Suzanin razgovor s fra Danijelom, meštrom bogoslova na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu koji je odnedavno preuzeo i mjesto glavnog urednika franjevačkog mjesečnika „Svjetlo riječi“, prenosimo u cijelosti.
Možete li nam ukratko opisati povijest i misiju časopisa „Svjetlo riječi“ Kako se časopis razvijao od osnutka 1983. godine do danas te koji su ključni trenutci ili prekretnice u povijesti časopisa?
Franjevački mjesečnik Svjetlo riječi – list za vjeru, društvo i kulturu, pokrenut je u mjesecu travnju 1983. godine. Izdavači lista sve do 1992. godine bili su provincijalati bosanske i hercegovačke provincije. Od 1992. godine vlasnik lista je samo Franjevačka provincija Bosna Srebrena sa sjedištem u Sarajevu.
Svjetlo riječi je od početka izlaženja mjesečnik. U siječnju 2000. promijenio je svoj tradicionalni novinski izgled u oblik magazina u boji – moderne revije s 84 stranice koja je jedina takve vrste u Bosni i Hercegovini ali i uopće na našim prostorima. Već nakon prvih nekoliko brojeva list se koncepcijski i tematski pronašao i zadobio svoju prepoznatljivost, koja se ogledala u franjevačkoj publicističkoj tradiciji s jedne, i u praćenju modernoga razvoja ove vrste medija s druge strane. Ozbiljno i odgovorno zauzimanje jasnih kritičkih stavova prema konkretnim životnim pitanjima, njegovanje pluralizma mišljenja i dijaloška otvorenost listu će donijeti prepoznatljivost i velik broj čitatelja i poštovatelja na široj medijskoj sceni na našim prostorima posebno kad je riječ o vjerskom tisku. Zadnjih godina broja stranica je smanjen na 68.
Koncept lista, njegovi ciljevi i tematika zadani su u Izjavi pokretača objavljenoj na naslovnoj stranici prvog broja u travnju 1983. godine. Prvi i najvažniji cilj lista, prema izjavi pokretača, jest „izgradnja unutarnjeg zajedništva života u mjesnoj Vrhbosanskoj katoličkoj crkvi, ne kao sudac prošlosti ili sadašnjosti već kao sudionik te izgradnje”, ali „list će njegovati i sve one opravdane razlike koje postoje unutar katoličkog jedinstva, iskreni i otvoreni dijalog s drugima, kako s kršćanima i njihovim Crkvama i zajednicama, tako i s muslimanima i drugim vjernicima i ljudima drugačijih uvjerenja i svjetonazora”.
Danas je Svjetlo riječi dio Franjevačkog medijskog centra u Sarajevu – Svjetlo riječi (FMC), kojega uz mjesečnik Svjetlo riječi čine Izdavačka kuća Svjetlo riječi, koja uređuje i tiska i druge publikacije i knjige (dosad izdano preko 200 različitih publikacija), Franjevačka informativna agencija (FIA), koja prikuplja, sređuje i objavljuje vijesti vezane za Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu te radijska služba.
Koje su vaše glavne odgovornosti kao glavnog urednika?
Zadaća glavnog urednika je da odredi temu svakog broja, da pronađe osobu s kojom će netko iz redakcije obaviti intervju na temu broja, da pronađe relevantnu osobu koja će pisati temu broja. Glavni urednik odobrava sve tekstove stalnih i prigodnih kolumnista i dopisnika, te naravno sve slike i fotografije koje će se objaviti.
Kako birate teme i članke koji će biti objavljeni u časopisu?
Svjetlo riječi obrađuje teme s područja vjere, društva i kulture. Tako za glavnu temu broja jedan mjesec odabiremo nešto s područja vjere, drugi mjesec s područja društva, a treći kulture. Glavni urednik s ostalom ekipom u redakciji, i u dogovoru s uredničkim vijećem, odabire za svaki broj aktualnu temu ili temu za koju smatra da je izazovna čitateljima. Zatim odabranu temu priopćuje redovnim kolumnistima, koji onda u svojim kolumnama pokušavaju slijediti odabranu temu. Redovne kolumniste i dopisnike i suradnike odabiremo na godinu dana. Neki pišu više godina.
Kako usklađujete novinarske standarde s katoličkim vrijednostima i učenjima?
