Na početku zasjedanja biskupi su se najprije osvrnuli na provedbu zaključaka s prošlog redovitog zasjedanja. Potom su saslušali i izviješća predsjednika pojedinih Vijeća, Komisija i Odbora BK BiH o njihovom radu, Tajništva, Katoličke tiskovne agencije, Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela. Zahvaljuju svim članovima vijeća na njihovu doprinosu i radu za dobro Crkve, ali i šire društvene zajednice u BiH. Posebno su zahvalili mons. Luki Tunjiću na njegovu desetogodišnjem djelovanju u službi nacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih dijela u BiH.

Razmotren je način reguliranja djelovanja karizmatskih pokreta i pojedinaca na području BK BiH. Razgovaralo se i o izmjenama Statuta Caritasa BiH. Saslušana su i izvješća predstavnika BK BiH sa susreta na kojima su sudjelovali tijekom prethodnog razdoblja.

Biskupi izražavaju zabrinutost zbog istupa i odluka pojedinaca i određenih institucija kojima se samo jedan narod prikazuje isključivo kao žrtva, bez spremnosti na suočavanje s vlastitom odgovornošću, jer takav pristup produbljuje nepovjerenje i onemogućuje istinski dijalog i proces pomirenja među narodima u BiH. Stoga u ovoj izbornoj godini pozivaju sve sudionike društvenih i političkih procesa, posebice one koji sudjeluju u vlasti i donose odluke, da se suzdrže od teških riječi i uvreda te da poštuju pojedinačna i kolektivna prava svakog čovjeka, svih konstitutivnih naroda i manjinskih skupina.

Potrebno je iz izbornog procesa otkloniti mogućnost nepravde, nadglasavanja, manipulacija i dominacije, ističu biskupi. Još jednom ponavljaju da je dijalog jedini moralno prihvatljiv način koji izabrani predstavnici moraju slijediti u pregovorima radi pronalaženja rješenja.

Vojni ordinarij u BiH mons. Miro Relota izabran je za predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama te Vijeća za liturgiju.

Biskupi pozivaju i potiču sve mlade, dušobrižnike i vjeroučitelje na susret Hrvatske katoličke mladeži u Požegi.

Mostar, 21. ožujka 2026.

Tajništvo BK BiH

Objava Priopćenje s 95. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Uronjeni smo u kulturu brzine, neposrednosti, žurbe, kao i odbacivanja i ravnodušnosti, koja nas sprječava da se približimo ili zaustavimo na putu kako bismo uočili potrebe i patnju kojima smo okruženi, primjećuje Papa. Tumačeći evanđeosku prispodobu o milosrdnom Samarijancu, Sveti Otac, tragom svetog Augustina, primjećuje da Gospodin nije htio poučiti tko je bližnji izranjenog čovjeka iz prispodobe, već kome on treba postati bližnji. Naime, nitko nije bližnji drugome osim ako mu se ne približi svojom slobodnom voljom. Stoga, onaj koji mu je iskazao milosrđe postao mu je bližnji, ističe Papa.

Ljubav nije pasivna; ona ide u susret drugome; biti bližnji ne ovisi o fizičkoj ili društvenoj blizini, već o odluci da volimo. Stoga kršćanin postaje bližnji patnicima, slijedeći primjer Krista, istinskog Božjeg Samarijanca koji se približio ranjenom čovječanstvu. Nije riječ o pukim djelima čovjekoljublja, već o znakovima u kojima možemo prepoznati da osobno sudjelovanje u patnji drugih označava sebedarje, nadilazeći zadovoljavanje potreba kako bismo osigurali da naša vlastita osoba postane dio dara. Tu ljubav mora jačati susret s Kristom, koji se iz ljubavi predao za nas, piše Papa u svojoj Poruci za Svjetski dan bolesnika 2026.

Tumačeći u nastavku dvostruku zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu, Papa ističe kako primat Božje ljubavi znači da se ljudska djela ne poduzimaju radi osobne koristi ili dobivanja nagrada, već kao očitovanje ljubavi koja nadilazi obredne propise i pretače se u istinsko klanjanje: služenje bližnjemu znači djelom pokazati ljubav prama Bogu.

U svojoj poruci papa Lav XIV. izrazio je želju da kršćanskom načinu života nikada ne uzmanjka te bratske, „samarijanske“ dimenzije, uključive, hrabre, predane i podupiruće, koja ima svoje najdublje korijene u našem jedinstvu s Bogom, u vjeri u Isusa Krista. Ražareni tom božanskom ljubavlju, moći ćemo se istinski posvetiti svima koji pate, posebno našoj braći i sestrama koji su bolesni, stariji i potlačeni, piše Papa.

Objava Papina poruka za Svjetski dan bolesnika 2026. pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Riječ je o dosad neviđenom pristupu toj relikviji, jer se po prvi put omogućuje njezino detaljno razgledavanje i tumačenje putem interneta. Digitalna platforma dostupna je na mrežnoj stranici avvolti.org te joj se može pristupiti s bilo kojeg elektroničkog uređaja, pametnog telefona, tableta ili računala, iz bilo kojeg dijela svijeta.

