Misno slavlje liturgijskim je pjevanjem animirao zbor franjevačkih bogoslova „Fra Nenad Dujić” pod ravnanjem maestra fra Emanuela Josića.

Za Vrhbosansku nadbiskupiju red đakonata primili su Zoran Miličević i Petar Kolak, a za Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu fra Filip Jakov Šero.

Za Franjevačku provinciju Sv. Franje u Africi zaređeni su fra Alexander Tusiime i fra Fraser Kizito Chipata, dok su za Franjevačku neovisnu kustodiju Naše Gospe od Kibeha Burundi-Ruanda zaređeni fra Olivier Dukunze i fra Théophile Habimana.

Afrički kandidati svoju su teološku formaciju završili u Sarajevu, studirajući na Franjevačkoj teologiji i Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF-u). Njihovo ređenje u sarajevskoj katedrali svjedoči o povezanosti mjesne Crkve s franjevačkim zajednicama na afričkom kontinentu te o važnosti Sarajeva kao mjesta teološke izobrazbe i formacije budućih crkvenih službenika iz različitih dijelova svijeta.

Činjenica da su kandidati iz afričkih franjevačkih zajednica primili red đakonata upravo u Sarajevu, i to na Misijsku nedjelju, daje ovom slavlju dodatnu dimenziju. Misijska nedjelja podsjeća na univerzalno poslanje Crkve, poziv na naviještanje evanđelja svim narodima te na važnost međusobnog zajedništva i suradnje među mjesnim Crkvama.

Đakonat je prvi stupanj sakramenta svetoga reda i posebna služba u Crkvi koja uključuje naviještanje Božje riječi, sudjelovanje u liturgijskom životu te služenje zajednici, osobito siromašnima i potrebitima. Za sedmoricu novih đakona ovo ređenje označava važan korak u njihovu duhovnom i pastoralnom putu te početak nove etape služenja Bogu i njegovu narodu. Svečano slavlje u sarajevskoj katedrali tako je, uz radost zbog novih đakona, postalo i vidljiv znak univerzalnosti Crkve, u kojoj se različiti narodi i kulture susreću u zajedničkoj vjeri, formaciji i poslanju.

(foto: Bare Pršlja)

Objava U Sarajevu zaređeno sedam novih đakona pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Tumačeći svetopisamske tekstove, nadbiskup je u svojoj homiliji istaknuo da je molitva lice duše onoga koji moli. Molitva, osim što je razgovor s Bogom, ona nas drži u stalnom odnosu s Bogom. Nadbiskup je rekao da su službe đakona, svećenika i biskupa u izravnom osobnom odnosu s Bogom, te da se služba đakonata ne prima prvenstveno radi svoga posvećenja, nego radi posvećenja drugima. Pozvao je novozaređene đakone da svoje prošnje uvijek upućuju Bogu. Nadbiskup je nadalje pojasnio važnost misionarskog djelovanja u naviještanju Radosne vijesti u današnjem svijetu koji sve manje zna za Krista te je sve manje onih koji su ga spremni nasljedovati. Također je naglasio da na današnji dan moramo sebi posvijestiti da i naši krajevi sve više postaju misionarski, iako se tradicionalno nazivaju kršćanskim. Na koncu je nadbiskup potaknuo đakone da se trude da Kristova riječ što više bude prisutna u njihovom naviještanju i svjedočenju kako bi bili autentični navjestitelji i sluge Kristova oltara u životu.Nakon homilije uslijedio je sam obred đakonskog ređenja polaganjem nadbiskupovih ruku i posvetnom molitvom. Potom su novozaređeni đakoni obukli službenu liturgijsku odjeću: štolu i dalmatiku, a u čemu su im pomogli njihovi župnici. Na kraju obreda od nadbiskupa su primili evanđelistar a potom pristupili služenju kod oltara.

Misno slavlje animirao je zbor franjevačkih bogoslova „Fra Nenad Dujić“ pod ravnanjem maestra fra Emanuela Josića.

