“Medijski prostori puni su nam ratova i nemira. Upravo iz tog razloga mi je drago što sam dio kulture i mira. Želja mi je da bude što više vijesti gdje se vide stvaralaštva nadahnuta Duhom Svetim”, kaže Petar. “Cilj mi je Krista vratit u modernu umjetnost i zato sam naslikao sliku Isusa punog boje. Današnji sajmovi umjetnosti i mnoge izložbe u svijetu su bez slike Krista. Vraćam ga na scenu moderne umjetnosti, a kako ja Njega vraćam, tako i On mene.”

Sudjelovanjem sa svojim radovima na izložbama Petar želi poslati poruku: “Tužno je da u modernoj umjetnosti nema na čast jedinom Spasitelju ljudskog roda Isusu Kristu slika. Čak se čini kao da ga se stalno uklanja s porukom nemoj to slikati, to nije moderno. Sve ide u tom pravcu da Njega nema na umjetničkim sajmovima i modernim izložbama. Imam čak osjećaj da je tretiran kao nepoželjan gost. On koji je sve stvorio i Krvlju svojom predragocjenom otkupio kao što veli Riječ Božja k svojima dođe a njegovi ga ne primiše. (Iv 1,11-12)”

Objava Izložba Petra Šibenika u Firenci pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Pozivamo na Susret na putu duhovnog zvanja, koji će se održati od 15. do 17. 5. 2026. godine, u Franjevačkom samostanu sv. Bonaventure u Visokom. Susret je predviđen za mladiće srednjoškolce, studente ili starije.

Ovaj projekt Frame Bosne Srebrene pokrenuli smo jer onima koji razmišljaju o duhovnom zvanju želimo približiti taj način života. U projektu želimo kroz druženje, razgovore, molitvu, predavanja, radionice i izlete pomoći zainteresiranima u razlučivanju poziva – ne samo duhovnog – i približiti im franjevački način života te zajednički razmišljati o svjedočenju bratskog i solidarnog življenja u današnjem svijetu. Govorit ćemo i o povijesti: Franjevačkog reda, provincije Bosne Srebrene, Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini – da bismo bolje razumjeli sadašnjost i učili za osobni i zajednički život.

Iako je projekt prije svega promocija zvanja, sudionici projekta ne moraju biti samo oni koji izričito žele krenuti putem duhovnog zvanja. Dobrodošli su i mogu sudjelovati svi kojima je ova tema zanimljiva i otvara im pitanja. Na ovaj projekt su iznimno osim framaša pozvani i drugi zainteresirani mladi.

Za sudjelovanje nije potrebna participacija.

Molimo duhovne asistente da zainteresirane prijave do 10. 5. 2026. godine ISKLJUČIVO putem nove e-mail adrese za prijave na projekte: prijava@frama-bs.ba.

Mir i dobro!

fra Petar Šarić, predsjednik Frame Bosne Srebrene

fra Antono Baketarić, duhovni asistent Frame Bosne Srebrene

Objava Poziv na “Susret na putu duhovnog zvanja” pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Svim čitateljima, suradnicima i dobročiniteljima Svjetla riječi

sretan Uskrs

žele: Ana, Danijel, Damir, Emil, Ivana, Janko, Lidija, Lorko, Pero i Valentina.

Objava Sretan Uskrs! pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Objava Ljekarna Biopharm – natječaj za posao pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Temu broja otvara fra Danijel Nikolić tekstom „Uskrs sv. Franje Asiškog”, u kojem približava kako je ovaj svetac konkretno živio otajstvo Kristova uskrsnuća. O slobodi koja proizlazi iz vjere piše fra Josip Ikić u tekstu „Rast u slobodi”, dok fra Damir Pavić vodi čitatelje u Španjolsku predstavljajući Crnu Gospu iz Montserrata, moćnu zaštitnicu Katalonije. Don Josip Mužić nastavlja niz o ukazanjima u Ćosanlijama, a Božo Skoko u tekstu „Strah od križa” promišlja o suvremenim izazovima kršćanskog identiteta u Europi.