Putem interaktivne reprodukcije korisnici mogu na vlastitom zaslonu pratiti cijelu sliku Platna i uvećavati njezine najvažnije dijelove, poput lica, tragova povezanih s trnovom krunom i drugih elemenata koji se tradicionalno povezuju s Isusovom mukom. Svako uvećanje popraćeno je objašnjenjima i povezano s odgovarajućim evanđeoskim ulomcima, čime se vizualno iskustvo pretvara u vođeno duhovno i katehetsko čitanje.

Autori projekta ističu kako je digitalna prezentacija utemeljena na znanstvenoj ozbiljnosti i provjerenim istraživanjima, ali je namijenjena širokoj publici, a ne samo stručnjacima. Cilj je približiti značenje Torinskoga platna vjernicima, ali i svima koji mu pristupaju s interesom i otvorenošću.

Kardinal Repole pojasnio je da se objava digitalnoga izdanja uklapa u širi program takozvane sindonske pastorale koji je Torinska Crkva započela 2024. godine. Projekt Avvolti bio je njegovo središte tijekom Jubileja 2025., a u idućim godinama predviđene su nove inicijative koje bi vjernike trebale pratiti prema Jubileju 2033., koji se tradicionalno povezuje s dvijetisućitom obljetnicom Kristova otkupljenja.

U proljeće prošle godine Avvolti je već bio predstavljen javnosti u Torinu, gdje je na gradskom trgu Castello bila postavljena posebna izložbena struktura s reprodukcijom Platna u prirodnoj veličini, na posebno izrađenom stolu duljine pet metara. U osam dana izložbu je posjetilo više od trideset tisuća ljudi iz 79 zemalja. Iskustvo s te izložbe sada je prilagođeno i preneseno u digitalni oblik te je trajno dostupno putem interneta, uz dodatno širenje sadržaja na društvenim mrežama.

Objava Torinsko platno u digitalnom obliku dostupno vjernicima diljem svijeta pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

U svom obraćanju biskup Palić istaknuo je važnost budnosti i nade u životu svećenika podsjećajući kako je današnji čovjek okružen mnoštvom informacija, špekulacija i površnih komentara. Upravo zato, naglasio je, pastiri su pozvani biti “pažljivi, razboriti i odgovorni nositelji istine i mira”. “Mi nismo oni koji su pozvani širiti strah, paniku ili predrasude, nego razlučivati, provjeravati, štititi dostojanstvo, pravdu i istinu”, poručio je biskup te dodao da budnost pastira nije samo budnost srca pred Bogom, nego i budnost uma pred stvarnošću, odgovornost prema zajednici i osjetljivost na istinu i suosjećanje. Svećenike je potaknuo da u vremenu došašća, dok razmišljaju o Riječi koja se utjelovila, svaku svoju izgovorenu riječ – u propovijedi, razgovorima i komentarima – oblikuju s promišljenošću, usklađenošću s evanđeljem te u duhu molitve i razlučivanja. “Neka svako vaše svjedočanstvo bude plod želje za istinskom dobrobiti čovjeka i cijele zajednice”, istaknuo je biskup Palić.

Središnje razmatranje na temu “Budnost pastira – svećenik kao čuvar nade u došašću” održao je fra Damir Pavić, OFM. Fra Damir je na početku svoga izlaganja naglasio kako je nada središnji dio svećeničkoga puta te da se u srcu svakoga čovjeka neprestano vodi borba protiv obeshrabrenja, osjećaja nemoći i uvjerenja da se ništa ne može promijeniti. Upravo zato, naglasio je, svećenik može biti čuvar nade samo ako ne dopusti da se u njemu ugasi čežnja za vlastitim posvećenjem. “Poziv na svetost za svećenika nije savjet, nego imperativ života”, istaknuo je fra Damir, pozivajući svećenike da se iz dana u dan trude oko autentične svetosti koja izvire iz Božje volje. Naglasio je kako je propovijedanje najprivilegiraniji način na koji svećenik učvršćuje nadu u srcima vjernika, te da riječi izgovorene u propovijedi trebaju biti jasne, jednostavne i prožete Kristom, a ne “vatromet” lijepih izraza. Podsjetio je na riječi svetaca i crkvenih naučitelja koji su učili da se “kruh Božje riječi lomi na male komade”, kako bi ga mogli blagovati svi vjernici. “Najvažnije pravilo dobrog propovijedanja jest žarko voljeti Isusa”, poručio je.
Fra Damir je sa svećenicima podijelio i osobno iskustvo iz Krakova, u kojem ga je pogled jedne pobožne žene podsjetio na dostojanstvo i obvezu njegova svećeničkog poziva. Time je naglasio koliko je važno da svećenik uvijek bude svjestan tko je i kome pripada, jer samo tako može donijeti blagoslov i ohrabrenje ljudima koje susreće.

Nakon stanke uslijedilo je pokorničko bogoslužje i prigoda za svetu ispovijed u katedralnoj kripti, a program je nastavljen euharistijskim klanjanjem

Objava Adventska duhovna obnova za svećenike u Mostaru pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Tako je ovogodišnje misno slavlje, u župnoj i samostanskoj crkvi Duha Svetoga, na kojemu su sudjelovali brojni vjernici, predvodio profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, franjevac Bosne Srebrene fra Stipo Kljajić, u koncelebraciji s više od 20 svećenika, među kojima je bio domaćin, fojnički župnik i gvardijan fra Mario Katušić kao i kreševski dekan preč. fra Josip Tomas.

