U samom polju nalazimo dva manja naselja, Malo i Veliko Tičevo, uz veći broj samostalnih stambenih objekata razbacanih uzduž sjeverne strane polja. Samo polje nalazi se na oko 1000 m nadmorske visine, a oko njega se nalaze manji brežuljci koji dosegnu i od 100 do 150 m iznad polja. Sama površina polja značajno je ravna, što je posljedica dugotrajnoga kretanja ledenjaka, ali i kasnije kultivacije polja. Polje presijeca cesta cijelom dužinom polja, a dijeli ga na dva jednaka dijela.
U klimatskom pogledu polje je vrlo zanimljivo jer je na zapadnom i južnom dijelu jak utjecaj Mediterana, a na sjevernoj i istočnoj strani prevladava tipični kontinentalni klimat zbog hladnih zračnih masa koje se spuštaju sa Šatora. Najveći utjecaj Mediterana osjeti se na zapadnom dijelu polja gdje dopire topli zrak preko Grahovskoga polja. Razlog tomu je i nevelika udaljenost polja od mora koja iznosi samo 100 km te topli zrak koji dolazi iz pravca Knina koji ljeti podiže temperature, ali i zimi ublažava minimume.
Značajno lovište
Kada je u pitanju količina padalina, ona se kreće preko 1100 mm te pokazuje da u polju postoji dovoljno vlage tijekom cijele godine. Velik postotak padalina u vidu je snijega, kojim polje obiluje u zimskom razdoblju. Dužina vegetacijskoga razdoblja iznosi oko 180 dana godišnje. Kada su u pitanju vjetrovi, dominiraju zapadni i južni, a iznad polja se formira i poznata kninska bura koja nosi hladni zrak k moru.
Kako je polje okruženo planinama koje su bogate divljači, samo polje značajno je lovište grahovskoga kraja. Stanje divljači iz godine u godinu se poboljšava jer su životni uvjeti jako dobri te se divljač razvija. Od zaštićene dlakave divljači ondje obitavaju mrki medvjedi koji se u polju mogu primijetiti i tijekom dana, a povremeno u polju nalazimo i običnoga jelena, ipak u manjem broju, te srne i zečeve. Brojčano stanje jarebica nije sasvim poznato, ali se one redovito daju primijetiti u polju. Ovdje treba naglasiti da je prisutan i velik broj tetrijeba gluhana, duž šuma koje okružuju polje. Od nezaštićene dlakave divljači nalazimo lisice, kune zlatice, kune bjelice, vjeverice i puhove. Od zvjeradi u ovom polju susrećemo još vuka, čaglja, a u zadnje vrijeme risa.
Kraške specifičnosti
Kako je polje kraško, prate ga i brojni kraški fenomeni pa oko polja nalazimo vrtače i špilje. Na rubovima polja dobro su vidljivi slojevi vapnenca. Pored rečenoga, postoje i drugi fenomeni krša poput pećina, ponora i uvala, naročito u zoni prema Jadovniku.
U polju nalazimo dovoljno izvora i tekuće vode, koja je omogućila naseljavanje ovoga polja. Tako od sela Malo Tičevo kroz polje teče potok Jaruga te ulijeva se u Ponor. Tu je još i potok Gudaja koji izvire u Gudajskim Dragama, a ima pritoku Crno Vrelo, te potok Mliništa u Ljeskovici. Kako se polje ranije intenzivno obrađivalo, za potrebe mljevenja brašna na potocima su bile izgrađene male vodenice. U tim potocima zbog njihove čistoće još i danas možemo naći rakove, potočnu pastrvu, kao i brojne rijetke vodene kukce, ali i viline konjice.
Flora Tičevskoga polja
Polje je u florističkom pogledu jako zanimljivo jer se nalazi na prijelazu između dvije floristički značajnije planine. Tako su na polju organizirana i značajna botanička istraživanja, uz brojne podatke o flori. Kako polje okružuju prelijepe šume, treba se i na njih osvrnuti. Tako u šumama dominiraju osnovne šumske vrste jela, smreka i bukva, uz obični bor. U polju također nalazimo i brojne grmaste vrste, dok na jugozapadnom dijelu polja – koje je otvoreno u pravcu Bosanskoga Grahova – nalazimo i ostatke termofilne šumske vegetacije uz cer, hrast medunac, crni grab, grabić, crni jasen, klen i brojne druge vrste. Kada su u pitanju zeljaste vrste, u Tičevskom polju i na njegovim rubovima pronađene su i neke vrlo važne i rijetke biljke kao što su divlji luk, određene paprati, zvončići, božikovina, tisa, ribiz, uva, brojne vrste autohtonih orhideja i slično.
Već je spomenut obični bor, ali ovdje treba naglasiti da on trenutno predstavlja veliku prijetnju za polje jer se nekontrolirano širi u polje. Posljedica njegova širenja je depopulacija područja i prestanak obrađivanja polja te se on kao pionirska vrsta širi iz pravca juga k sjeveru i već je zaposjeo oko 30 % polja, odnosno njegovih livada koje su se nekoć kosile. Inače, neke površine oko polja zasađene su običnim borom između dva svjetska rata, te ta stabla pokazuju veoma zanimljive krošnje, atipične za naš autohtoni obični bor.
Već je spomenuto da se polje ranije obrađivalo. Danas se tek male površine još koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Većinom su se proizvodile planinske kulture kao krumpir, ječam i zob te nešto malo povrća. Kako je u pitanju veoma plodno tlo kod ovoga polja, urod je bio jako dobar.
