Zima zimuje, ljeto ljetuje

390

Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), za mjerenje temperature pojedinog područja uzima se izračun dobiven mjerenjem temperature na visini do 2 metra u posebno izgrađenim meteorološkim kućicama. Upravo takvim načinom mjerenja, jedna ruska kućica je ne tako davne 2010. godine zabilježila najnižu temperaturu ikad izmjerenu na Zemlji. Nalazila se u mjestu Vostok, smještenom na Sjevernom polu, i iznosila je nevjerojatnih – 89,2 °C. Pojedini stručnjaci smatraju da postoje još i hladnija mjesta na Zemlji. Naime, na temelju satelitskih snimaka, najhladnijim mjestom na svijetu spominje se planina Dome Fuji – također smještena na Sjevernom polu, a njezin temperaturni minimum dostiže i manje od – 93 °C.

Ekstremne hladnoće

Ostali kontinenti nemaju tako ekstremno niske temperature, ali svakako imaju svoje rekorde. Rekordno niska temperatura izmjerena u Africi iznosila je – 23,9 °C (Maroko), a na američkom kontinentu – 63 °C (Kanada). U Europi i Aziji je rekord postavljen u Rusiji, koja je na Europskom dijelu izmjerila – 58,1 °C, a u Azijskom dijelu čak – 67,8 °C. Australija također ima svoj temperaturni minimum. Godine 1994. izmjerena je temperatura s rekordno niskih – 23 °C.
Temperaturni minimum u Bosni i Hercegovini iznosi – 42 °C i zabilježen je 1963. godine u mjestu Veliko polje na planini Igman. Otad pa do danas prošlo je više od pedeset godina, a niža temperatura više nikad nije izmjerena. Danas su temperaturni minimumi u prosjeku puno manji i njihovo se kretanje iz godine u godinu uglavnom smanjuje. Dokaz tomu su i minimalno izmjerene temperature nekoliko posljednjih godina. Primjerice, 2015. godine najniža izmjerena temperatura na području Bosne i Hercegovine iznosila je – 20,7 °C (Kalesija), a 2014. godine – 23 °C (Bjelašnica).

A kako ljeti?

Smanjivanje temperaturnih minimuma u Bosni i Hercegovini, ali i širom svijeta nije ništa neobično. Razni mediji nas neprestano obavještavaju o globalnom zagrijavanju, o topljenju ledenjaka, povećavanju razine mora i sve više o maksimalno izmjerenim temperaturama diljem svijeta.
Bosna i Hercegovina drži rekord najviše izmjerene temperature od svih zemlja u regiji. Naime, davne 1901. godine u Mostaru je zabilježena temperatura u visini od + 46,2 °C. Od svih zemalja Europskog kontinenta, toplije je izmjereno jedino u Cipru (+ 46,6 °C), Italiji (+ 47 °C), Portugalu (+ 47,4 °C), Španjolskoj (+ 47,2 °C) te Grčkoj, čiji glavni grad Atena drži Europski rekord s + 48 °C, izmjerenih 1977. godine.
Najveća izmjerena temperatura na cijeloj našoj planeti iznosila je + 58 °C. Nalazila se u gradiću El Azizi (Libija) i izmjerena je 1922. godine. Međutim, i ovdje postoje teorije o još toplijim mjestima. Na njima se temperatura uopće ne može izmjeriti meteorološkim kućicama – jer ih tu uopće nema, nego se temperatura mjeri pomoću satelita. Tako se najvrućim mjestom na svijetu smatra i američka Dolina smrti u Kaliforniji (+ 56,7 °C) te iranska pustinja Dašt-e Lut (perz. Prazna pustinja) koja prema najnovijim mjerenjima iz 2005. godine dostiže temperaturu i više od + 70 °C.
Rekordno visoke ili rekordno niske temperature nisu jedine krajnosti koje vrijeme može ponuditi i meteorolozi zabilježiti. Pamte se i rekordne količine padalina, najveće duljine munja ili najveće dubine snijega. Američka planina Rainier bilježi najveću količinu snijega napadanog kroz jednu kalendarsku godinu. Rekord je postavljen 1971. godine, a iznosio je ukupno 31,5 metra. Najviše snijega u jednoj sezoni palo je u američkoj saveznoj državi Washington (29 metara), a najviše snijega u jednom danu palo je 2015. godine u talijanskom mjestu Capracotta (2,6 metara snijega).

Ledenica od 1kg

Indija, Južna Kina i Indonezija su zbog monsunskih vjetrova područja svijeta na kojima najčešće pada kiša. Tako je zabilježeno da je za vrijeme jedne tropske oluje na ovim područjima napadalo i do 1,8 kubnih metara kiše i to samo u jednom danu. Azijska država Bangladeš također ima puno kiša, ali i naglog atmosferskog zaleđivanja (tuča-grad). Tako je 1986. pala rekordno velika ledenica s težinom većom i od 1 kilograma.

Iako upoznati s tučom, mrazom, obilnim kišama ili jakim vjetrovima, područja na kojima živimo nemaju tako ekstremne vremenske pojave. Klima koja karakterizira sve države naše regije omogućava nam jasno razlikovanje sve četiri godišnja doba. Svako od njih ima svoje ljepote, prilike, ali i opasnosti.
Negdje sam pročitao jednu izreku koja poručuje kako ne postoji loše vrijeme, već samo loš način našeg odijevanja. Prirodne nepogode svakako nikada nisu dobro došle. A sve ostalo, može imati svoju lijepu stranu. Stoga pokušajte uživati u vremenu kakvo god ono bilo. Ako će padati kiša, pripremite kišobrane. Ako će biti hladno, neka vam topla odjeća bude pri ruci. Ako se slučajno dvoumite oko jednog ili drugog, sjetite se opet svojih meteorologa koji znaju imati provjerene informacije.