Nakon svetopisamskih čitanja i naviještenoga Evanđelja, fra Stipo je uputio prigodnu propovijed progovorivši o ubijenoj subraći. „Iako su prošle pune 32 godine, misliti i govoriti o ubojstvu, točnije strijeljanju fra Nikice i fra Leona i dalje je veoma teško. Tim više što je još uvijek mnogo toga oko njihova ubojstva nerazjašnjeno i omotano velom tajne – i tako će, po svemu sudeći, nažalost još dugo i ostati. Naglašavam ovo i zbog toga što su nedavno pravosudne institucije naše domovine Bosne i Hercegovine odbacile zahtjeve za provođenje istrage o nalogodavcima ubojstva fojničkih fratara, podnesene sada već davne 2013. Neotkrivena istina i zanijekana pravda unose dodatni strah, ruše međusobno povjerenje i slabe zajednički život, stoga je naša ljudska i vjernička dužnost boriti se za istinu o njihovom stradanju i o stradanju svih nevinih – pri čemu nikako među nama ne smije zavladati zakon udruženosti u zlu, zakon zle šutnje, odnosno omerte: zapovjeđene šutnje o svojim zlim djelima. Fra Nikica i fra Leon ubijeni su usred svakodnevnog života, moglo bi se reći ‘na poslu’. Ubijeni su u fojničkom samostanu u kojem su, zajedno s drugim fratrima, u uistinu teškom vremenu, ostali uz svoj kraj i narod”, posvijestio je fra Stipo.

„Budući da živimo u vremenu – a malo koje vrijeme nije takvo – priličnog sebeljublja, zatvorenosti u sebe i svoje, u zemlji u kojoj se povjerenje u ljudsku dobrotu stalno narušava, a buja poimanje drugih kao neprijatelja, u vremenu kada se život sve manje ljubi, a sve više živi iz moranja, fra Nikičina i fra Leonova okrenutost životu nam mogu biti primjerom – jasno uvijek i prvenstveno po uzoru na Isusa”, poručio je propovjednik.

Misno slavlje skladnim pjevanjem animirao je župni zbor pod ravnanjem s. Kate Mlakić.

Podsjetimo, 13. studenog ratne 1993. dok je rat bjesnio Fojnicom, srednjobosanskom općinom koja je ljeta iste godine proglašena zaštićenom sanitetskom zonom, fojnički franjevci spremali su se za malu i skromnu proslavu kako bi na trenutak zaboravili mržnju koja je razarala sve oko njih. Fra Leon Migić, tadašnji vikar nekoliko dana ranije imao je imendan, a fra Nikica Miličević, gvardijan, trebao ga je slaviti 14. studenog, na blagdan Sv. Nikole Tavelića. No, umjesto slavlja dvojicu franjevaca njihova subraća su tog 13. studenog ispratila na vječni počinak nakon što ih je na pragu samostana ubio pripadnik 302. Motorizirane brigade Armije R BiH iz Visokog Miralem Čengić, u čemu su mu pomogli i Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić, pripadnici iste postrojbee.

Izvor: nedjelja.ba

Objava Obljetnica ubojstva fra Nikice i fra Leona u Fojnici pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Odgovore daje Antoine Pasquier, novinar francuskog katoličkog tjednika Famille Chrétienne koji je objavio najopsežniju istragu na tu temu do sada. Njegova prezentacija nosi naslov „Istraživanje zašto mladi žele postati kršćani“ i otkriva neke neočekivane stvari. Pasquier je oženjen, ima četvero djece i prati mlade katekumene u svojoj crkvi u pariškoj regiji od 2020. godine. Kombinira izjave intervjuiranih kandidata za krštenje sa svojim vlastitim uvidima kao kateheta koji je iskusio val u svojoj zajednici i promatrao kako je dosegao razmjere koji oduzimaju dah. Prema njegovim zapažanjima u pariškoj regiji, mladi ljudi u početku dolaze „često u skupinama, često s prijateljima. Također smo ih sve češće i u većem broju primjećivali na nedjeljnim misama gdje su prilazili zajednici prekriženih ruku tijekom pričesti kako bi primili svećenički blagoslov.“ No, suprotno nekim pretpostavkama, za generaciju Z internet i društvene mreže „nisu mjesto njihova obraćenja“, već imaju samo popratni učinak.

Pasquier daje sljedeće izvanredne izjave: „Biblija, s druge strane, igra ulogu mnogo ranije na njihovu putu. Čim odluče produbiti svoje duhovno traženje u kršćanskoj vjeri, Biblija im postaje neophodna. Gotovo svi mladi ljudi koje pratim ili s kojima sam razgovarao, kažu mi da su kupili, otvorili i pročitali Bibliju prije nego što su poduzeli službene korake s Crkvom. Osim crkve i mise, Biblija je za njih pouzdana i lako prepoznatljiva referentna točka. Nagli porast prodaje Biblije u Francuskoj i inozemstvu odražava taj novi entuzijazam.“

