Čudesno šumsko raskršće

Najljepši mi je od svega bio park iza grada, gusto pošumljen greben nad morem, uz koji se pružala starinska šetnica, vodeći do gradskoga kupališta. Kad biste na kraju grada prošli kroz zidine, našli biste se na proplanku koji je jednostavno čaroban. Ondje se račvaju staze u nekoliko smjerova, starinske se stube spuštaju prema moru koje se ljeska, stoljetni borovi nadvili su se nad vas tako da ste gotovo u zatvorenu prostoru, a na raskršću putova podignut je i mali spomenik čovjeku zaslužnom za tu divotu, Slovencu Justu Beliji koji je došao 1883. onamo za nadšumara, i ostao ondje zapamćen pod slaveniziranim oblikom svojega imena Pravdoje. Malo po strani toga bajkovitog mjesta, s pogledom na susjedni poluotok Frkanj, koji je također Belija pošumio, kamena je klupa s malenim okruglim stolom – na njemu je, popodne 29. svibnja 1954., Dragutin Tadijanović napisao pjesmu o tome kako ondje sanjari o svojoj dragoj, i kako bi želio ondje s njom noću promatrati zvijezde.

Tajna prošlosti

Ta nevelika šetnja, od gradskih zidina, preko šumskoga raskršća, pa niz stepenice, i onda po lungomare do kupališta – tih pola kilometra čitav me život ispunjavalo ushitom, kojega sam se sjetio i u koroni, prebirući po sjećanju, pogotovo jer ondje odavno nisam bio. Ima Rab i drugih privlačnih mjesta, ali baš me taj dio parka Komrčar uvijek oduševljavao na poseban način, koji nisam razumio, i koji sam pripisivao neobičnoj ljepoti toga predjela. No, prebirući po starim fotografijama, našao sam slike djeda i bake na Rabu kasnih šezdesetih, a uz njih i sebe malena, kako sjedimo pred jednom gradskom kućom, a zatim i njih na gradskom kupalištu. Prepoznao sam da je kuća tik uz ulaz u park i shvatio – ti osjećaji koji me preplavljuju potječu iz najranijega djetinjstva, kad sam s djedom i bakom točno onim putom uz utvrdu, pa uz bistu Pravdoja Belije, pa niz stube i tako dalje išao na kupanje; njih sam zaboravio, ostala je samo ljubav. Kao u onoj priči iz jednoga švicarskog mjestašca, čije sam ime zaboravio, u kojem je bio običaj skidati šešir kad se prolazi uz gradski toranj; bilo je to neobjašnjivo dok restauratori nisu ispod žbuke otkrili stari lik Bogorodice – eto, tako su i meni ostali do danas skriveni dragi suputnici na tom kratkom putu, iako sam osjećao njihovu blizinu.

Potraga za zdravljem

Kad je već taj park odigrao tako važnu ulogu u mom životu, odlučio sam saznati nešto više o ljudima i vremenu kad je nastao. Otkrio sam nevjerojatnu priču, predugu za ovaj prostor, pa ću je prenijeti samo u glavnim crtama. Koncem 19. stoljeća bila se razvila moderna balneologija, znanost o utjecaju klime na zdravlje, ali najpopularnija klimatska oporavilišta, na francuskoj rivijeri i u Napuljskom zaljevu, kao i na otocima poput Korzike, Baleara i Madeire, bila su daleka i financijski nedostupna ljudima iz Austro-Ugarske. Friedrich Julius Schüler, glavni ravnatelj austrijskoga poduzeća koje je gradilo željeznice od Beča do Trsta i Rijeke, zajedno s bečkim liječnikom Juliusom Glaxom, začeo je razvoj balenologije u Hrvatskoj. Glax je odredio da je Opatija pogodna i za zimsko klimatsko lječilište, i za ljetno morsko kupalište, a Schüler je kapital uložio u nekretnine: povoljno je pokupovao priobalne terene te 1884. izgradio hotel Kvarner, a 1885. i Imperial. U Opatiju su ljeta 1914. roditelji poslali slabašnoga 18-godišnjeg Ivana Merza, budućega blaženika, da ondje ojača prije odlaska na bečku vojnu akademiju, gdje je izdržao samo do Božića iste godine. Opatija je dobila vodovod, kanalizaciju, spalionicu otpada i električni tramvaj do Matulja i Lovrana, te bila 1889. proglašena prvim klimatsko-morskim lječilištem na Jadranu.

