Tako Centar danas obuhvaća osnovnu školu, srednju tehničku školu i srednju stručnu školu koje prate redovni nastavni plan i program. Dok je srednja tehnička škola četverogodišnja škola za stjecanje zvanja fizioterapeutski tehničar, telefonski operater i poslovni tajnik, srednja stručna škola je škola u kojoj se obrazuju mladi koji pored oštećenja vida imaju i neke dodatne psiho-fizičke razvojne poteškoće te se oni u razdoblju od 4 godine obučavaju za zvanje paker proizvoda koje spada u dvogodišnje strukovno obrazovanje.

Centar također pomaže i u procesu prekvalifikacije, rehabilitacije i resocijalizacije učenika i osoba koje su izgubile vid u kasnijoj dobi života. Trenutno Centar broji 51 učenika koji, osim redovne nastave, imaju cjelodnevnu podršku u učenju i svim drugim potrebnim vještinama, od mobiliteta, brige o sebi, vježbi vida za slabovidne, korištenja pomagala, igara, izlazaka u grad i posjete kulturnim, sportskim i drugim manifestacijama do tehničke obuke rada na posebnim softverima za slijepe i slabovidne. Upravo ta „širina” u formalnom i neformalnom obrazovanju koju Centar nudi rezultira stvaranjem educiranih, radno sposobnih mladih ljudi od kojih je danas otprilike 70 – 80 % zaposleno, a neki od njih upravo u Centru kao profesori, odgojitelji ili tehničko osoblje.

Više od škole

Centar je kompleksna ustanova koja osim redovne nastave ima i internat, tiskaru, kabinet za fizikalnu terapiju, knjižnicu te nudi prijevod knjiga i različitih tiskanih materijala na Brailleovo pismo i izradu pisanih materijala u tehnikama prilagođenim slijepim i slabovidnim osobama. Centar također pruža savjetodavnu podršku nastavnicima, roditeljima i starateljima, odnosno hraniteljima slijepe i slabovidne djece i omladine te pomaže djeci s problemima vida koja idu u druge škole i onima koja još ne idu u školu organizirajući za njih intenzivne treninge u pojedinim vještinama i područjima važnim za nastavak njihova školovanja i što lakše integriranje u širu društvenu zajednicu.

Centar pruža i pomoć obiteljima i djeci koja nisu službeno dio Centra. U ovoj školskoj godini Centar radi s 27 djece koja nisu uključena u njegovo formalno obrazovanje i taj broj je u stalnom porastu što potvrđuje važnost njegovog postojanja i rada kao i usluga koje nudi u procesu inkluzije osoba s invaliditetom, ne samo djeci i mladima čijoj uspješnoj inkluziji se teži već i članovima njihove obitelji, njihovim učiteljima, profesorima, asistentima ili poslodavcima.

Inkluzija kao pravo izbora

Funkciju ravnatelja Centra trenutno obnaša Dragan Kecman koji pri opisu različitih funkcija koje Centar ima u bh. društvu, ističe onu koja se odnosi na inkluziju osoba s invaliditetom. Po njegovim riječima, inkluzija treba biti pravo izbora, što znači da roditelji, djeca i mladi trebaju imati mogućnost odabrati žele li ići u neku od škola Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu ili u bilo koju drugu školu. A Centar treba biti tu za sve njih, bez obzira na to koju odluku donesu. Upravo iz toga razloga postoje stručni timovi Centra koji rade i s onima koji nisu službeno dio Centra. Tako u ovoj školskoj godini provode vježbe vida s deset učenika, jedan učenik prolazi kroz program orijentacije i mobiliteta, dva učenika su u pripremnom programu za upis u 1. razred osnovne škole, a rade i sa 6 beba koje imaju problema s vidom i prolaze kroz tzv. program rane intervencije. Upravo iz toga razloga, važan dio Centra je novoproširena senzorna soba za rad s djecom u predškolskoj dobi koja imaju problema s vidom da bi se pripremila za polazak u školu. Kroz rad i boravak u senzornoj sobi djeca razvijaju čula i osjetila i uče se orijentaciji.

O radu Centra brine Kanton Sarajevo i Vlada Kantona Sarajevo i resorno ministarstvo pružaju značajnu podršku njegovu radu na kojoj im je Centar veoma zahvalan jer mnogi drugi ne razumiju kompleksnost i zahtjevnost pružanja podrške jednoj ovakvoj ustanovi čija je produktivnost nerijetko ograničena postojećim nelogičnostima u državnom zakonu čije izmjene i sam Centar, uz ostala udruženja slijepih i slabovidnih, aktivno zagovara.

