RELIKVIJE POVEZANE S BOŽIĆEM

Postoji niz relikvija povezanih s Božićem koje se čuvaju diljem svijeta, a mi ćemo spomenuti 3:

Sveta kolijevka

Sveta kolijevka predstavlja drvene dijelove jaslica u koje je Isus bio položen nakon rođenja. Kolijevka je u 7. st. iz Betlehema prenesena u Rim. Četrnaest stoljeća je bila u Europi te su hodočasnici iz različitih dijelova svijeta dolazili u baziliku Svete Marije Velike, a krajem 2019. godine kolijevka je vraćena u Betlehem.

Znanstvena su istraživanja utvrdila da komad drva svetih jaslica odgovara javoru, koji je rastao prije dvije tisuće godina u zemlji Isusova rođenja.

Darovi triju kraljeva

Darovi za koje se vjeruje da su ih tri kralja s Istoka donijela novorođenomu Isusu čuvaju se u pravoslavnom samostanu sv. Pavla na planini Atosu u Grčkoj. Zlatni dar trojice kraljeva u obliku je 28 izrezbarenih pločica različitih oblika, a darovi tamjana i smirne sačuvani su kao mješavina u obliku 62 mala kuglasta zrnca veličine masline.

Ipak, ne trebate ići sve do Betlehema ili se penjati na grčku planinu kako biste vidjeli neke od relikvija jer se jedna već 995 godina čuva u našem susjedstvu!

Isusova pelenica

Tkanina kojom je Blažena Djevica Marija umotala maloga Isusa kada ga je nosila prikazati u jeruzalemski hram i predala u ruke proroku Šimunu, čuva se u Dubrovniku.

Pisani trag o dolasku pelenice u Dubrovnik datira iz 1030. godine kad se spominje da je svećenik Ivan kolegi Srđu predao olovni kovčežić. U njemu je – nakon što ga je otvorio deset godina kasnije – pronašao pelenicu i pismo koje potvrđuje vjerodostojnost relikvije. Relikvije Isusove pelenice čuvale su potom benediktinke koje su komadiće pelenice darivale rodiljama i smrtno bolesnima. Relikvija se spominje i u zapisima o dubrovačkoj katedrali iz 1440., gdje u opisu Filipa de Diversisa stoji: „Ova presveta pelenica stoji u jednom kristalnom moćniku. Kada se baci u vatru, ona se užge, i kada se užgana odatle izvadi, postaje još bjelja, čišća i posve je netaknuta.”

ZANIMLJIVOSTI O JASLICAMA

100 jaslica u Vatikanu

Ako ste raspoloženi za putovanja, zanimljivo je znati da je u Vatikanu, ove godine po 50. put postavljena izložba naziva „100 jaslica u Vatikanu”. Do 8. siječnja na Trgu sv. Petra u Rimu mogu se razgledati 132 verzije jaslica koje su izradili jasličari iz 23 različite zemlje, među kojima su i djela članova Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica iz Hrvatske.

Nemojmo zaboraviti da je prije 2 godine obilježena 800. obljetnica Franjinih jaslica, koje je ovaj svetac načinio u Grecciu i koje su bile prvi ikada živi prikaz jaslica kojim je i započeta stoljetna tradicija uprizorenja Isusova rođenja kakvu danas svi poznajemo i sami štujemo. Prema sv. Bonaventuri, biografu sv. Franje, sijeno koje je sv. Franjo koristio u prvim jaslicama moglo je čudesno izliječiti ljude i stoku od lokalnih bolesti i kuge.

Umjetnički prikazi jaslica pak, poznati su i od ranije. Tako jedan od najranijih umjetničkih prikaza jaslica datira iz oko 380. godine, a pronađen je u ranokršćanskim rimskim katakombama sv. Valentina.

Vrlo je vjerojatno da ste i sami postavili jaslice negdje u svom domu, pa je zanimljivo znati da postoji „ispravan” način za postaviti ih. Kako neki analitičari ističu, Mariju i Josipa treba postaviti s obje strane jaslica, a Marija bi trebala biti bliže malom Isusu zbog svog svetog odnosa s Njim. Pastiri bi trebali biti u krugu oko štale, a mudraci bi trebali biti najudaljeniji jer su stigli posljednji.