Coppen tvrdi da, prema Pasquierovu istraživanju, „mnogi mladi Francuzi koji pristupaju Katoličkoj crkvi sa sobom donose sliku religije pod utjecajem islama, s njezinim naglaskom na praksu posta.“ Pasquier navodi: „Izazov im je prije svega javno i otvoreno izražavanje islama. Neki od njihovih prijatelja muslimana bezuvjetno su predani svojoj vjeri i svom vjerskom identitetu. To navodi naše mlade ljude da također učine vidljivom svoju rastuću kršćansku vjeru. To se izražava kroz nošenje ogrlice s križem, ponekad vela u crkvi za mlade žene, ili kroz poštivanje običaja različitih liturgijskih razdoblja, posebno korizme.“ Ipak, kako primjećuje Pasquier, „korizma svojom radikalnošću privlači ove mlade ljude koji su u potrazi za smjerom i smislom. Oni su ponekad skloni ovo razdoblje promatrati kao ‘kršćanski ramazan’. Katehete moraju paziti da jasno objasne razlike i podsjećaju ih da kršćanstvo nije prvenstveno religija obreda, već osobnog i unutarnjeg obraćenja.“

Novinar i kateheta bio je zadivljen „odlučnošću i strpljivošću“ mladih ljudi koji postaju katolici. „Neki su godinama išli ovim putem, skriveni od očiju javnosti iz straha da ih prijatelji ili obitelj neće shvatiti. Mislim na mladu ženu koja je čekala devet godina između svog prvog posjeta crkvi i službenog zahtjeva za krštenje. Drugoj su trebale tri godine između prvog čitanja evanđelja, sama u svojoj sobi, i prve mise s prijateljicom.“ Vjera ovih mladih ljudi „već je toliko jaka da se ne boje toliko dugo čekati na krštenje“. Pasquier zahtijeva da se francuska Katolička crkva preobrazi u „katekumensku crkvu“.

Objava Neočekivani „bum“ krštenja u Francuskoj pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Izjava Zagrebačke nadbiskupije
o postupcima kojima Grad Zagreb u osnovne i srednje škole namjerava uvesti
za katolike neprihvatljive pristupe i sadržaje
pomoću predmeta „zdravstvenoga odgoja i obrazovanja“

1. U hrvatskome javnom prostoru u posljednje se vrijeme razvila rasprava glede mogućega uvođenja zdravstvenoga odgoja u osnovne i srednje škole u gradu Zagrebu.

Na adrese osnovnih i srednjih škola 15. rujna 2025. godine upućen je dopis Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, u kojem se među ostalim navodi da je Grad, „uvažavajući suvremene spoznaje i istraživanja o važnosti osnaženja podrške zdravlju i dobrobiti djece osnovao stručno Povjerenstvo za zdravstveni odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama.“ Zadaća Povjerenstva je da tijekom ove školske godine radi „na razvoju kurikuluma koji će uključivati teme mentalnoga zdravlja, zdravih stilova života, prevencije ovisnosti te spolnoga i reproduktivnog zdravlja.“

Prema do sada javno dostupnim vijestima taj bi se predmet ostvarivao u okviru izvannastavnih aktivnosti. Govori se da je predviđeno slobodno uključivanje škola i slobodan izbor sudjelovanja učenika, uz suglasnost roditelja, a pretpostavlja se i praćenje pilot-provedbe kurikula. Nakon vrjednovanja, taj bi se program uveo u sve osnovne i srednje škole grada Zagreba.

2. Prije bilo kakvoga drugog osvrta, osjećamo dužnost istaknuti sljedeće tri napomene kao premise:

a) Glede pitanja školskoga predmeta povezanoga sa zdravstvenim odgojem i obrazovanjem podsjećamo da je 8. veljače 2007. Komisija ‘Iustitia et pax’ Hrvatske biskupske konferencije objavila ‘Izjavu o Programu zdravstvenog odgoja i obrazovanja’ koju preporučujemo za čitanje u povezanosti s ovom našom Izjavom.

b) Na temelju dosadašnjih iskustava u raznim društvenim pitanjima, a posebice kada su posrijedi odgoj i obrazovanje, kao Crkva lako prepoznajemo postupanje u kojemu se ispod i iza isticanja plemenitih pojmova kao što su: „dobrobit djece“, „stručnost“, „znanstvene spoznaje“, „najviši demokratski standardi“, „zdravlje“, „suvremene vrijednosti“ itd., nalazi pokušaj unošenja sadržaja koji ne samo da nisu u skladu s pojmovima kojima se služi nego su s njima u snažnoj oprečnosti.

Stoga je važno biti pozoran i iznimno osjetljiv na metode koje rabe skrivanje stvarnih namjera ili su dio procesa manipulacije, redovito praćene ‘jezičnim inženjerstvom’.

c) U pitanjima koja se tiču odgoja djece ne smiju biti zanemareni ili izostavljeni roditelji, jer njihova je dužnost odgajati svoju djecu i oni imaju pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju svoje djece (usp. čl. 64. Ustava Republike Hrvatske).

To je ujedno poziv i samim roditeljima da ne budu nezainteresirani za školske programe, nego, prema mogućnostima angažirajući se i u Vijeću roditelja, da budu upoznati s prijedlozima i sa stvarnim namjerama onih koji nude, promiču ili snagom političke vlasti nameću odgojne i obrazovne programe. Tako je i s onima koji žele provoditi „sveobuhvatnu seksualnu edukaciju“, jer i sami primjećuju da su im istinska prepreke na tome putu upravo – roditelji. Zbog toga traže načine kojima bi, s jedne strane, skrenuli pozornost s bitnoga, a, s druge strane, nametanje prikazali ublaženim tonovima, smještajući željene programe u izbornost i u školske izvannastavne aktivnosti, dok je cilj zapravo obvezatnost.

