i procijediti. Toplim uvarkom se peru ruke i noge koje su ispucale uslijed smrzotina. Odmah poslije toga treba otići u krevet.
Vinski ocat: Ako dođe do manjka krvi u glavi, preporučljivo je vinskim octom natopiti krpu i njom oprati gornji dio tijela.
Bijelo vino: 250 g bijeloga vina, 250 g hladno prešanoga maslinova ulja i 125 g sitno nasjeckanoga orahovog lista ostaviti 14 dana na suncu, procijediti i uliti u tamnu bocu te čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Djelotvorno je za masiranje kože glave. U umjerenim količinama bijelo vino pojačava apetit, izlučivanje žuči i čak mokraće.
Crno vino: U čašu dobro ugrijanoga crnog vina staviti dvije žlice cimeta i dnevno piti dvije čaše. Djelotvoran je lijek protiv proljeva.
Napomena: Vino se ne smije piti kod oboljenja jetre, a potpuno je zabranjeno u slučajevima hepatitisa i ciroze. Za jetru je crno vino štetnije od bijeloga. Bijelo vino može nadražiti živčani sustav i izazvati nesanicu.