Povijesne teme obrađuje Dražen Janko pišući o tragičnoj sudbini kralja Stjepana Tomaša, dok razgovor s fra Bonom Tomićem, gvardijanom i župnikom u Kraljevoj Sutjesci, nosi snažnu poruku ustrajnosti: „Od povratka ne odustajati, svoje ne zaboravljati”, a čitateljima predstavljamo i OFS Tolisa kao radosne svjedoke Radosne vijesti.

U reviji pronađite i niz promišljanja o vjeri i društvu: Boris Beck piše o Kristovu znamenju i svjetlu, a Maja Herman Duvel o obitelji kao izvoru kršćanskoga poziva. Reportažom Vas revija vodi u samostan i župu sv. Marka Evanđelista na Plehanu. Don Damir Šehić upozorava na opasnost šutnje u današnjem vremenu i pojmu religioznog ateizma, dok fra Goran Azinović piše o Simone Weil i snazi solidarnosti.

Čitatelji će pronaći i tekstove o osobnom rastu i književnosti: Estera Nižić piše o unutarnjoj slobodi, Ivan Prskalo o Kranjčevićevoj poetici, a Ankica Baković o važnoj poruci ženama – „Žena si, ne moraš sve!”. Fra Ivica Perić čitateljima prenosi svjedočanstvo uskrsne radosti iz Mwakapandule, dok Dalibor Ballian predstavlja prirodni fenomen Bosne i Hercegovine – zemljane piramide. U rubrici biljne ljekarne fra Juro Marčinković piše o šafranu, a Hrvoje Kalem zaključuje broj tekstom „Ti si moja istina”.

Uz sve navedeno, revija donosi i vijesti, savjete iz bontona, rubriku za djecu, humor te nagradnu križaljku.

Novi broj revije potražite u župnim uredima ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Možete ga naručiti i pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba ili se putem web-knjižare pretplatite na digitalno ili tiskano izdanje i svakoga mjeseca uživajte u sadržajima s područja vjere, društva i kulture. Širimo svjetlo.

Objava Što možete pronaći na stranicama revije „Svjetlo riječi” u mjesecu travnju? pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Kad Bog naziva nekoga pravednim, to znači da Bog, koji je svet i pravedan, tako mijenja osobu da on ili ona uzima udjela u samoj Božjoj svetosti. Zato je prirodno da Bog ljubi takvu osobu. Drugim riječima: Bog se ne igra riječima, ne govori za nekoga da je dostojan ljubavi ako on to nije.

Navodeći da je Josip bio pravedan, Biblija želi poručiti da je on bio potpuno otvoren planu koji je Bog imao za njega. Josip je postao svetim otvarajući se i prepuštajući potpuno Bogu.

Ostatak priče je lako predvidljiv. Pomislite samo na ljubav kojom je Josip osvojio Mariju, i dubinu ljubavi koju su imali jedno za drugo u njihovu bračnom životu.

Nije kontradiktorno Josipovoj ljudskoj svetosti ni to što je on htio otpustiti Mariju kad je otkrio da je ona trudna. Važne riječi u Bibliji jesu da je on planirao da Mariju otpusti “potajice”, jer je on bio “pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti” (Matej 1, 19).

Pravedan čovjek bio je jednostavno, radosno i potpuno poslušan Bogu: kad se oženio Marijom, dao ime Isusu, pratio Isusa i Mariju u Egipat, kad ih je vratio iz Egipta, i tijekom mnogih kasnijih godina.

KOMENTAR: Biblija nam ne donosi ništa o godinama nakon Josipova povratka u Nazaret, osim zgode kad su Josip i Marija pronašli Isusa u hramu (Luka 2, 41-51). Ovo vjerojatno znači da Bog želi da mi razumijemo kako je i najsvetija obitelj bila slična svakoj drugoj obitelji, da su uvjeti života za Svetu obitelji bili slični onima drugih obitelji. Kada je otpočelo Isusovo božansko poslanje, narod nije mogao povjerovati da je on došao iz jedne skromne obitelji: “Nije li ovo drvodjeljin sin? Nije li mu majka Marija…. (Matej 13, 55a).