Poželjno je da se u tako važnim pitanjima čuje glas svih sastavnica društva, a na nama katolicima je da se ne ustručavamo upozoriti na štetnosti koje primijetimo i da se ne bojimo podići svoj glas, u kojemu itekakvu vrijednost ima glas roditeljā. Ponekad izgleda da sve ovisi o političkoj većini i da se protiv nje ne može puno učiniti, ali bi bio težak propust da ne očitujemo svoj stav glede nečega što se tiče općega dobra, dobra hrvatskoga društva u sadašnjosti i budućnosti.

Da ne bi bilo načelnih nesporazuma, ističemo važnost zdravstvenoga odgoja za razvoj svakoga djeteta. Upravo radi toga potičemo vjernike da ne prihvate unošenje ideoloških odrednica, osobito iz ‘rodne ideologije’, neprimjerenih zdravstvenomu odgoju i protivnih ne samo kršćanskim nego i općeljudskim vrjednotama. Dakle, sada nije dovoljno reći da katolička djeca neće upisivati takav predmet, nego nam je dužnost ukazati na nekoliko bitnih točaka, zbog kojih je nedopustivo da predmet s pogubnom ideologijskom podlogom bude dio školskoga sustava.

3. Zaustavimo se kratko na nekoliko bitnih točaka.

a) Predloženi ‘zdravstveni odgoj’, kako je najavljeno, uključivao bi tematsko područje spolnoga i reproduktivnoga zdravlja. Spolnost je sastavni dio razvoja svakoga čovjeka i njegova odgoja. Kurikul zdravstvenoga odgoja nije i ne može biti proturječna alternativa drugim kurikulima te mora uključivati i učenike vjernike svih vjerskih zajednica.

Sadržaji zdravstvenoga odgoja u Hrvatskoj su uvedeni još u školskoj godini 2012./2013. u sve osnovne i srednje škole kao obvezni dio kurikula, ali ne kao zaseban predmet, već se provodi s pomoću: sata razrednika, predmet biologije, tjelesne i zdravstvene kulture te raznih školskih projekata.

b) Smatramo nedopustivim da zdravstveni odgoj bude privatiziran i ideološki profiliran, jer je iznimno važan u odgoju svake osobe. Njegovo izdvajanje u zasebnu nastavnu cjelinu također može biti dragocjeno i korisno, no upravo zbog njegove važnosti za osobni razvoj pojedinca ne smije biti dio nejasnih eksperimenata te je nužno da bude dobro promišljen i uistinu stručno izrađen prema jasnim kriterijima.

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi za donošenje predmetnoga kurikula predviđena je mjerodavnost resornoga ministra koji je 2019. i donio Odluku o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne škole i srednje škole u Republici Hrvatskoj (NN 10/19).

Tomu unatoč, 2024. godine izrađen je i u provedbi je Okvirni kurikulum za provedbu izvannastavne aktivnosti „Zdravstveni odgoj i obrazovanje“ Grada Rijeke. Razvidno je da se putem njega osnovnoškolskoj djeci kao dio školskog programa prenosi znanstveno neutemeljena definicija rodnoga identiteta kao zbira brojnih identiteta neovisnih o spolu te ih se usmjerava na odabire u sferi spolnosti koji zanemaruju odgovoran razvoj djece i mladih. Time je kurikulum zdravstvenog odgoja ‘ideološki privatiziran’, odstupajući i od smjernica zadanih nacionalnim kurikulom. Takav kurikul suprotan je uvjerenjima, etičkim i moralnim načelima velikoga broja roditelja, ali i načelu neutralnosti i javne vlasti i javnih škola koje predmnijeva jednak pristup svim građanima, a ne njihovo isključivanje.

c) Nije ostalo neprimijećeno da i sadašnji sadržaji koji se tiču zdravstvenoga odgoja (od 2013. godine) ozbiljno zanemaruju identitet koji je dijete usvojilo u prvim godinama svoga života u obitelji, pritom osobito misleći na spolnu zadanost i određenost.

Pod krinkom pristupa nazvanoga ‘inkluzivnost’ (uključivost), uljepšavajući ga pojmom ‘otvorenosti’, zapravo se gradi podloga za zbunjivanje djeteta, onemogućujući zdrav psihološki, moralni, socijalni i svekoliki duhovni nastavak njegova razvoja i sazrijevanja.

Umjesto služenja dobru, najčešće se perfidno, sasvim neprimjereno i neodgovorno, ulazi u intimu djece u dobi kada nije teško posijati sjeme nejasnoća koje ne pridonose odgajanju nego su pokušaji preodgajanja djece, dovodeći do narušavanja identiteta i do ozbiljnoga ugrožavanja zdravlja djece i mladih. To se ne odnosi samo na prepoznavanje i prihvaćanje vlastitoga spolnog identiteta i života u skladu s njime, nego i na odgovorno seksualno ponašanje kod mladih.

d) Pravo na slobodu misli i izražavanja vjere temeljno je razvojno pravo djeteta (Konvencija o pravima djeteta) koje mu mora biti zajamčeno tijekom cijeloga obrazovnog procesa.

