Početna stranica » Paučko jezero

Paučko jezero

448 pregleda

Zbog iznimne ljepote Vlada županije usvojila je Zakon o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom „Konjuh”, kojim se ovo područje stavlja na listu kulturne baštine Bosne i Hercegovine, pa se tako i jezero našlo u zaštićenom području

Jezero je smješteno 10 kilometara od općinskoga središta Kladnja, a jedno je od dva prirodna jezera na području Tuzlanske županije. Nalazi se na obroncima Konjuha, nedaleko od poznatoga izletišta Muška voda, na nadmorskoj visini od 711 metara. Dužina jezera nije velika, a iznosi oko 150 metara, dok mu je širina oko 60 metara. Površina mu je oko 4400 m2. Dubina jezera je između tri i četiri metra, a regulira se još davno podignutom betonskom pregradom kojom se spriječilo nestajanje jezera koje je protočnoga karaktera. Jezero se puni sa svoje istočne strane gdje postoji nekoliko manjih izvora skoro stalnoga karaktera, a nakon što voda isteče iz jezera, vrlo brzo završava u Gornjoj Drinjači. Ovo garantira stalnu razinu vode jezera.

Geologija jezera

Samo jezero na Konjuhu je geomorfološki spomenik prirode jer je nastalo gdje se lome dvije geološke formacije, vapnenačka i ofolitska, odnosno vapnence smjenjuju peridotiti i serpentini, ali tu ima i drugih metamorfnih stijena koje inače nalazimo na Majevici i oko obližnjih rudnika u Đurđeviku i Banovićima. Ta kontaktna zona geoloških podloga je osigurala da se na širem području jezera razvija specifična serpetinska vegetacija.

Oko jezera nalazimo šume koje su svojstvene za vapnenačko dolomitne planine naše zemlje iako je planina na kojoj se jezero nalazi poznata po svojim peridotitima i serpentinima. Gusta šuma oko jezera izgrađena je od jele i bukve uz obaveznu smreku, a tu su još pojedinačno crni bor, obični bor i hrast kitnjak.

Flora i fauna

Klima oko jezera je planinska, iako je ovo područje veoma zanimljivo jer se nalazi pod utjecajem izmijenjene umjereno kontinentalne klime, s jačim utjecajem kontinentalne klime tijekom ljeta. Zime su hladne, s temperaturom i do -20 °C, a ponekad i niže, dok su ljeta jako topla i suha. Zimi oko jezera napada i visoki snijeg te se pod njim zaleđeno jezero izgubi. Tako ostaje zaleđeno najčešće do kraja ožujka, a ponekad i do sredine travnja. Zbog toga je floristički sastav šuma oko jezera veoma bogat i isti je uvjetovan različitim tipovima šuma koji egzistiraju na ovom prostoru šuma bukve i jele sa smrekom, zatim šume bukve i jele, dok uz obližnje vodotokove dominira siva joha.

Već smo spomenuli floru, ali trebamo pobrojiti bar mali dio značajnih vrsta koje nalazimo oko jezera i u okolini kao što bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, zimska preslica kao veoma rijetka vrsta, te brojne kaljužnice. Samo jezero je bogato brojnim barskim vrstama, posebno šaševima, rogozinom, a u vodi sočivicama i mrijesnjakom.

Okolno bogatstvo flore koje osigurava hranidbenu osnovu brojnim životinjskim vrstama te dostupnost pitke vode, uvjetovalo je i egzistenciju za brojne životinjske vrste. Tako na tom području nalazimo veliki broj različitih životinjskih vrsta. Kao posebnu značajku ovoga prostora treba spomenuti tetrijeba gluhana i lještarke koji su našli dom u okolnim šumama. Uz tetrijeba ovo područje naseljavaju i naše velike zvijeri, kao što su mrki medvjed i vuk. Ovdje treba spomenuti i divlje svinje koje su redoviti posjetitelji jezera za vrijeme ljetnih suša, kao i srne. Tu su brojni manji predatori kao lisica, divlja mačka i jazavac. Ovim se popis faune ne završava jer oko jezera nalazimo i zeca ali i kune zlatice, vjeverice, tvorove, lasice, krtice, puhove, miševe, voluharice i dr.

Uz jezero, a i u samom jezeru, su brojni gmizavci. U zoni jezera nalazimo poskoka, šarku i neotrovne smukove, ali i vodene zmije koje žive u jezeru. Od drugih gmizavaca zanimljivi su zelembać, živorodni gušter i sljepić. Ovdje treba spomenuti i vodozemce koje nalazimo u brojnim potocima, a to su šareni daždevnjak, kreketuša, šumska žaba i krastava žaba. Ihtiofauna jezera je također zanimljiva, ali se značajno izmijenila jer je čovjek introducirao neke vrste. Autohtona bi uključivala potočnu pastrvu i potočnu mrenicu, dok danas u jezeru nalazimo šarana, linjaka, štuku, amur, klen i babušku.

Od beskičmenjaka u jezeru nalazimo potočnoga raka, ali i brojne vodene insekte, među kojima su i brojni vilinski konjici.

Zaštićeni pejzaž

Zbog iznimne ljepote Vlada županije usvojila je Zakon o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom „Konjuh”, kojim se ovo područje stavlja na listu kulturne baštine Bosne i Hercegovine, pa se tako i jezero našlo u zaštićenom području. Sama površina zaštićenoga pejzaža iznosi 8016,61 ha. U okviru zaštićenoga područja utvrđene su zaštićene zone koje moraju ostati u potpunosti očuvane, zone u kojima se ostvaruje zaštita izvornoga stanja prirode i zone namijenjene za turizam, sport i rekreaciju. Tako je jezero postalo jedan od potencijala ovoga zaštićenog pejzaža za koje vladaju posebna pravila.


Ovaj članak je već objavljen u reviji Svjetlo riječi. Pretplatite se na digitalno i/ili tiskano izdanje revije.
Čitajte prvi i čitajte odmah!