Osobno i u ime župnika fra Stipe Marčinkovića, umjetnika i nazočne ljubitelje umjetnosti pozdravio je župnik Gdinja i upravitelj župe Bogomolje fra Mario Divković.
Umjetnikove radove predstavio je Sućuranin areheolog Nikša Vujnović. Izrazio je svoju radost što je predstavljanje organizirano u „jedinstvenom spomeniku kulture, crkvi sv. Ante, izgrađenoj u 17. stoljeću, o kojoj moramo stalno brinuti, jer je to cjeloviti i jedini spomenik kulture koji je ostao u Sućurju, a u sebi krije elemente velikih epoha renesanse i baroka”, napomenuo je Vujnović.
„Željko Bubalo je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor vrijednog umjetničkog opusa, koji stvara ‘jedinstvene kompozicije, oživotvorujući dijelove krajobraza, crkvice, portrete, gibanja i raslojavanja, preobrazbe, uz blagu kolorističku intervenciju na platnu ili papiru’. ‘Uz gestu, kolorit je krucijalno obilježje njegova umjetničkog temperamenta i nositelj kompozicijsko-prostornih struktura njegovih slika”, pojasnio je Vujnović.
Potom je podsjetio kako je Željko Bubalo rođen 1949. godine u Splitu, a diplomirao 1974. godine na Pedagoškoj akademiji likovnih umjetnosti u Splitu u klasi prof. Ante Kaštelančića. „Na akademiji se razvija i skuplja znanja i od velikog povjesničara umjetnosti akademika dr. Krune Prijatelja. Kao student asistirao je đaku Ivana Meštrovića prof. Krstuloviću u njegovu atelijeru na Mejama u Splitu. Sva ta iskustva i učenje ugradio je u svoj opus strasnim kontinuiranim slikanjem što je rezultiralo vrijednim umjetničkim djelima”, kazao je Vujnović.
„Željko Bubalo živi i djeluje u Bogomoljama (vala Bristova) na otoku Hvaru i u Splitu kao samostalni umjetnik. Kada ga je umjetnica Jagoda Buić pozvala da dođe u Francusku u Provancu, jednostavno je odgovorio ‘ja sam otkrio Provansu na Hvaru, otkrio sam svjetlost’. Željko Bubalo je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU-a) u Zagrebu i Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU-a) u Splitu. Njegove slike nalaze se po muzejima i galerijama te privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao je u Zagrebu, Splitu, Kaštelima, Dubrovniku, Jelsi, Sv. Ivanu Zelini i drugim mjestima i gradovima, a od danas je i u Sućurju. Bio je član i voditelj više likovnih kolonija. Hrvatska televizija snimila je 1993. godine dokumentarni film o njegovu radu. Autorica Kataloga izložbe u Dubrovniku 2018. godine napisala je: ,Bubala se može svrstati u vrhovne svećenike hrvatskog suvremenog slikarstva’. To pokazuju i ove slike, jer, dok ih gledamo osjeća se snažni unutarnji glas kojega autor uvjerljivo prenosi na platna. Teme ove izložbe su sakralnog karaktera; Uskrsnuće, Brdo ukazanja, Golgota, Veronikin rubac, Križ kao simbol muke i kršćanstva itd. Sve se lijepo posložilo u sakralnom objektu crkve sv. Ante. Cjelokupni opus Željka Bubala, koji cijelim svojim bićem, od akademije do danas, više od pedeset godina radi i stvara uvijek nova djela, po njegovim riječima je ‘različitost u trajanju”, zaključio je Vujnović.
Potom se nazočnima s nekoliko riječi obratio i slikar Bubalo te ih pozvao da pogledaju izložbu.
591