Početna stranica » Simbolika brojeva u kršćanstvu

Simbolika brojeva u kršćanstvu

1,K pregleda

Simbolika brojeva zauzima značajno mjesto u kršćanstvu i mnogi događaji iz Biblije, Starog i Novog zavjeta objašnjavaju se brojevima. Za Uskrs se vezuju brojevi: tri, sedam, dvanaest, četrdeset i pedeset, ali i broj trinaest, koji se u narodu smatra baksuznim jer ih je bilo trinaestorica na Posljednjoj večeri poslije koje je Juda Iškariotski izdao Krista. Broj 13 simbolizira tamu na zemlji o Kristovoj smrti.

Broj jedan u kršćanstvu predstavlja jednoga Boga, tvorca neba i zemlje, dok broj šest simbolizira šest dana u kojima je stvoren svijet. Broj dva simbolizira dvije naravi Kristove: čovječansku i božansku, a broj osam predstavlja preporod, pa su i kršćanske krstionice obično osmokutne (oktogon), u znaku ponovnog rođenja kroz krštenje.
Kršćani broj tri smatraju svetim nebeskim brojem: tri su božanske osobe jednoga Boga – Otac, Sin i Duh Sveti; tri su i bogoslovne kreposti: vjera, nada i ljubav. Put posvećenja Kristova trajao je tri godine – od krštenja u Jordanu do uskrsnuća. Tri su dara mudraca s istoka Kristu kao Bogu, kralju i žrtvi; tri su iskušenja (odricanja od Krista) svetog Petra; trećeg dana, nakon raspeća, Krist se javio učenicima…I broj četiri smatra se važnim brojem. Četiri su strane svijeta, četiri godišnja doba, četiri kraka križa. Četiri su rajske rijeke koje čine križ, četvorica su evanđelista (Marko, Luka, Matej i Ivan) i četiri njihova evanđelja.

Četiri su i osnovne zemaljske vrline – razboritost, čvrstina, pravda i umjerenost. Četiri su jahača Apokalipse…
Broj pet simbolizira pet rana Kristovih, pet točaka na križu. Pet je bilo i riba kojima je nahranjeno pet tisuća ljudi; pet je knjiga Mojsijevih u Bibliji Staroga zavjeta.
Broj sedam je jedan od najvažnijih u kršćanskoj tradiciji jer simbolizira cijeli životni put čovjekov. U sedam preduskrsknih dana Spasitelj je oklevetan, optužen, osuđen i razapet. Broj sedam se zato u kršćanstvu smatra brojem ljubavi, milosti i Duha Svetoga. To potkrepljuju i drugi primjeri iz Biblije u kojoj ima dijelova koji se odnose na sedam darova Duha Svetoga, sedam smrtnih grijeha, sedam svetih sakramenata, sedam radosti i sedam žalosti Djevice Marije. No, i izvan Biblije broju sedam se pridaje simbolično značenje: sedam je dana u tjednu, sedam boja u spektru, sedam stupnjeva grčkih misterija itd.

Broj devet se rijetko javlja u kršćanskoj simbolici, ali ga ima. Trojne su, tako, trijade anđeoskih korova (3×3), i devet je sfera i krugova pakla.
Broj deset simbolizira 10 Božjih zapovijedi, zakon i poredak.

Broj dvanaest je također omiljen u starozavjetnoj i novozavjetnoj biblijskoj simbolici. Po nekim tumačenjima, 12 predstavlja savršeni sklad između zemaljskog i nebeskog (formula: četiri puta tri – pri čemu je broj četiri simbol zemaljskog a tri božanskog). Dvanaest je bilo plemena Izraelovih, dvanaest je i Kristovih apostola. Broj 12 ima značajnu ulogu i u Apokalipsi u opisivanju nebeskog Jeruzalema: po 12 temelja, dragulja i vrtova. I izvan Biblije dvanaestica igra simboličnu ulogu: dvanaest je znakova zodijaka i mjeseci u godini, po 12 sati dana i noći i sl. 
U kršćanstvu broj 40 je simbol iskušenja i usavršavanja. Četrdeset je dana korizme (po tome se ovo razdoblje posta i pokore pred Uskrs i zove: korizma = latinski: quadragesima = četrdesetnica. Krist je 40 dana proveo u pustinji gdje ga je đavao iskušavao. Četrdesetog dana od uskrsnuća Krist je uzašao na nebo. Po Starom zavjetu, Mojsije je na Sinajskoj gori ostao 40 dana. Isto toliko dana i noći je padala kiša u vrijeme velikog potopa. Četrdeset godina su Izraelci lutali pustinjom u vrijeme povratka iz Egipta.

Broj pedeset ima također veliku simboliku. Pedesetog dana od Kristova uskrsnuća, kako svjedoči Sveto pismo, izlila se obilata milost Duha Svetog na Isusove učenike te se u kršćanstvu na taj dan slavi svetkovina Duhova, koja je po važnosti jednaka svetkovini Uskrsa. U Starome zavjetu, svaka je pedeseta godina je u cijelom Izraelu proglašavana godinom milosti, odnosno godinom odmora za ljude, zemlju i stoku. Te godine opraštali su se svi dugovi, oslobađali robovi, zavađeni se međusobno mirili. Bila je to tzv. jubilejska godina, te se i danas za proslavu pedesete obljetnice nečega kaže da se slavi jubilej.