Stoga zdravstveni odgoj mora počivati na integralnome antropološkom pristupu i objektivnim znanstvenim temeljima, a ne na društvenim konstruktima koji isključuju konstitutivne odrednice ljudske osobnosti. Spolni odgoj u tako osjetljivoj fazi kognitivnoga razvoja djece mora biti usredotočen na antropološku utemeljenost i gradnju, a ne na antropološku razgradnju, na smislenu orijentaciju, a ne na dezorijentaciju. Cjeloviti antropološki pristup ne isključuje kršćansku antropologiju, a ona pripada vjerskoj opredijeljenosti većine hrvatskih građana.

Škole jesu i moraju biti mjesta ozbiljenja, izražaja i prenošenja kulture dijaloga. Stoga je svekolika javna i politička vlast, upravo u ime društvenog pluralizma, pozvana biti jamcem obiteljima vjernika u poštivanju vjerskih sloboda, kako bi im djeca imala odgoj primjeren, a ne protivan njihovim moralnim i vjerskim načelima. Iz tih je razloga nužno da stručnjaci različitih profila, ali i roditelji i vjernici budu izravno zastupljeni, a ne isključeni u izradi kurikula kakav je onaj koji se tiče zdravstvenoga odgoja. Nužno je staviti naglasak na osnaživanje obitelji u trenucima kad se i primjećuje porast nasilja među maloljetnicima.

e) Suglasnost roditelja i učenika uvelike ovisi o obaviještenosti i jasnoći u procesu stvaranja kurikula zdravstvenoga odgoja. Roditelji, imaju temeljnu i neotuđivu obvezu i pravo odgajati djecu te im pravni poredak mora osigurati stvarno pravo izbora i škole i obrazovanja (usp. čl. 14. Konvencije o pravima djeteta).

Javna vlast, kao zaštitnica i jamac individualnih sloboda, u provedbi distributivne pravednosti, mora osigurati sve uvjete, da bi pojedinac pravo izbora proveo u punoj slobodi i po svojoj savjesti.

Zbog toga je neprihvatljivo da se ideološki zahvati s očitim primjesama onoga što zovemo ‘jednoumljem’ metodama nametanja i podmetanja unose u bitne obrazovne kurikule koji se tiču tako osjetljivoga područje kakvo je razvoj djece i mladih.

f) Nužno je promisliti mogu li se navedene teme od bitnoga značaja za odgoj djece i mladih obrađivati u okviru široko definiranih izvannastavnih aktivnosti kojima je potrebno dati konkretniji zakonski i znanstveno utemeljen okvir.

Ujedno, uzevši u obzir složenost tematike, neophodna je uređenost na nacionalnoj razini, kako je to zakonski i predviđeno (usp. čl. 27. st. 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) uključujući pritom stručnjake s područja cijele Republike Hrvatske, uz nužno uvažavanje kršćanske antropologije.

Ljudsko je dostojanstvo nepovredivo i ne smije biti podložno nedopustivim pritiscima bilo koje moći i ideologije, osobito ne putem obrazovnih kurikula.

5. Škole ispunjaju svoje poslanje i smisao, ako se razvijaju kao ozračja susreta, razvoja kulture dijaloga, prihvaćanja i zajedništva, a ne podjela. Ukazujemo stoga na činjenicu da se kurikul zdravstvenoga odgoja ne smije prepuštati ideološkim zahvatima, razornima za hrvatsko društvo i državu, niti se smije privatizirati i koristiti kao sredstvo moći javne vlasti.

Ujedno pozivamo mjerodavne da se ovako važne teme, koje ne smiju isključivati vjernike, razrađuju na nacionalnoj razini te da svojim sadržajem osiguraju pravo na vjersku slobodu svih učenika vjernika i njihovih roditelja, jer je pravo na slobodu vjere temeljno razvojno pravo svakoga djeteta.

Na kraju podsjećamo na nedavne riječi pape Lava XIV. koje je izrekao 16. svibnja 2025. u svome obraćanju Diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici: „Sa svoje strane, Crkva se nikada ne može odreći iznošenja istine o čovjeku i svijetu, posežući, kada je to potrebno, i za otvorenim govorom bez uvijanja koji može izazvati poneko početno nerazumijevanje. Međutim, istina nikada nije odvojena od ljubavi, koja u svome korijenu uvijek ima brigu za život i za dobro svakoga muškarca i žene. Uostalom, gledajući kršćanski, istina nije potvrda apstraktnih i neutjelovljenih načela, nego susret sa samom osobom Isusa Krista koji živi u zajednici vjernika.“

Zagreb, 29. rujna 2025.
na blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabriela i Rafaela

Objava Zagrebačka nadbiskupija uputila izjavu o mogućem uvođenju predmeta „Zdravstveni odgoj i obrazovanje“ u zagrebačke škole pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Hodočašće, kao pobožno, individualno ili zajedničko pohađanje u mjesta Isusova zemaljskog života, u druga sveta mjesta ili svetišta, jedinstveno je iskustvo koje je vlastito samo čovjeku. Prigoda je to za predano traženje Boga i susret s Njim u ozračju slavlja svete mise, u zadobivanju oprosta pristupanjem sakramentu pomirenja u jubilejskim crkvama, u molitvi i zahvaljivanju. Uz to, jamac je za pronalazak nove snage za življenje i svjedočenje vjere i izvor trajne nade u Božju pomoć u najrazličitijim životnim nevoljama i teškoćama.

S takvim osjećajima, jedan dio vjernika Vrhbosanske nadbiskupije sudjelovat će u Nacionalnom hodočašću u Rim od 6. do 11. listopada 2025., koje se organizira na poziv svih hrvatskih biskupa u prigodi Redovnog jubileja godine 2025. što ga je proglasio papa Franjo bulom Spes non confundit.