Dodatni programi i aktivnosti

Aktivnosti Centra su raznovrsne i gotovo sve što je osigurano učenicima škola, otvoreno je i svima ostalima koji mogu biti zainteresirani za ponuđene sadržaje. Škola redovno organizira promocije knjiga, izvođenje kazališnih predstava i razne sportske manifestacije i svi su dobrodošli jer kako u Centru kažu: „Mi smo otvoreni prema široj zajednici. Zajednica samo treba da se više otvori prema nama.”

Ravnatelj Centra Dragan Kecman s posebnom radošću i ponosom priča o dostignućima i uspjesima tima na čijem je čelu, uvijek uz važnu napomenu da on jest trenutni ravnatelj Centra, ali da je stvarna vrijednost Centra zapravo u njegovih 75 godina postojanja unutar kojih su uposlenici Centra crpili i razmjenjivali znanja jedni od drugih, u visoko educiranom kadru, na čelu s profesoricom tiflopedagoginjom Enisom Omerović, koji usmjerava rad centra na područja koja prepoznaju kao važna i ukazuju iz stručne perspektive na postojeće probleme istovremeno nudeći i moguća rješenja.

Ovu tvrdnju ravnatelj Centra potkrepljuje sljedećim primjerom: „Mi imamo mali školski orkestar i mali školski zbor – mali samo po broju učesnika, ali veliki po vrijednosti – koji vodi profesor glazbe koji je slijepa osoba.” Upravo je ova mala skupina pod vodstvom svoga profesora, u protekloj 2022. godini postigla veliki uspjeh: sudjelovali su na Međunarodnom takmičenju orkestara zemalja zapadnog Balkana gdje su osvojili 2. mjesto. Zanimanje učenika za glazbu kao i njihove potvrđene glazbene vještine potaknulo je ostvarenje suradnje Centra sa jednom od gradskih glazbenih škola s kojima se organizira pripremna nastava zainteresirane djece za upis u osnovnu muzičku školu, a zanimanje učenika za učenje stranih jezika rezultiralo je školom francuskoga jezika za djecu koju Centar organizira u suradnji s Francuskim institutom u BiH.

Skriveno blago

Knjižnica Centra predstavlja jedan od njegovih zanimljivijih dijelova jer služi školama ne samo kao mjesto na kojem učenici mogu pronaći svoju omiljenu knjigu u njima prilagođenom formatu već i kao mjesto susreta i druženja učenika, ali i brojnih pisaca čije promocije knjiga su održane u njezinu prostoru. Poseban dio knjižnice je dio, od milja nazvan „vjerski kutak”, u kojem su smješteni prijevodi svetih knjiga i molitvenika različitih vjeroispovijesti na Brailleovo pismo. 2004. godine CZSD je uradio adaptaciju Biblije na Brailleovo pismo, a godinu ranije Centar je ušao u povijest napravivši prvu adaptaciju Kur’ana na Brailleovom pismu u svijetu.

Budućnost Centra

Sve prethodno navedeno jasno daje do znanja da jedan ovakav Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu nije jednostavno obrazovna ustanova već škola života.

Upravo zbog toga želje ravnatelja za daljnji razvoj Centra ogledaju se u svemu onome što Centar ima za ponuditi i predstaviti, a to je da postanu službeni resursni centar te na taj način omoguće pristup stručnoj edukaciji i obrazovanju što većem broju stanovnika Bosne i Hercegovine. Uz svoje želje, ravnatelj iskazuje i iskreno ohrabrenje svima onima kojima je potreban savjet ili pomoć vezano za školovanje i život slijepih i slabovidnih osoba da se obrate Centru bez obzira na to u kojem dijelu BiH se nalazili.

A od materijalnih stvari, u ovom trenutku, ne traže previše – želja im je jedna multifunkcionalna pozornica da imaju adekvatan prostor svima se predstaviti i pokazati sve što mogu i znaju.

Ovaj članak je već objavljen u reviji Svjetlo riječi. Pretplatite se na digitalno i/ili tiskano izdanje revije.
Čitajte prvi i čitajte odmah!

Objava JU CZSD: Škola života pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.