CITAT: “Nebeski je otac izabrao Josipa za zaštitnika svoga najvećeg blaga, svoga božanskog Sina i njegove majke. On je izvršio ovu zadaću s potpunom vjernošću do trenutka kad ga je Bog pozvao riječima: Dobri i vjerni slugo, uđi u radost kraljevstva nebeskoga“.

Objava Josip – Marijin muž pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

(Mladen Bosankić)

Objava Korizmeno hodočašće na brdu Kalvarija kod Viteza  pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Dekret je pročitao kancelar Vrhbosanske nadbiskupije preč. Mladen Kalfić tijekom misnog slavlja u spomenutoj crkvi u povodu susreta svećenika Gučogorskog arhiđakonata. „Ova jubilarna godina namijenjena je posebno članovima svih franjevačkih obitelji, kao i svima koji se pridržavaju Pravila sv. Franje ili se nadahnjuju njegovom duhovnošću, te svim vjernicima koji posjete u obliku hodočašća bilo koju franjevačku samostansku crkvu ili bogoslužno mjesto posvećeno sv. Franji u bilo kojem dijelu svijeta. U skladu s tim, u dogovoru s mnogopoštovanim provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem, ovime odlučujem da franjevačka samostanska crkva sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori bude posebna jubilarna crkva za sve vjernike, svećenike, redovnike i redovnice u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Ovu odluku donosim također u spomen na 170. obljetnicu početka gradnje samostanske crkve u Gučoj Gori u kojoj ćemo, ako Bog da, kao nadbiskupijska zajednica na blagdan sv. Franje, u nedjelju 4. listopada 2026., slaviti svečanu svetu misu“, navedeno je u proglasu uz zaključak: „U ovoj Godini sv. Franje molimo da bi svaki član franjevačkih obitelji, svaki svećenik i vjernik kršćanin na području Vrhbosanske nadbiskupije, po primjeru Sveca iz Asiza, i sam postao uzor svetosti života i postojan svjedok mira.“

Guča Gora naselje je smješteno na obroncima Vlašića, 9 km sjeveroistočno od Travnika. Franjevci su tu samostan podigli još u 14. stoljeću, ali je on dolaskom Osmanlija srušen. Sadašnja crkva i samostan građeni su od 1856. do 1857. i do sada su više puta obnavljani. U veljači 1945. partizani su zapalili obje zgrade, a sličnu sudbinu doživjeli su i u posljednjem ratu kada su crkva i samostan devastirani te demolirani. Samostan je u lipnju 1993. okupirala Armija BiH i od njega napravila zapovjedno mjesto za ratne operacije 1993.-1994. U sjećanju žitelja Lašvanske doline ostale su slike demoliranja crkve kojega su napravili pripadnici odreda El-mudžahid.

Danas župa broji oko 600 vjernika.

Objava Crkva u Gučoj Gori proglašena jubilarnom pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Temu broja otvara Boris Beck tekstom „Spasonosna pripovijest”, u kojem promišlja o dubokoj ljudskoj potrebi za pričom i o snazi pripovijedanja koje oblikuje zajednice i prenosi iskustva kroz generacije. O umijeću pripovijedanja govori i profesionalna pripovjedačica Jasna Held u razgovoru u kojem otkriva tajne i važnost ove drevne umjetnosti. Ivan Prskalo piše o ljekovitosti bajki, dok Ankica Baković promišlja o moći osobnih priča i važnosti prenošenja iskustava i sjećanja mladim naraštajima.

Dio broja posvećen je i novozaređenom vojnom biskupu u Bosni i Hercegovini, mons. Miri Reloti, njegovu poslanju i biskupskom geslu „Sluga Božjega mira” pa je i naslovnica ovoga broja usklađena upravo s našom željom da istaknemo važnost njegova poslanja, a na stranicama revije objavljujemo i razgovor s mons. Mirom.