U samom gradu Rimu, uz posjete četiriju bazilika i sudjelovanje u općoj audijenciji s papom Lavom XIV., predviđena su tri euharistijska slavlja, a bit će također moguće razgledati neke rimske znamenitosti. U gradu Padovi, posjetit ćete svetište sv. Leopolda B. Mandića i baziliku sv. Antuna Padovanskog, u kojoj će biti slavljena sveta misa. U povratku, zajedno s drugim našim vjernicima sudjelovat ćete u XX. hodočašću u Mariju Bistricu.

Vas koji sudjelujete u ovom jubilejskom hodočašću pozivam da posebnu pozornost posvetite svojoj duhovnoj pripravi, a svećenike da vam osiguraju mogućnost za pojedinačnu ispovijed. Sve druge vjernike pozivam da vas prate svojom molitvom kako bi ova Sveta godina doista bila snažno iskustvo milosti, vjere i nade za cijelu našu nadbiskupijsku zajednicu, koja ima prigodu osjetiti se dijelom velike zajednice vjernika – Crkve.

Neka cijelo naše jubilejsko hodočašće prati zagovor i zaštita Blažene Djevice Marije, naše Majke koja je »znak sigurne nade i utjehe« (LG 68). Od nje naučimo da je Krist naš Put i posljednji cilj našega zemaljskog hodočašća.

Uz pozdrav i blagoslov u Gospodinu!

Program hodočašća vjernika Vrhbosanske nadbiskupije

6./7. 10. 2025. (PONEDJELJAK/UTORAK) BiH – RIM

Hodočasnici iz Vrhbosanske nadbiskupije, njih 212, bit će raspoređeni u tri autobusa koji će kretati sljedećim redoslijedom:

13:00 Prozor – Lepenica (vjernici iz Fojnice, Kreševa i Kiseljaka) – Sarajevo (Stup) – Zenica – Žepče

13:30 Travnik (polazak iz sjemeništa za župe Travnik, Dolac, Podkraj, Ovčarevo) – Nova Bila – Vitez

13:30 Novi Travnik – Busovača – hodočasnici iz Vareša i Kaknja će se pridružiti u Zenici

15:00 Tuzla (bit će organiziran mini bus za vjernike iz tuzlanskoj kraja, Brčkog, Orašja i Odžaka koji će ih prevesti do župe sv. Ante Gornja Močila Sijekovac)

Predviđeno je da svi autobusi do 19:00 dođu u župu sv. Ante Gornja Močila/Sijekovac gdje će biti slavljena sv. misa na početku hodočašća koju će predslaviti generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić.

Poslije mise uslijedit će nastavak vožnje autobusima kroz Hrvatsku, Sloveniju i Italiju do Rima. Po dolasku, razgledavanje bazilike sv. Petra, te zajednička sv. misa u 18:00 sati u sklopu Nacionalnog hodočašća Hrvata u Rim. Po završetku svete mise, ukrcaj u autobuse i smještaj u hotelima/gostinjcima. Večera, noćenje.

8. 10. 2025. (SRIJEDA) RIM – VATIKAN

Doručak. Audijencija s Papom. Sveta misa u crkvi Ara Coeli u 14:00. Slijedi nastavak razgledanja antičkog Rima: Piazza Navona, Panteon, Fontana di Trevi, Piazza Venezia, Forum Romanum, crkva sv. Jeronima… Povratak u hotele za večeru, noćenje.

09. 10. 2025. (ČETVRTAK) RIM

Doručak. Poslije doručka razgled bazilike Santa Maria Maggiore i sv. Ivana Lateranskog, te posjet Svetim stubama i Koloseumu. Slobodno vrijeme za ručak. Zajednička sv. misa u bazilici sv. Pavla izvan zidina u 16:00 sati. Povratak u hotel, večera, noćenje.

10. 10. 2025. (PETAK) RIM – PADOVA – LIDO DI JESOLO

Doručak. Poslije doručka, nastavak putovanja do Padove. Po dolasku, razgledanje svetišta sv. Leopolda Mandića i sv. Justine. Sveta misa u bazilici sv. Ante Padovanskog i razgledanje svetišta. Slobodno vrijeme za ručak. Nastavak putovanja do Lido di Jesolo. Smještaj u hotelima, večera, noćenje.

11. 10. 2025. (SUBOTA) LIDO DI JESOLO – MARIJA BISTRICA – BiH

Doručak paketi. Nastavak putovanja u 04:00 sata prema hrvatskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici. Sveta misa u 11:00 sati. Slobodno vrijeme za ručak i nastavak putovanja prema Bosni i Hercegovini. Uz usputna zaustavljanja za odmor, dolazak kasno uvečer.

Za organizaciju cijelog hodočašća zadužena je agencija G-tour iz Međugorja te će oni ponuditi sve potrebite informacije koje se mogu dobiti pozivom na brojeve: +387 36 650-126 ili +387 36 650-127 te na e-mail: info@gtour-medjugorje.com.

Kao duhovno vodstvo i vodiči s hodočasnicima će poći četvorica svećenika Vrhbosanske nadbiskupije: vlč. Ljubo Zadrić, vlč. Ante Vrhovac, vlč. Branko Jurić i vlč. Fabijan Štedul.

