Iz tiska je nedavno izišao 63. broj časopisa Franjevačke teologije u Sarajevu „Bosna franciscana“, koji od 1993. godine izlazi dvaput godišnje i donosi radove s područja teologije, povijesti, književnosti i kulturne baštine. Pod vodstvom glavnog urednika Marka Karamatića, i ovaj broj potvrđuje prepoznatljivi koncept časopisa: povezivanje franjevačke prošlosti s aktualnim društvenim, kulturnim i znanstvenim temama.
Rubrika Rasprave i članci donosi sedam raznovrsnih priloga. Snježana Šušnjara piše o pojmu „drugoga“ u franjevačkim ljetopisima, dok Michael Ursinus analizira gvardijane samostana u Kraljevoj Sutjesci tijekom 17. stoljeća na temelju osmanskih izvora iz sutješkog arhiva. Marko Karamatić obrađuje likovnu baštinu Bosne Srebrene do konca 19. stoljeća, a Petar Vrankić donosi obiteljski, politički i duhovni profil kraljice Katarine Kosača Kotromanić u širem povijesnom kontekstu. Ante Škegro u tekstu „Nikoliko stvari stare uspomene koje su lipi za biližiti“ analizira istoimeni povijesni spis koji se čuva u arhivu Franjevačkog samostana u Fojnici, dok Tomislav Smiljanić promišlja pitanje dopuštanja mogućnosti pobačaja i prava na slobodu izbora. Mirzeta Memišević Hodžić daje pregled biljaka spomenutih u Bibliji i Kur’anu, povezujući biblijsku i kur’ansku tradiciju.
U rubrici Pogledi / Obljetnice tekstovi su posvećeni značajnim jubilejima i kulturnim temama. Ivan Šarčević osvrće se na šezdesetu obljetnicu Drugog vatikanskog koncila, dok Božica Cvjetković piše o Tinu Ujeviću povodom 70. obljetnice njegove smrti. Nikola Šimić Tonin predstavlja poetski svijet Ante Gregova Jurina, a Husein Sejko Mekanović piše o bosanskome danu kulture u povodu obljetnice povelje Kulina bana. Josip Brana obilježava stogodišnjicu moderne kvantne teorije, podsjećajući na njezin znanstveni i civilizacijski značaj.
Rubrika Iz franjevačke prošlosti sadrži tekst Ante Pavića o fra Miri Vrgoču te prilog Ljubice Nedić o kulturnoj baštini franjevačkoga samostana u Tolisi.
U rubrici Na izvorima baštine Mato Nedić piše o svadbenim običajima na području stare župe toliške, čime se nastavlja njegovanje i istraživanje lokalne tradicijske kulture.
Broj, u okviru rubrike Bibliografija, sadrži i tekst Velimira Blaževića o časopisu „Bosna Franciscana“ kroz trideset i tri godine izlaženja, uz popis svih suradnika i tematskih područja kojima se časopis kroz godine bavio.
Najopsežnija rubrika, Ocjene i prikazi, donosi više prikaza recentnih izdanja. Velimir Blažević piše o knjizi Ante Orlovca „Povijest župe sv. Ilije Proroka u Glamoču“, Ludwig Bauer o djelu Nikole Šimića Tonina „Busovačke priče“, a Daniel Ziemann o knjizi Emira O. Filipovića „Late Medieval Southeast Europe between Latin Christianity, Orthodoxy and Ottoman Islam“. Ivan Pilić prikazuje djelo Mirne Marić o glazbi iz arhiva srednjobosanskih franjevačkih samostana u Fojnici, Kraljevoj Sutjesci i Kreševu. Među prikazima su i djela „Pod zaštitom Franje Asiškoga. Sto godina župe Bila“ te monografija o dominikancu Frani Baldiću, o kojoj piše Helena Dragić.
Kao i prethodni brojevi, 63. broj „Bosne franciscane“ donosi bogat i tematski raznovrstan sadržaj, pružajući čitateljima vrijedan uvid u povijesne, teološke i kulturne teme te nastavljajući izgradnju znanstvenog i kulturnog identiteta franjevačke i šire bosanskohercegovačke baštine.
Časopis Bosna franciscana može se naručiti putem e-mail adrese uredništva: [email protected]