Istovremeno je u Malom Lošinju Ambroz Haračić, domaći čovjek koji je u Beču studirao kod svjetski uglednih znanstvenika Jožefa Stefana i Ludwiga Boltzmanna, načinio vlastitu meteorološku postaju te očitanja slao Državnom meteorološkom zavodu, a bila su objavljivana i u dnevnim novinama, toliki je tada zavladao interes za klimu i meteorologiju. Kvarner je zbog istih razloga proučavao i dr. Leopold Schrötter von Kristelli, prvi profesor laringologije u Beču, koji je zaključio da je Lošinj idealno zimovalište te je potaknuo otočane 1886. da utemelje podružnicu Austrijskog turističkog kluba. Tada je na otok dojedrio i nadvojvoda Karlo Stjepan Austrijski, veliki admiral u ratnoj mornarici te se oduševio Lošinjem, a slijedili su ga i ostali članovi carske obitelji te bankari, trgovci i industrijalci. Mali Lošinj je ušao u modu.

Nove i velike šume

A iza svega stajala je ljubav i briga jednoga oca prema svojem sinu. Godine 1885. dr. Conrad Clar, balenolog iz Graza i liječnik u toplicama Bad Gleichenberg, proučavao je klimu sjevernoga Jadrana, kako bi se ondje pronašao otok koji bi bio pogodan za osnivanje lječilišta. Clar je imao i hitan osobni razlog: njegov se sin teško razbolio od šarlaha, opasne streptokokne upale ždrijela. Sa sinom se u siječnju 1885. uputio na Lošinj, i nije se prevario – mališan je do veljače sasvim ozdravio te je Clar oduševljeno obavijestio kolege o blagotvornom utjecaju morskoga zraka. Austrijski list Die Presse objavio je na Uskrs 1886. reportažu o posjetu profesora s bečkoga medicinskog fakulteta pod vodstvom dr. Schröttera, a profesor Haračić poveo ih je na obilazak obližnje uvale Čikat čije su im se plaže veoma dopale, no zamjerili su ogoljelost kamenjara. Dr. Schrötter potaknuo je osnivanje Društva za pošumljavanje i navodno Haračiću dao novčanicu od 20 kruna kao prvu donaciju. Već su prve godine poduzetni otočani posadili 80 000 borova i još 500 tamarisa, čempresa i drugih stabala, da bi do 1891. otok bio pošumljen s nevjerojatnih pola milijuna sadnica.

Taj lošinjski polet pošumljavanja odrazio se i na Rab, koji ima identičnu mikroklimu, s mnogo sunčanih dana i vrlo hladnim noćima. Belija je 1890. na pustopoljini Komrčara započeo saditi borove, crnike, čemprese i lovore, uz proteste domaćih koji su mu sadnice čupali, no posao je ipak bio dovršen do 1905., donijevši preobrazbu čitavom otoku.

Ljepši svijet

Eto, tako je nastao park Komrčar, ta čarobna pozornica mojega djetinjstva, zagonetan splet staza i odmorišta, s onim malim vidikovcem s okruglim stolom, gdje sam i ja danju sanjario, a noću promatrao zvijezde. Mnogo toga dugujemo našim starima, i gotovo je nevjerojatno koliko su marom i radom preoblikovali svijet da za nas bude ljepši i ugodniji. Sjetimo ih se ovih vrućih dana, dok sjedimo u sjeni nekoga stabla koje su za nas posadili, ili dok se bućkamo u moru, nesvjesni da je i ljetovanje morao netko izmisliti, ma koliko nam danas to izgledalo jednostavno i prirodno. I odmorimo se lijepo, da najesen možemo i mi nastaviti mijenjati svijet za one koji dolaze poslije nas.

Objava Ljetno uranjanje u sjećanje pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Naime, Zemlja je zakrenuta za 23,5 stupnja u odnosu na ravninu u kojoj se giba oko Sunca (ta se ravnina zove ekliptika). Kako se Zemlja giba oko Sunca u 365 dana prođe jednu svoju cijelu putanju oko Sunca, na različitim dijelovima te putanje sjeverna točka Zemljine osi „gleda” ili prema Suncu ili od njega, u odnosu na južnu točku osi. A nekad su i sjeverna i južna točka osi takve da su u istoj ravnini u odnosu na Sunce (odnosno, sjeverna točka osi ne gleda niti prema Suncu niti od njega).

