Župa Busovača se kao samostalna kapelanija 1840. odvaja od Fojnice, a status župe dobila je 1872. godine. U početku je bila posvećena sv. Marku, evanđelisti, a gradnjom nove crkve patron je bio Preobraženje Gospodinovo. Poslije je bila posvećena sv. Anti Padovanskom.

Već 1886., zahvaljujući revnosti tadašnjega župnika fra Marijana Miličevića, u Busovači je osnovan i Franjevački svjetovni red. Stoga je FSR u Busovači jedan od najstarijih u provinciji Bosne Srebrene.

Prema Glasniku jugoslavenskih franjevaca iz 1889., u Busovači je u veljači 1886. Bratstvu pristupilo 300 župljana, a već u ožujku 233 trećoredaca pristupilo je zavjetovanju. Ovo je za današnje prilike uistinu impresivna brojka. Veliko zanimanje za Franjevački svjetovni red možemo zahvaliti i papi Leonu XIII. koji ga je posebno preporučivao kako bi se preko laičkih pokreta obnovila Crkva.

U matici Franjevačkoga svjetovnog reda u Busovači od 1886. do 2007. upisano je 811 primljenih i zavjetovanih članova.

Još od samih početaka Franjevački svjetovni red u Busovači je uz župnika fra Marijana promicao djela milosrđa, skrbeći za potrebite. Tijekom svoga postojanja bratstvo u Busovači je gajilo temeljne principe reda. To su život u svijetu, socijalna osjetljivost i borba za pravedno društvo te življenje evanđelja u svakodnevnici.

Kao i u većini župa, i u Busovači je u proteklom ratu bratstvo gotovo zamrlo. Tek „nekoliko bakica” držale su bratstvo formalno živim. Međutim, nakon rata bratstvo doživljava revitalizaciju i osvježenje. Poseban datum u životu bratstva bio je 29. kolovoza 2004. kada župni vikar fra Ivo Radman u bratstvo prima 11 mladih župljana i od tada zajednica funkcionira intenzivnijom dinamikom.

Danas Franjevački svjetovi red Busovača uspješno djeluje surađujući s fratrima i Franjevačkom mladeži te aktivno sudjeluje u životu župne zajednice kroz pastoralno i ekonomsko vijeće, župni zbor, prakaraturske službe, župne tribine, cjelodnevna klanjanja, moljenje krunice, sudjelovanja u euharistijskim slavljima, volontiranju na Radiju Marija i sl. Bratstvo ima i posebnu ulogu u organiziranju patrona župe, blagdana sv. Ante Padovanskog, kada u župu dolaze tisuće hodočasnika. Koliko je bratstvo ukorijenjeno u župnu zajednicu govori i činjenica da se župljani u svojim potrebama vrlo često preporučuju u post i molitvu trećoredaca.

Franjevački svjetovni red Busovača djeluje u sklopu Bosanskoga bratstva kraljice Katarine te sudjeluje u svim provincijskim projektima. Također sudjeluje i u Zavičajnim susretima bratstava Franjevačkoga svjetovnog reda Lašvanske doline s trećorecima iz Viteza, Nove Bile, Bučića, Novog Travnika, Doca, Guče Gore, Brajkovića i Ovčareva.

Sastavni dio duhovnoga života bratstva su i sudjelovanja u raznim područnim i nacionalnim hodočašćima. Tako članovi bratstva hodočaste u mjesta važna za njihovu franjevačku karizmu: od Kraljeve Sutjeske, Međugorja, Olova, Marije Bistrice, a neizostavna su i najsvetija mjesta trećoredaca Asiz i Rim.

Pored svih pastoralnih aktivnosti, bratstvo i dalje gaji karizmu djela milosrđa pomoći ugroženima, kako katolicima tako i pripadnicima drugih religija, ne samo u župi nego i u misijskim područjima. Konkretna djela milosrđa ostvaruju se u obilascima bolesnika u vrijeme adventa i korizme, a u suradnji s Framom Busovača redovito se provode razni zajednički projekti, ujedinjujući iskustvo starijih članova i energiju mladih.

Povodom 800. obljetnice smrti sv. Franje Asiškog, u franjevačkoj jubilarnoj godini, Franjevački svjetovni red Busovača želi se još više otvoriti župnoj zajednici. Povodom franjevačke jubilarne godine bratstvo organizira otvorene susrete na kojima se obrađuju franjevačke teme kako bi i drugim župljanima približili karizmu sv. Franje i Franjevačkoga svjetovnog reda.

Bratstvo danas broji 30 članova: jednoga simpatizera, sedam privremeno zavjetovanih, 22 s trajnim zavjetima te jednog online člana koji preko društvenih mreža prati život bratstva. Članove vijeća čine ministra i privremena povjerenica za Framu Gordana Ljubos, doministra Mladenka Relota, tajnica Marica Marić, učitelj formacije Željko Majdandžić te rizničarka Josipa Vujica. Trideset trećoredaca i više od šezdeset framaša danas čine neizostavan dio župne zajednice.

Život članova Franjevačkoga svjetovnog reda Busovača nije zatvoren samo u molitvene okvire. Njihov život i djelovanje se tiho, nenametljivo, ali snažno očituje konkretnim djelima u župnoj zajednici. Bratstvo stalno bdije nad ugroženim župljanima, angažirani su u prikupljanju i podjeli humanitarne pomoći najpotrebnijim obiteljima i pojedincima u župi. Posebna skupina unutar bratstva zadužena je za redovite posjete bolesnim, starijim i nemoćnim župljanima, pružajući im duhovnu podršku i praktičnu pomoć u svakodnevnom životu.

Pored svojih svakodnevnih aktivnosti, bratstvo organizira i sudjeluje u raznim humanitarnim akcijama. Tijekom godine, a posebno uz velike blagdane i franjevačke spomendane, bratstvo organizira javne humanitarne akcije u suradnji s cijelom župnom zajednicom.

Danas bratstvo ne broji impozantnih 300 članova kao u svom početku s kraja 19. stoljeća. Međutim, i u skromnom sastavu današnje bratstvo nastoji živjeti onakvu karizmu kakvu je uz svoga župnika fra Marijana Miličevića Franjevački svjetovni red Busovača živio prije stotinu i četrdeset godina.

(Gordana Ljubos, ministrica OFS-a Busovača)

Objava OFS Busovača: Svjetlo Trećega reda pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.