Cilj našeg časopisa jest, prije svega, širenje kršćanske vjerske i moralne pouke te promicanje općeljudskih vrijednosti, kulture mira i solidarnosti. Tako piše i našem prvom broju iz travnja 1983. godine gdje stoji da će list nastojati „pridonositi općem zajedništvu i napretku društva, ali isto tako i njegovati i kulturu hrvatskog naroda i ostati vjeran toj povijesnoj povezanosti s narodom, priznajući prirođenu zakonitu razliku između Crkve i naroda, i poštujući njihove vlastitosti identiteta i slobode, prava i obaveze”. Konačno, „list želi biti vjeran svom katoličkom opredjeljenju u duhu franjevačke bosansko-hercegovačke tradicije, otvoren drugačijim stavovima u duhu sv. Franje”.
Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate kao glavni urednik?
Uvijek je izazov odabrati pravu temu i ljude koji će pisati. Izazov je biti uvijek aktualan, zanimljiv čitateljima, često i provokativan na način da uvijek iznova preispitamo svoju vjeru, jer smo vjerski list. Ali isto tako da kritički pratimo i komentiramo sva društvena zbivanja, pridonosimo općem dobru te njegujemo otvoreni dijalog s drugima u multikonfesionalnom i multinacionalnom podneblju kakvo je naše.
Kako se nosite s izazovima digitalne ere i promjenama u medijskom pejzažu?
Osim tiskanog časopisa Svjetlo riječi ima svoju web stranicu i portal a prisutan je i na društvenim mrežama Facebook i Instagram, na kojima se nalazi i više sadržaja, napose vijesti, nego u samom časopisu. Postoji i Youtube kanal „Svjetlo riječi FMC“ na kojem emitiramo svoje radio emisije. Postoji isto tako i digitalno izdanje časopisa, na koje se pretplatnici mogu pretplatiti i čitati među prvima novi broj časopisa na svojim mobitelima, tabletima i računarima.
Kako osiguravate da sadržaj časopisa bude relevantan i zanimljiv za čitatelje i kako odabirete suradnike i autore za časopis?
Postoji uredničko vijeće Svjetla riječi koje imenuje Uprava naše franjevačke provincije Bosne Srebrene, koja je i vlasnik i izdavač lista. Na redovnim sjednicama raspravljamo o temama, odabiremo kolumne, kolumniste i suradnike za koje mislimo da su relevantni i zanimljivi za čitatelje. Imamo i dopisnike fratre iz svih krajeva gdje su naši fratri prisutni, a osluškujemo i povratne informacije od čitatelja.
Koje teme ili priče su vam bile najvažnije u pripremi rujanskog broja časopisa?
Glavna tema bila je dar rana: 800. obljetnica primanja rana ili stigmi sv. Franje Asiškog. U mjesecu rujnu mi franjevci obilježili smo 800 godina od događaja na La Verni – mjestu gdje se Krist na poseban način očitovao u povijesti preko rana (stigmi) utisnutih u tijelo Franje Asiškog na onim istim mjestima na tijelu gdje ih je i sam Raspeti imao – na rukama, nogama i boku. On je prvi poznati kršćanin u povijesti Crkve koji je obilježen otiscima muke Gospodnje na svom tijelu. A svaka rana može biti i dar u životu. Želja nam je razmišljati o vlastitim ranama koje svatko od nas ima na svom tijelu i duši. Zapravo, razmišljati o tome kako za svakog čovjeka upravo njegova rana, krhkost, unutarnja “bijeda”, čak i patnja mogu postati otvor kroz koji se nazire novi početak u životu. Proslava svetih rana može nas potaknuti na veću pozornost i brigu za braću i sestre koji su u teškoćama, koji su ranjeni i povrijeđeni. O ovim temama pisali su različiti autori s različitih aspekata.
Kako opisujete svoju ciljanu publiku i kako se ona promijenila tijekom godina?
Prije svega naša publika jesu katolici u BiH. Tako je bilo od početka jer smo vjerski list u BiH. Međutim, kako je vrijeme odmicalo i kako je časopis postao ugledan na našem govornom području, publika se polako širila, najprije u Hrvatsku a zatim u sve druge zemlje Europe i svijeta gdje djeluju franjevci iz BiH, a poslije i u sve krajeve svijeta gdje živi naš narod. Na našim prostorima, posebno nakon Domovinskog rata, publika se proširila još više, te među našim čitateljima imamo sada i pripadnike drugih naroda i religija, pa čak i agnostika i ateista.