Revija obiluje i drugim tekstovima s područja vjere, društva i kulture. Fra Danijel Nikolić piše o tome kako je sveti Franjo otkrio evanđelje, a fra Goran Azinović donosi zanimljivo promišljanje o Carlu Gustavu Jungu. Marko Karamatić predstavlja umjetničke darovnice Bosni Srebrenoj, dok Dražen Janko donosi povijesni prikaz pada Smedereva, događaja koji je označio kraj jedne epohe. Stjepan Lice piše o tome kako dobrota pronalazi svoj put, a Hrvoje Kalem promišlja o zlu i njegovoj mimikriji.

U reviji možete pročitati i o neobičnim i zanimljivim lokacijama u Bosni i Hercegovini i svijetu. Fra Damir Pavić ovoga puta vodi čitatelje u Bjelorusiju, predstavljajući marijansko svetište Budslau, a Dalibor Ballian piše o zanimljivom prirodnom fenomenu u Bosni i Hercegovini – Mijatovom prolazu, poznatom i pod nazivom Hajdučka vrata, dok reportaža vodi čitatelje u Župu sv. Josipa u Trnu, a tekst Ane Bagarić u Podmilačje, gdje, pod okriljem sv. Ive, već dvadeset godina djeluje Frama Podmilačje.

Uz navedene tekstove, revija donosi i brojne druge sadržaje: vijesti, savjete iz bontona, biljnu ljekarnu, rubriku za djecu, humor te nagradnu križaljku, zato požurite i svoj primjerak revije potražite u najbližem župnom uredu ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Možete ga naručiti i pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba.

Ukoliko već niste pretplatnik na reviju koju jednom mjesečnom pripremamo za vas s velikom pažnjom i ljubavi, posjetite web-knjižaru Svjetla riječi i postanite dio ove velike obitelji: pretplatite se na digitalno ili tiskano izdanje i svakoga mjeseca čitajte o aktualnim temama s područja vjere, društva i kulture. Širimo svjetlo.

Objava Što nudi revija „Svjetlo riječi” u mjesecu ožujku? pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

U ime Ministarstva ugovor je potpisao ministar Gordan Grlić Radman, a u ime Humanitarne udruge Srce za Afriku predsjednica Maja Sajler Garmaz.

Provedba projekta započinje 1. travnja 2026. godine i trajat će godinu i pol dana. Projekt će se provoditi uz financijsku potporu Ministarstva u iznosu od 84.900 eura bespovratnih sredstava.

Nastavak povjerenja

Ovo je drugi put da je naš rad prepoznat i podržan od strane Ministarstva, nakon uspješno završenog projekta „Skrojimo ženama u Zambiji bolju budućnost“, koji je proveden u predviđenom roku te dobio pozitivnu ocjenu nakon službenog nadzora na terenu.

Na svečanosti potpisivanja ministar Gordan Grlić Radman zahvalio je organizacijama civilnog društva na predanom radu, istaknuvši kako njihov angažman doprinosi izgradnji snažnije globalne zajednice te kako hrvatska službena razvojna pomoć kroz njihove projekte ostvaruje konkretne i dugoročne učinke.

Za nas ova potpora znači potvrdu odgovornog rada na terenu, transparentnog upravljanja sredstvima i stvarnih, mjerljivih rezultata.

Pred nama je osamnaest mjeseci rada, suradnje i rasta. Svjesni smo da svaki potpis na papiru za nas znači nešto puno veće: konkretne stolice na kojima će djeca sjediti, učiteljice koje će poučavati s više znanja i samopouzdanja te male ruke koje će kroz igru učiti o svijetu.

Projekt donosi sustavno jačanje vrtića u Mwakapanduli kroz:

• edukaciju odgojiteljica u pedagoškim vještinama
• primjenu didaktičke opreme u radu s djecom
• učenje engleskog jezika kao službenog jezika Zambije
• osiguravanje trajne opreme – stolova, stolica, ploča i pribora

Posebna vrijednost projekta je međunarodna suradnja i mentorstvo, kao i digitalno povezivanje s vrtićima u Hrvatskoj kroz zajedničke aktivnosti i razmjenu iskustava.

Ovo prije svega znači novu priliku za djecu u Mwakapanduli. Jer kada osnažimo učiteljicu – osnažujemo generacije.

(Udruga „Srce za Afriku“)

Objava Potpisan ugovor o financiranju novog projekta u Zambiji pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.