Najprije je fra Marko izložio ukratko svoj rad i istraživanje te prikazao zaključke rada. Nakon toga članovi  komisije postavili su nekoliko pitanja na koja je fra Marko odgovarao izlažući vrijednost svoga istraživanja za znanost i povijest glazbe.

Fra Marko je na ovom istom Institutu magistrirao u prosincu 2014. godine s najvišom ocjenom (summa cum laude) s temom „Restituzione melodica di alcuni brani del Graduale Romanum“. Doprinos njegovog magistarskog rada uvršten je u drugi volumen Graduale Novum (II).

Na obranu fra Markovog doktorata došli su njegovi prijatelji, rodbina i fratri iz BiH, Hrvatske i Njemačke, te franjevački studenti u Rimu iz provincije Bosne Srebrene. Među prisutnima bio je i fra Markov rođak pjevač Željko Bebek i njegova supruga Ružica.

Ovim putem čestitamo fra Marku i želimo mu Božji blagoslov u daljnjem radu i napredovanju na polju znanosti i glazbe.

Objava Fra Marko Hrgota novi doktor znanosti pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Poznato je da su braća franjevci, kao i drugi redovnici, stoljećima u samostanima pjevali cijeli brevijar ili časoslov. Tako je to bilo sve do posljednje liturgijske reforme nakon Drugog vatikanskog koncila, od kada se časoslov uglavnom recitira u samostanima. Sada se rodila ideja da se pokuša vratiti izvorima pjevanja onoga što se stoljećima pjevalo u Franjevačkim samostanima na izvornom latinskom jeziku.

Pokretač ovog projekta je Johannes M. Pfister, franjevac iz Švicarske, koji je želio da se gregorijansko pjevanje zapiše i na CD-u. Projekt je realizirala Gregorijanska škola iz Graza pod dirigentskim vodstvom prof. Franza Karla Prasla, koja je nedavno snimila na CD spomenuto djelo u franjevačkom samostanu u Grazu.

Gregorijanska škola iz Graza je oktet među kojima je i fra Marko Hrgota, franjevac iz provincije Bosne Srebrene. Fra Marko je inače diplomirao i magistrirao gregorijansko pjevanje na Papinskom institutu za crkvenu glazbu u Rimu.

Do danas su održani koncerti u franjevačkim crkvama najprije u Grazu (20. rujna), u Beču (21. rujna) i u Salzburgu (22. rujna), a potom i u zemljama njemačkog govornog područja: u hodočasničkoj crkvi Kloster Schwarzenberg (Njemačka/Bavarska, 11. listopada), u Liebfrauenkirche u Zurichu (Švicarska, 12. listopada) te u Eglise des Cordeliers u Fribourgu (Švicarska, 13. listopada).

Uz koncerte održano je i predstavljanje snimljenog duplog CD-a čija produkcija je rezultat suradnje franjevaca u Austriji i Švicarskoj te Liturgijskog instituta Katoličkog fakulteta u Grazu.

Više o ovoj temi možete saznati iz razgovora s fra Markom Hrgotom koji je za radioemisiju “Svjetlo riječi” govorio o iskustvu pjevanja i snimanja ovog izvornog korala.

Objava Održani koncerti gregorijanskog pjevanja u čast sv. Franje pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Fra Marko je u propovijedi govori da „Crkva danas obilježava spomendan mučeništva sv. Ivana Krstitelja kao svjedočanstvo žrtve, obraćenje i potvrde da je Bog prisutan među nama i u nama. Sv. Ivan je pozivao na obraćenje. Što to znači? Obraćenje znači novo vrednovanje sebe i svih ljudi oko sebe. Prihvaćati drugoga u njegovoj posebnosti i originalnosti. Gledati u njemu svoga Stvoritelja. Obraćenje znači novo vrednovanje svoga života i svih životnih iskustava. Gledati drugoga s Božjeg gledišta. Vagati ljudske odnose ‘Božjom vagom’ i angažirati se za bolji svijet pa čak i pod cijenu vlastitog života kao vlastite žrtve koja nas suobličuje samome Kristu. Zato nam na tom putu pomaže vjera u Krista, koji nas oslobađa, otkupljuje i spašava, kao prvi korak naše žrtve za Krista i bližnjega svoga. Razborita vjera. Vjera koja je promišljena i ne vodi u ekstreme fanatičnosti ili bezboštva. Iz takve vjere raste drugi korak naše žrtve za Krista i bližnjega svoga, a to je nada. Nada koja nas ohrabruje da iznova ustajemo iz svojih slabosti, ograničenja i isključivosti. Nada koja zadnja umire. Nada koja se zove Krist, naš spasitelj i otkupitelj. I konačni korak je ljubav koja je vodila sv. Ivana Krstitelja pa i do žrtve vlastitog života jer je bila poslušna Božjoj riječi i Božjoj volji kao moralna direktiva eliti lažnih nositelja istine i pravde koji iskrivljuju prave vrednote i vrijednosti zbog svojih sebičnih poriva, moći, vlasti, užitaka i koristoljubivosti. Potrebna nam je danas takva vrsta žrtve i svjedočanstva koje je sv. Ivan Krstitelj nosio. Žrtva koja znači ono djelo puno zalaganja po kojem postajemo slobodni od svoga ja, svoga ‘nabildanog’ ega, svoje sebičnosti i svoje samodostatnosti i postajemo slobodni za Boga i bližnjega. Iz takve ljubavi nastaje i hrabrost koja nas vodi do pobjede Kristova križa. A. Einstein je jednom rekao: ‘Velik je onaj koji svojim osjećajima, mislima i djelima živi za druge!’ To svjedočanstvo je pokazao sv. Ivan Krstitelj svojim mučeništvom. Zato je Krist vrhunac naše žrtve na križu koja nas otkupljuje i spašava, čini nas jednostavno slobodnima od grijeha i prolaznosti. Zato će naša veličina i biti u tome koliko smo svojim osjećajima, mislima i djelima živjeli jedni za druge, za obitelj, za zajednicu i za društvo u kojem djelujemo kao žrtva ljubavi koja ispunja svakoga čovjeka u njegovoj postojanosti.“

Na kraju sv. Mise župnik fra Filip Karadža zahvalio fra Marku Hrgoti, svim svećenicima, časnim sestrama, pjevačkom zboru i vjernicima na dolasku te molitvenoj i svakoj drugoj podršci za ovaj blagdan.

Tekst i foto: Marija Klarić i Katarina Ćosić

Objava Glavosjek svetog Ivana Krstitelja u Podmilačju pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.