Na onoj strani Zemlje koja je zbog nagiba osi u danom periodu nagnutija prema Suncu bit će toplije, tj. bit će ljeto, a na onoj Zemljinoj polutci koja je tada nagnuta od Sunca bit će hladnije odnosno zima. Pogledajte kako to na slici izgleda.

Dragi roditelji, draga djeco, stiglo nam je ljeto, a s ljetom godišnji odmori i školski raspust. Vjerujem da ćete ga provesti zajedno. Dobro se odmorite, opustite, uživajte u sportovima na vodi, u kupanju u moru, u rijekama ili svoje zajedničke dane provedite u ugodnim planinskim šetnjama. Ne zaboravite zaštititi svoje tijelo: sunčeve zrake jako griju između 10 i 16 sati te tada treba izbjegavati sunce. Opekline od sunčanja mogu biti opasne za zdravlje.

Dok se budete odmarali evo nekoliko zadataka za naše najmlađe:

Pripremite list bloka, kolaž papir ili papir u boji, škare, ljepilo, plastelin, štapiće za uši, boje ili flomastere i olovku. Izradi svoj sladoled iz mašte. Za izradu možeš uzeti papir u boji, izrezati ga u oblik korneta koji ćeš popuniti šarenim kuglicama sladoleda.

Zatim izradi šarenu cvjetnu livadu. Za to će ti trebati papir koji ćeš izrezati u obliku velikog kruga. Na njemu ćeš plastelinom oblikovati cvijeće, oko plastelina uz pomoć štapića za uši oblikuj cvjetne latice, zatim cvijetu nacrtaj stabljiku i listiće izradi od plastelina te bojom dodaj travu.

Možeš izraditi ribice, velike i male, šarene i jednobojne. To radi uz pomoć kolaž papira ili papira u boji. Prepusti mašti na volju, dobro se zabavi i naravno odmori.

Objava Zašto postoje godišnja doba? pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Osim toga, igra na plaži, planinarenje ili kampiranje aktiviraju mozak, smanjuju stres i aktiviraju osjećaje pune topline, kao i optimizam. Ne trebate otići na daleko putovanje kako biste uživali u prednostima obiteljskoga odmora. Bilo da planirate brzinski izlet na jezero ili nekoliko dana na moru – rezultati su isti: sretnija i povezanija obitelj – a to su neprocjenjive vrijednosti. Odmori su obitelji pružili sretne uspomene koje će zauvijek ostati u njihovu sjećanju.

Sada ćemo se upoznati s pjesmicom Maestral. Jesi li znao/znala da je maestral naziv za vjetar koji puše na moru?

Maestral (I. Stamać, M. Milanković)

Na pučini plavog mora
njihao se val,
kao neki tromi medo
što ide na bal.

Putujući nešto mumlja,
udara o žal,
to se s njime igra, šali
vjetar maestral.

Zraka sunca nebo zlati,
prošao je dan,
na počinak vjetar ode,
uhvati ga san.

Na leđima mirnog mora,
zaspao je val,
budit će ga opet sutra
vjetar maestral.

Nekoliko zanimljivosti o vjetru maestralu

Maestral je stalni vlažni ljetni vjetar umjerene jačine. Prati lijepo vrijeme i ublažuje ljetnu sparinu. Ljeti najčešće počinje puhati između 8 i 9 sati, najjače oko 14 sati, a prestaje oko 18 sati ili najkasnije pri zalazu Sunca. Povoljan je za jedrenje. Javlja se uglavnom ljeti, puše samo uz obalu, rijetko dopire dalje prema unutrašnjosti i strogo je prizemni vjetar (do 300 metara visine).

Zadatci za najmlađe

Pripremi list bloka, vodene boje ili tempere i kist. List papira oboji u plavo, naslikaj svoje more i ostavi neka se osuši. Zatim u moru naslikaj šarene ribice. Možeš to učiniti pomoću kista, ali i rukom ili jednostavno olovkom i flomasterima. Ako radiš rukom, odaberi boju za ribicu, oboji svoju ruku i zatim je otisni na već ranije obojeni list, kistom dodaj oči ribici i kada se list dobro osuši, dobit ćeš lijepu sliku. Pogledaj kako bi to trebalo izgledati. Dok izrađuješ svoj rad možeš lagano pjevušiti pjesmicu Maestral, jer možda se ove godine sretnete na moru ti i maestral. Lijepo se zabavi i odmori!

Objava Ljetni odmor pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.