U svijetu je zaista veliki broj zanimljivih prikaza božićnih jaslica, a jedan od njih je svakako i onaj u Češkoj koji se pravi od medenjaka.

Sve je počelo 1972. godine. u crkvi sv. Mateja u Šárki kada je svećeniku koji je tada služio u crkvi,  jedna slikarica donijela medenjake u obliku Svete obitelji, tri kralja, anđela, pastira i zvijezda, kao zahvalu za pomoć u brizi za njezinu majku, a on ih je izložio u crkvi.

Jaslice su postale omiljene među posjetiocima crkve i slikarica je zbog toga, svake godine pekla nove jaslice povećavajući broj figura tako da su najveće do sada imale njih 400. U pečenju joj je počeo pomagati i lokalni slastičar i umjetnik koji danas nastavlja njenu tradiciju tako da se svake godine peku nove jaslice i nakon blagdana jedu.

Objava Božićne zanimljivosti pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

– Gospina haljina koju je prema tradiciji nosila u noći kada je rodila Isusa
– Platno u koje je Gospa umotala Isusa kada ga je rodila
– Platno u koje je bila umotana glava Ivana Krstitelja nakon pogubljenja
– Platno kojim je Isus bio pokriven oko bokova na križu

Relikvije se nalaze u Aachenskoj katedrali i pohranjene su u zlatnoj škrinji. Od 1349. godine započinje tradicija iznošenja relikvija svakih sedam godina, a Aachen postaje veliko europsko hodočasničko mjesto. Zabilježeno je primjerice kako krajem 15. stoljeća dnevno hodočasti čak 140.000 ljudi. U to doba Aachen broji samo 10.000 stanovnika. Tada se hodočasnici penju čak i po krovovima kako bi vidjeli relikvije prilikom iznošenja. Ovom prigodom nastaje i fenomen takozvanih Aachenskih zrcala, gdje su hodočasnici mala zrcala okretali prema relikvijama kako bi u njima ogledali Božju milost za koju su vjerovali da se nalazi u tim dragocjenostima.

Veliko Aachensko hodočašće bilo je jedno od središnjih događaja u Europi, brojalo je i milijun posjeta. Bivalo je otkazano samo u vrijeme ratova i pandemija. Tako se 2014. godine zadnji put obilježilo, a uslijed pandemije, preskočen je sedmogodišnji turnus. Godine 2023. ponovno je upriličeno iznošenje relikvija pod geslom „Što vi kažete tko sam ja? (Mt 16,15)”.

Središnje misno slavlje i iznošenje relikvija održalo se na platou između katedrale i gradske vijećnice. Misu je predvodio apostolski nuncij u Njemačkoj msgr. Nikola Eterović, uz koncelebraciju mjesnog biskupa i velikog broja svećenika.

Na misi su sudjelovali također vjernici iz hrvatske zajednice u Aachenu uz hrvatska obilježja.

Hrvatska katolička misija Aachen pod vodstvom fra Ivice Radića, započela je svoj hodočasnički put u nedjelju, 11. lipnja, u crkvi svetog Petra uz molitveno-meditativni program. Potom su se hodočasnici u procesiji i uz pjesmu zaputili na svetu misu. Na početku misnog slavlja, u procesiji, iznesene su sve četiri relikvije i izložene na vanjski oltar.

Crkva sv. Petra bila je središnja crkva u kojoj su se održavala euharistijska slavlja od samog osnutka Hrvatske katoličke misije Aachen, još davne 1967. godine.

Potkraj 2020. godine zbog prenamjene crkve u dnevni boravak za beskućnike, hrvatska zajednica premještena je u crkvu Svetog Križa. Tri godine kasnije donesena je odluka o prodaji crkve sv. Petra. Ovim molitveno-meditativnim programom vjernici se se na neki način i oprostili od crkve u kojoj su se dugi niz godina okupljali i slavili svete mise na hrvatskom jeziku.

Objava Veliko Aachensko hodočašće pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.