Kvaliteta zraka određuje se dugoročnim mjerenjem koncentracije dušičnog dioksida, čađe i prizemnoga ozona u zraku. Ti elementi vrlo štetno utječu na ljudski organizam i njihova količina ne bi smjela prekoračiti vrijednosti koje je propisala Svjetska zdravstvena organizacija. Od posljedica zagađenja zraka u Europi godišnje umre preko 700 tisuća ljudi. Četvrtinu srčanih oboljenja i moždanih udara, te skoro polovicu plućnih bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija pripisuje upravo kroničnoj izloženosti zagađenju zraka.
I usprkos nastojanjima političara da uvođenjem raznih mjera poboljšaju kvalitetu zraka, u većem dijelu Europe situacija je i dalje alarmantna. Najgore je u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, a situacija nije puno bolja ni u Srbiji, Bugarskoj i Poljskoj. Ukoliko želite udisati čist zrak, najbolje je da odete na Island ili u neku skandinavsku zemlju. Ali, ako će vas utješiti, znanstvenici s Oxforda nedavno su dokazali da bi znatno smanjenje emisije štetnih plinova i prelazak na čiste i obnovljive energije mogli prepoloviti stopu smrtnosti izazvane zagađenjem zraka. Puno toga, dakle, ovisi o političkim mjerama, a političari kažu da bi u svim članicama Europske unije udio čistih energija već sljedeće godine trebao iznositi 20 %, a do 2030. godine minimalno 32 %. Osim toga, u mnogim gradovima već postoji ili je trenutno u pripremi, zabrana vožnje starih dizelaša.
A što mi možemo napraviti? Recimo da na posao, ako je to moguće, idemo gradskim prijevozom, biciklom ili pješice. Savjetuje se i štednja energije, izbjegavanje grijanja na ugljen ili drva, recikliranje otpada i, naravno, pozitivno utjecanje na druge vlastitim ponašanjem.