Marko Tunjić rođen je 21. studenoga 1994. u Goslaru (Njemačka), kao prvo od troje djece od oca Josipa i majke Ljiljane rođ. Ostojić. Kršten je 1994. u Goslaru, u Hrvatskoj katoličkoj misiji Göttingen- Braunschweig, a sakrament potvrde primio je 2008. u župi BDM-a Majke Crkve, Trnovčica-Zagreb. Osnovu i srednju Elektrotehničku školu završio je u Zagrebu. U župi Krista Kralja u Zagrebu upoznao je Neokatekumenski put te je u listopadu 2016. ušao je u NMM sjemenište Redemptoris Mater u Vogošći. Filozofsko-teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu gdje je magistrirao 21. rujna 2021. Kandidaturu je primio 2. svibnja 2023., a lektorat 12. prosinca 2024. i akolitat 7. srpnja 2025. u crkvi Sv. Majke Terezije u Vogošći.

Fra Robert Bašić rođen je 14. veljače 2000. u Novoj Biloj, a dolazi iz župe Sv. Ante Padovanskog Busovača. Sin je Ante i Ivane rođ. Bartulović. Osnovnu i osnovnu glazbenu školu, odsjek gitara, završio je u Busovači, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Nakon uspješne godine novicijata položio je prve privremene zavjete 2020., a svečane 3. listopada 2025. u Sarajevu. Primio je službe lektorata i akolitata. Filozofsko-teološki studij završio je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu gdje je diplomirao 26. lipnja 2025.

Tekst i foto: fra Filip Jakov Šero

Objava Đakonsko ređenje u sarajevskoj katedrali pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

U koncelebraciji je bilo 40-ak svećenika među kojima: provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, tajnik Apostolske nuncijature u BiH mons. Javier Camañes-Forés, odgojitelji i profesori budućih đakona i drugi svećenici. Na Misnom slavlju sudjelovali su roditelji, braća, sestre i rodbina ređenika, kolege bogoslovi i studenti, redovnice raznih družbi i drugi vjernici.

Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Vukšić pozdravio je sve okupljene, na poseban način ređenike, te kazao da će se pod misom moliti za njih, na nakanu da ih „dragi Bog blagoslovi kako bi vaše služenje narodu Božjem, na slavu Božju i na spasenje ljudskih duša svakim danom sve više napredovalo i raslo, vama na radost i na vaše spasenje i spasenje ljudi.“

Nakon naviještene Božje riječi uslijedilo je predstavljanje kandidata. Na pitanja nadbiskupa reditelja o spremnosti vršenja đakonske službe sva sedmorica kandidata su izrazila svoju spremnost.

Na početku prigodne propovijedi nadbiskup Tomo kazao je da je ređenje novih službenika oltara i navjestitelja Riječi Božje uvijek velika radost za svaku biskupijsku i redovničku zajednicu. „No, taj svečani događaj, svaki put kad se zbiva, posljedica je također odluke i izbora konkretne osobe koja je, surađujući s milošću Božjom i posvema slobodno odgovarajući na inicijativu i poziv od Boga, izabrala biti ponizni sluga i posrednik Božjih sredstava spasenja, glasnik njegove Riječi i nauka, djelitelj svih ostalih darova i blagoslova koje Božja providnost, po zaslugama Isusa Krista spasitelja svijeta, nudi svima kao sredstva za čuvanje duhovnoga zdravlja na putu spasenja“, posvijestio je pastir Crkve vrhbosanske dodavši da se cijela Crkva raduje s današnjim kandidatima koji primaju prvi stupanj svetoga reda na svom putu prema svećeništvu.

Progovorio je potom o đakonskoj službi te podsjetio da zabilješke o njoj, kao već postojećoj u Crkvi, postoje na stranicama Svetoga Pisma. „Tako se, na primjer, na početku Poslanice Filipljanima, za koju bibličari kažu da je napisana 62. godine, čitaju riječi: Pavao i Timotej, sluge Krista Isusa, svima svetima u Kristu Isusu koji su u Filipima, s nadglednicima (σὺν ἐπισκόποις) i poslužiteljima (καὶ διακόνοις). Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista! (Fil 1,1-2)“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Podsjetio je da se u crkvenoj tradiciji kao prvo ređenje đakona obično smatra događaj koji je opisan u Djelima apostolskim, a zbio se u Jeruzalemu u prvim godinama apostolskoga djelovanja. „Naime, iako se kršćanska zajednica u tom ranom vremenu Crkve, koje je poznato i kao jeruzalemsko razdoblje, još uvijek sastojala uglavnom od obraćenika sa židovske vjere, ipak su među njima bile prepoznatljive dvije grupe. Ustvari, jedni su bili obraćenici sa židovstva a dolazili su iz grčke kulture i govorili grčkim jezikom, i vjerojatno su bili u manjini, a drugi su bili domaći ljudi, židovskoga jezika i kulture, te je među te dvije kulturološke i jezične grupe iste kršćanske zajednice dolazilo do nesporazuma zbog toga što je manjinska grupa smatrala da su u svagdanjoj brizi bile zanemarene osobe u potrebi iz njihova kruga“, rekao je nadbiskup Tomo dodavši da su okolnosti, koje su nastale u jeruzalemskoj zajednici i koje su onemogućavale apostole da se posvema posvete službi koju im je Isus povjerio, zahtijevale njihovu reakciju i rješenje. “Zato: ‘Dvanaestorica nato sazvaše mnoštvo učenika i rekoše: Nije pravo da mi napustimo riječ Božju da bismo služili kod stolova. De pronađite, braćo, između sebe sedam muževa na dobru glasu, punih Duha i mudrosti. Njih ćemo postaviti nad ovom službom, a mi ćemo se posvetiti molitvi i posluživanju Riječi‘ (Dj 6,2-4)“, podsjetio je nadbiskup Vukšić.

