Početna stranica » Kupreško polje

Kupreško polje

4 min

Kupreško polje je smješteno na rubu Zapadne Bosne i predstavlja veliku krašku visoravan. Nalazi se između nekoliko planina: Vitoroga, Demirovca, Plazenice, Raduše, Ljubišnje i Malovana koje dominiraju iznad polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, a dugo je oko 24 km. Na pojedinim mjestima je široko do 10 km dok mu ukupna površina iznosi 93 km2. Spada među najviša polja u našoj zemlji s prosječnom nadmorskom visinom od 1130 m. U središtu polja se nalazi Kupres, naselje i centar depopulacijske općine. Smješteno je na njenom sjeveroistočnom kraju ispod Plazenice, točnije na mjestu gdje iz središnje Bosne putovi ulaze u polje, nekada preko prevoja poznatog kao Kupreška vrata, a danas tunelom. Pored Kupresa, u polju nalazimo više manjih naselja: Blagaj, Rastičevo, Zloselo, Osmanlija, Vukovsko, Gornji i Donji Malovan te još nekoliko manjih

Kupreško polje je planinsko polje na kojem vlada subalpska klima. Ovakvu klimu karakteriziraju kratka i blaga ljeta, a duge i hladne zime. Zime obiluju snijegom koji ponekad pada i do sredine lipnja. Prema svjedočenjima stanovništva dogodi se da za blagdan sv. Ante, 13. lipnja, vjernici u crkvu idu gazeći snijeg do koljena. Za polje se kaže da ima dva godišnja doba, zimu i blago ljeto. Zadnjih su godina primjetne klimatske promjene zbog kojih je snijega sve manje, a ljeta su sve toplija. U geološkom sastavu Kupreškog polja dominira vapnenac s kojim su pomiješani verfenski škriljci, pješčari i dolomit, a tu su i manji slojevi melofira. Područje Dinarida je nastajalo kroz više geoloških faza. Zbog toga u južnim dijelovima polja nalazimo neogene jezerske sedimente uz obilje gline i šljunka što stvara nepropusni sloj za rječicu Milač. Ona protječe poljem i ponire na njegovom kraju. U hidrografskom pogledu polje dijelimo na tri sekundarne i hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačke na sjeveru, Mrtvičke u sredini i Milačke na jugu. Tlo je najneravnije u bajramovačkom dijelu gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek je na zapadu prostrana ravan. Kroz ovaj kraj protječe rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja blizu Šemenovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak, a javljaju se sezonski kada ima dovoljno padalina. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija Kupreška ponornica koja se u Šujici ponovo pojavljuje kao Šujička rijeka. U rijeci nalazimo pastrvu i rakove, a u mirnijim rukavcima i barama oko nje tritone. Na jugoistoku polja se nalazi ledenjačko jezero, poznato kao Kukavičinje jezero. Postoji i više manjih jezeraca na sjevernom dijelu polja koja se koriste za napajanje stoke tijekom ljeta.

Rijetki kraški fenomen

Polje se nalazi u zoni krša pa ga karakterizira jedan od rijetkih kraških fenomena. Riječ je o japagama. One su nalik vrtačama, ali se razlikuju od njih po tome što su im strane strme i kamene, djelomično nepristupačne, a na njihovom dnu je zaravan na kojoj se razvija šumska vegetacija. Ovaj fenomen, pored Kupreškog polja, nalazimo u Sloveniji na području Kočevskog roga.

Mjestimično su prisutni tragovi glacijacije koji daju specifične podloge za obrazovanje zemljišta. Zemljišne kombinacije tipa mozaika između kalkomelanosola i kalkokambisola-luvisola na vapnencu su najčešći predstavnici, a manje se javljaju rendzine na morenskim nanosima i dolomitima. Zemljišta su vrlo plitka i skeletna s visokom površinskom stjenovitošću što, uz nepovoljne klimatske činitelje, potencira njihovu suhoću.

Oko polja nalazimo šume bukve i obične jele sa smrekom, a unutar njih su interpolirane veće ili manje površine mrazišnih šuma smreke, šume obične jele i smreke i šume bijelog bora i smreke (obične jele). Manje površine zauzimaju sekundarne šume bukve oko Malovana, odnosno pojavljuju se šume bukve i obične jele bez smreke koja izostaje zbog prodora mediteranske klime i njenog utjecaja na tom području. Oko polja su podignute velike površine novih šuma, za što su zaslužni kupreški šumari. Većinom su to nasadi smreke i običnoga bora.

Polje nije bogato faunom kao okolne šume, ali kroz njega, tijekom svojih lutanja, prolaze medvjedi i vukovi. Za lisice i zečeve možemo reći da su stanovnici polja dok uz rubove susrećemo srne. Ornitofauna je brojna. Većinom dominiraju jarebice i ševe, a prepelice tijekom jesenje seobe. Od sokolovki nalazimo sivog sokola, jastrebove, a iznad polja se pojave i orlovi. Specifičnost ornitofaune predstavlja veliki tetrijeb koji obitava u šumama oko polja. Ranije je na zapadnom dijelu polja, koje prelazi u Hrbljine, obitavao tetrijeb ruževac. No, prije više desetljeća potpuno je nestao s ovog područja. Na umjetnoj akumulaciji rječice Milač nalazimo patke, čaplje kao i galebove koji dolijeću sa Buškoga blata.

Visokokvalitetno mlijeko

Polje karakteriziraju velike travne formacije pa je flora brojna. Među travama dominiraju ljekovite biljke. Prije 40 godina urađena je studija ljekovitog bilja. Istraživanja su pokazala da se na polju nalazi preko 90 ljekovotih biljaka koje predstavljaju neiskorišteni potencijal polja. Velike livadske površine pogodoju razvoju stočarstva po čemu je ovo polje od davnina poznato. Podižu se brojni stočarski objekti. Mlijeko proizvedeno na Kupreškom polju slovi kao visokokvalitetno. Od njega se u lokalnim mljekarama i siranama proizvodi nadaleko poznati kupreški sir.

Polju prijeti čovjek neplanskom urbanizacijom i stvaranjem divljih deponija smeća. Glavna deponija se nalazi u sredini polja i teško ju je sanirati, a jaki južni vjetrovi i bure raznose smeće u okolinu. Jedna od prijetnji polju je i izgrađena akumulacija za snabdijevanje skijališta vodom gdje se pravi umjetni snijeg.