(KTA)

Objava Okružnica nadbiskupa Vukšića i program hodočašća u Rim pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Isus je učio da volimo svoje neprijatelje i one koji nas progone

Isus je učio da volimo svoje neprijatelje i one koji nas progone, poručila je udovica. Njezin suprug ubijen je 10. rujna tijekom jedne od svojih debata u kampusu u Utahu. O tom događaju su danima izvještavali mediji diljem svijeta.

”Moj suprug želio je spasiti mlade muškarce, poput onog koji mu je oduzeo život. Taj mladi čovjek. Naš Spasitelj na križu je rekao: ‘Oče, oprosti im, ne znaju što čine!’ Taj čovjek, taj mladi čovjek. Opraštam mu. Opraštam mu jer je to Krist činio, jer je to ono što bi Charlie učinio. Odgovor na mržnju ne može biti mržnja. Odgovor koji smo naučili iz evanđelja je ljubav i uvijek ljubav. Ljubav za naše neprijatelje i ljubav prema onima koji nas progone.”

Najavila je da će kao nova ravnateljica nastaviti aktivnosti kršćanske organizacije “Turning Point USA” koju je osnovao njezin suprug: “Rasprave na kampusima će se nastaviti”, poručila je.

Charlie Kirk putovao je po cijeloj zemlji posjećujući sveučilišta gdje je branio svoje teze, od kojih su neke bile oštro kritizirane, u debatama s ljevičarskim studentima. Nakon Kirkova ubojstva video isječci s tih debata pregledani su stotinama milijuna puta na internetu.

Erika Kirk se u svom govoru posredno osvrnula na slučaj Afroamerikanca Georgea Floyda čija je smrt kao posljedica policijskog nasilja 2020. izazvala velike nerede u Sjedinjenim Državama. Rekla je da posljednjih dana nije bilo nasilja ili revolucije, ali nije spomenula Floydovo ime. Umjesto toga Amerika je doživjela ponovno duhovno buđenje. Ljudi iz svih društvenih slojeva ponovno su se zaustavili na temi vjere nakon Charliejeve brutalne smrti. Neki od njih prvi su put u životu otvorili Bibliju.

”To treba nastaviti”, poručila je Erika. “Počnite ponovno moliti. Ponovno pročitajte Bibliju. Idite u crkvu sljedeće nedjelje – i sljedeće. I oslobodite se napasti i okova ovoga svijeta.” Za svoje riječi, udovica je dobila dugotrajan pljesak od gotovo 100.000 ožalošćenih okupljenih na stadionu.

Bez vjere, nacija više nije nacija

Američki predsjednik Donald Trump govorio je odmah nakon kratkog nastupa pjevača Leeja Greenwooda koji je otpjevao pjesmu “God bless the USA”. Kao i prethodni govornik održao je govor zaštićen neprobojnim staklom jer ga je zamalo ubio ubojica tijekom izborne kampanje 2024. godine. Trump je kritizirao “radikalne ljevičarske luđake” koje je okrivio za smrt svog političkog saveznika Charlieja Kirka. Ubilo ga je “hladnokrvno čudovište”, a sada je mučenik koji je dao svoj život za američku slobodu. Predsjednik se zatim dotaknuo teme religije i izjavio: “Želimo vratiti Boga u naše prekrasne Sjedinjene Države. Bez vjere, nacija više nije nacija.”

Pogrebnoj ceremoniji prisustvovali su svi vodeći američki političari. Stigao je i tehnološki milijarder Elon Musk, koji je na svojoj internetskoj platformi objavio zajedničku fotografiju s Trumpom s natpisom: “Za Charlieja”. Također je komentirao Kirkovu smrt: “Charlieja je ubila tama jer je ljudima pokazao svjetlost.”

Ceremoniji su prisustvovali i katolički biskupi, uključujući biskupa Roberta Barrona koji je rekao: “Bio sam dirnut činjenicom da sam često čuo Isusovo ime s usana predstavnika naše Vlade, a posebno kada je Erika Kirk oprostila čovjeku koji je ubio njezina muža – Kristov poziv na ljubav prema neprijateljima bio je jasno vidljiv ovdje.”

Objava Erika Kirk: Opraštam ubojici moga muža pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

U uvodnom pozdravu i obraćanju vjernicima, biskup Željko je pozvao na zajedničku molitvu i prisjećanje na žrtvu župnika Tomislava, ali i tolikih drugih svećenika, redovnika, redovnica i vjernog Božjeg naroda koji je stradao na području Banjolučke biskupije kroz mnoge ratove i nedaće u „našoj krvlju natopljenoj i mučeničkoj biskupiji“. Izrazio je nadu, da će ova zemlja mučeničkom krvlju natopljena, učiniti da se Banjolučka biskupija, s Božjom pomoći, postupno obnavlja i raste, prenosi KTA.

U propovijedi biskup Željko naglasio je osobno poznavanje pokojnog župnika Tomislava te se prisjetio njihovih zajedničkih studentskih dana.

Na kraju sv. Mise, mons. dr. Anto Orlovac, kratko je predstavio knjižicu recitala „Biserna mučenička ogrlica“ koju je uredio i pripremio za ovu prigodu o svjedocima vjere Banjolučke biskupije.

Objava Trideseta obljetnica mučeničke smrti vlč. Tomislava Matanovića pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.