„Danas je pred nama također sedam muževa: Marin, Dario, Driton, Anton, Tonči, Matej i Tomislav. Vjerujemo na dobru glasu i punih Duha i mudrosti koje ćemo postaviti u đakonsku službu“, kazao je mons. Vukšić.

Progovorio je potom o posvetnoj molitvi, koja se u ime Crkve izgovara nad njima ovoga dana, po zagovoru prve sedmorice đakona. Podsjetio je da će u njoj biti spomenuto da su na početku Crkve Isusovi apostoli izabrali sedmoricu da im pomažu u svakidašnjoj službi, a nakon izbora, povjerili im da poslužuju te su obred ređenja izveli izgovaranjem molitve i polaganjem ruku.

Svoju propovijed nadbiskup Vukšić zaključio je poticajem kandidatima za đakonat: „Neka vaš primjer i ponašanje potiču ljude da vas nasljeduju. Budite uvijek jaki i ostanite nepokolebljivi u Kristu. Neka vas ispravna savjest uvijek ima razloga hvaliti. Nasljedujte Krista koji je došao svima služiti na putu spasenja. Tako će i za vas vrijediti biblijske riječi da „oni koji dobro obavljaju [đakonsku] službu, stječu častan položaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu“ (1 Tim 3,8-13).

Kandidati za đakonat izrazili su svoju spremnost prihvatiti posvećeno beženstvo, obdržavati bogoslužje časova i poštovanje i poslušnost. Dok je cijela zajednica molila litanije Svih svetih, đakoni su ležali prostrti na tlo, nakon čega je nadbiskup Vukšić položio ruke na svakog od kandidata te izmolio posvetnu molitvu. Potom su župnici župa iz kojih dolaze novozaređeni đakoni pomogli đakonima obući službenu liturgijsku odjeću: štolu, koja je znak dostojanstva i vlasti, i dalmatiku, simbol spasenja, radosti i pravednosti. Nakon što su đakoni, primajući evanđelistar, obećali naviještati Božju riječ, cijela kršćanska zajednica izmolila je Vjerovanje, a đakoni su pristupili oltaru posluživati u skladu sa svojom službom.

Na kraju Misnog slavlja nadbiskup Vukšić je zaređenim đakonima uputio riječi ohrabrenja i podijelio potvrde o đakonskom ređenju.

Za đakone su zaređeni:

Marin Petrović, sin Željka i Ljerke rođ. Šakota, dolazi iz župe Presvetog Srca Isusova Prozor. Rođen je 28. kolovoza 2000. u Mostaru. Sakrament krštenja primio je 25. studenoga 2000., a svetu potvrdu 17. svibnja 2015. Među kandidate za đakonat i prezbiterat primljen je 25. ožujka 2022. Službu čitača primio je 25. ožujka 2023., a službu akolite 25. ožujka 2024., obje u nazočnosti poglavara i bogoslovske zajednice. Filozofsko-teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu 26. rujna 2024.

Fra Driton Hajdaraj, sin Tunë i Shkurte rođ. Biblekaj, dolazi iz župe Rođenja BDM Bec na Kosovu. Rođen je 22. prosinca 1990. u Đakovici (Kosovo). Kršten je i krizman u župi Glođane na Kosovu. Opću gimnaziju završio u Prizrenu (2010). U postulaturu u samostan u Laç u Albaniji ušao je 2015. Godinu novicijata proveo je u samostanu u Lezhë (Albanija). Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij započeo na Teološkom institutu u Skadru, a završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.