Kako „Svjetlo riječi“ doprinosi katoličkoj zajednici i društvu u cjelini?
Svjetlo riječi uvelike doprinosi i katoličkoj zajednici i društvu općenito. Tu su naše teme, naši kolumnisti koji su se mijenjali tijekom vremena. Puno se prati što mi pišemo i objavljujemo. Često smo predmet komentara u društvu i Crkvi, kako pozitivnih tako ponekad i negativnih. Nije rijetko da naši članci, tekstovi i autori budu predmetom „podjela“ među ljudima. Ali naš cilj i jest kritičkim i ozbiljnim tekstovima provocirati vjeru, tj. poticati ljude na ozbiljnije promišljanje o sebi, o vjeri i o društvenim pojavama i ponašanjima.
Postoji li neki povratni komentar čitatelja koji vas je posebno dirnuo ili inspirirao?
Budući da sam tek početkom mjeseca srpnja imenovan za novog glavnog urednika, ne mogu reći da imam nekakav takav komentar. Neizmjerno mi je drago kada vidim i čujem da se Svjetlo riječi čita van BiH, pa i ovdje u Australiji gdje godinama imamo svoje pretplatnike i vjerne čitatelje.
Kakvi su vaši planovi za budućnost časopisa? Planirate li kakve promjene ili inovacije u narednim godinama i kako vidite ulogu „Svjetlo riječi“ u kontekstu globalnih događaja i promjena?
Na početku ovog razgovora već sam spomenuo da su koncept lista, njegovi ciljevi i tematika zadani još u Izjavi i provom broju iz travnja 1983. godine. Pokušat ću se i sam toga držati kako bi se nastavio kontinuitet misije Svjetla riječi. Potrudit ću se, zajedno s ekipom u redakciji s kojom radim, da dadnem sve od sebe da Svjetlo riječi još više sjaji i bude svjetionik svim ljudima u ovim tmurnim vremenima. Posebno me raduje naš broj za mjesec studeni ove godine. To će biti 500. broj časopisa, a prošle godine smo obilježili 40 godina postojanja. Ni rat nije prekinuo kontinuitet izlaženja lista. To nije malo za jedan medij, posebno tiskani. Taj broj će biti malo svečaniji i opširniji, a u Sarajevu pripremamo svečanu akademiju u povodu našeg 500. broja lista.
Što vas najviše inspirira u vašem radu kao glavnog urednika?
Biti glavni urednik Svjetla riječi velika je čast i još veća odgovornost. Znam koliko ljudi prate i čitaju naš časopis i portal i koliko ljudima značimo kao medij. Upravo su sami čitatelji i njihova ljubav prema Svjetlu riječi moja inspiracija.
Nekoliko riječi o sadržaju/teme:
Svaki mjesec je druga tema o kojoj netko piše, kao i razgovor s nekom osobom na tu temu. Tako u časopisu imamo: aktualne teme i zbivanja, reportaže i fotoreportaže sa župa, teme s područja vjere, društva, kulture, braka, obitelji, Biblije, povijesti; tu je i kutak za roditelje i djecu, biljna ljekarna, kulinarski recepti, glazbeni kutak, križaljka, humor i još mnogo toga.
Cilj internetskog portala
Budući da list izlazi mjesečno, samo posebne vijesti u njemu objavljujemo. Zato postoji portal koji svakodnevno objavljuje vijesti iz Crkve iz BiH i svijeta. Osim toga na portalu možete pronaći sve tekstove iz tiskanog časopisa, osim naravno iz trenutnog broja za koji je potrebno da ste pretplatnici kako bi čitali. Vizualnim identitetom, sadržajem i idejama, web portal se razvio u prepoznatljiv medij, blizak čovjeku i suvremenim načinima komuniciranja.
Mogu li se na časopis pretplatiti ljudi iz Australije?
Naravno da mogu. Cijena godišnje pretplate tiskanog izdanja je 60 KM (bosanskih maraka). Časopis možete dobivati poštom na vašu adresu. S poštarinom cijene se razlikuju po zemljama. Tako je ovdje za Australiju cijena godišnje pretplate s poštarinom 140$.
Godišnja pretplata za digitalno izdanje (čitate online) je 28$.
Uplatiti možete i karticom na web portalu.