Fra Anton Selitaj, sin Nikollë i Marije rođ. Mirdita, dolazi iz župe Sv. Ivana Krstitelja Zllakuqan (Zlokućane) na Kosovu. Rođen je 22. listopada 1990. u Klinë (Kosovo). Kršten je i krizman u župi Zllakugan (Zlokućane) na Kosovu. Završio je Srednju tehničku školu u Klinë (2013). U postulaturu u Bajzë u Albaniji ušao je 2017. Godinu novicijata proveo je u samostanu u Lezhë (Albanija). Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij započeo na Teološkom institutu u Skadru, a završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.

Fra Tonči Šarić, sin Pere i Matije rođ. Sučić, dolazi iz župe Sv. Franje Asiškog Bila kod Livna. Rođen je 3. lipnja 1995. u Livnu. Kršten je i krizman u župi Bila. Srednju ekonomsku školu završio u Zagrebu, te tri godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, nakon čega se odlučio za franjevački poziv. Postulaturu je završio u Visokom, a novicijat u samostanu na Gorici u Livnu. Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.

Fra Matej Juričević, sin Nike i Josipe rođ. Zeko, dolazi iz župe Uznesenja BDM Uskoplje. Rođen je 23. rujna 1998. u Livnu. Kršten je i te krizman u župi Uskoplje. Opću gimnaziju završio u Uskoplju, a nakon toga se odlučio za franjevački poziv. Postulaturu je završio u Visokom, a novicijat u samostanu na Gorici u Livnu. Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.

Fra Dario Laštro, sin Nikice i Danijele rođ. Sobolj, dolazi iz župe Sv. Ante Padovanskog Busovača. Rođen je 7. listopada 1999. u Splitu, a kršten je i krizman u župi Busovača. Nakon osnovne škole ušao je u visočko sjemenište te maturirao na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji 2018. Novicijat je proveo u samostanu na Gorici u Livnu. Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.

Fra Tomislav Vidović, sin Ljubana i Marice rođ. Novaković, dolazi iz župe Sv. Ante Padovanskog Bugojno. Rođen je 14. ožujka 2000. u Livnu. Kršten je i krizman u župi Bugojno. Tri godine srednje škole proveo je u visočkom sjemeništu, a maturirao je 2018. u Kiseljaku. Novicijat je proveo u samostanu na Gorici u Livnu. Primio je službe lektorata i akolitata. Svečane zavjete položio 6. listopada 2024. u Bugojnu. Filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u lipnju 2024.

Objava ​​​​​​​Nadbiskup Vukšić za đakone zaredio šestoricu kandidata Bosne Srebrene i jednog kandidata Vrhbosanske nadbiskupije pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Fra Hrvoje Žabić je rođen 10. listopada 1998. u Novoj Biloj. Sin je Ive i Jadranke rođ. Filipović. Dolazi iz župe Vitez, a porijeklom je iz župe Brajkovići. Osnovnu je školu završio u KŠC-u u Travniku nakon čega se odlučio za franjevački poziv i otišao u Franjevačko sjemenište u Visoko gdje je maturirao na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Franjevački habit obukao je 16. srpnja 2017. u Kraljevoj Sutjesci, a godinu novicijata (2017/2018.) je proveo u samostanu Sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Prve zavjete je položio 1. srpnja 2018., iste je godine upisao Franjevačku teologiju u Sarajevu, a svečane zavjete je položio 4. listopada 2022. Filozofsko-teološki studij je završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu 27. lipnja 2023.

Fra Danijel Lukić je rođen 27. ožujka 1999. u Novoj Biloj. Sin je Željka i Sanele rođ. Begović. Dolazi iz župe Busovača gdje je i završio osnovnu školu nakon čega je otišao u Franjevačko sjemenište u Visoko gdje je maturirao na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Franjevački je habit obukao 16. srpnja 2017. u Kraljevoj Sutjesci, a godinu novicijata (2017./2018.) je proveo u samostanu Sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Prve zavjete je položio 1. srpnja 2018., iste je godine upisao Franjevačku teologiju u Sarajevu, a svečane zavjete je položio 4. listopada 2022. Filozofsko-teološki studij je završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu 27. lipnja 2023.

(fra Dario Laštro)

Objava Đakonsko ređenje u sarajevskoj katedrali pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.