Početna stranica » Zelengorsko Crno jezero

Zelengorsko Crno jezero

195 pregleda

Zelengora, planina na jugoistoku naše zemlje, poznata je i kao planina jezera, među kojima se svojom iskonskom ljepotom i specifičnošću izdvaja Crno jezero. Smješteno je u šumovitom dijelu planine i okruženo je s nekoliko zelegorskih vrhova: Planik 1796 m, Velika Košuta 1872 m, Treskavac 1803 m.

Inače, to područje Zelengore poznato je kao Trebava planina. Na nešto većoj nadmorskoj visini sjeverno od jezera kada se prođe kroz stoljetnu bukovu, započinju visokoplaninski pašnjaci s privremenim ljudskim naseobinama poznati kao Lučki katun i Vrbničke kolibe.

Samo jezero ne dolazi u red velikih jezera, a dugo je 170 m, široko 80 m, s ukupnom površinom od oko 1,04 ha te dubinom oko 4 m. Interesantno je da je jezero na nadmorskoj visini od 1450 m, a okruženo je prelijepim šumama bukve i jele. I ovo kao i ostala zelengorska jezera glacijalnoga je podrijetla, a nastalo je u izdubljenoj udolini koja je nastala nakon kretanja ledenjaka s okolnih vrhova ka selu Vrbica. Samo jezero je muljevitoga dna koje danas sve više zarasta u vodene trave te u njemu nije moguće kupanje.

Za razliku od drugih jezera u blizini, Crno jezero ima izvore iz kojih se napaja vodom, s južne i sjeverne strane jezera. Također, iz jezera istječe suvišak vode koji se brzo spušta k dolini te od njega nastaje rječica Vrbica koja kasnije prelazi u rijeku Bjelavu.

U florističkom pogledu jezero je zanimljivo jer nalazimo brojnu hidrofilnu floru, među kojom dominira sita, a na malo ocjeditijem terenu veliki su bokori ljekovite nane. Također, flora oko jezera ukazuje na još jedan klimatski fenomen jer oko jezera nalazimo bor krivulj koji se tu spustio s okolnih visokih vrhova. Razlog njegova spuštanja je pojava temperaturne inverzije. Na samu inverziju utječe i vodena masa jezera koja je stisnuta u jednoj relativno maloj dolini te iako u početku zagrijava malu dolinu, kasnije je naglo radijacijski hladi te temperature padaju ispod nule, a na okolnim vrhovima su pozitivne. Od flore na okolnim oskudnim livadicama nalaze se neke rijetke vrste biljaka, a među njima se ističu bosanski ljiljani koji se povremeno pojavljuju. Uz samo jezero nalazimo još barski petolist, razne vrste šaša, a muljna oštrica je nova vrsta u flori Bosne i Hercegovine i sl.

U klimatskom pogledu, na jezeru imamo visokoplaninsku klimu s jako hladnim zimama i kratkim i svježim ljetima. Količina padalina relativno je visoka i iznosi oko 1600 mm. Sve klimatske ekstreme djelomično ublažuje okolna bukova šuma. Inače u zimskom razdoblju u ovom dijelu Zelengore su jako visoki snjegovi te se u tom razdoblju godine veoma teško stiže do jezera.

Bogata fauna

Fauna je iznimno bogata u okolnim šumama, a tragovi na obalama jezera ukazuju da do vode dolaze naši najveći predatori, smeđi medvjed i vuk. Srne su također česte i brojne, a vrlo često u večernjim satima na malim livadicama uz jezero se mogu primijetiti srne s lanadi. Od ornitofaune vezane za samo jezero možemo spomenuti divlje patke koje za svojih preleta često na jezeru prave odmore, a ponekad se u plitku vodu jezera spusti i poneka siva čaplja. Ipak, trajno se ne zadržavaju. Ovo tim više što se za zimskih hladnoća jezero zamrzava. Od ornitofaune možemo spomenuti da se uz jezero mogu vidjeti povremeno mala i velika šljuka. Također, i vodomari su prisutni, a dolaze uzvodno rječicom Vrbicom.

Oko jezera nalazimo i brojne gmazove koji na obalama jezera vrebaju plijen. Među njima dominiraju smukovi i poskoci, a u bistroj vodi imamo i vodene zmije te bjelouške, također oko jezera nalazimo ponekad i guštere, ali rijetko jer je puno vlage i hladnoće za njih.

Jezero je nekada bilo poznato po svojoj autohtonoj ihtiofauni, s pastrvom zlatovčicom, ali se situacija izmijenila kada je introducirana kalifornijska pastrva. Od tada ova introducirana vrsta počinje vladati jezerom, a ovo je jedno od rijetkih mjesta u Europi gdje se kalifornijska pastrva mrijesti na prirodan način. Nestankom autohtone pastrve nestale su i druge zanimljive vrste koje su obitavale u jezeru, prije svega tritoni i male vrste žaba koje su predstavljale hranu za unesenu vrstu. Zbog toga danas oko jezera imamo mnogo više komaraca nego je to bilo ranije.

Danas je jezero fizički ugroženo, najviše od neodgovornih pojedinaca koji sve više ostavljaju smeća na obalama jezera. Pored toga, na brojnim mjestima se mogu vidjeti i tragovi paljenja vatre te sječe mladih bukvica. Također, manji dio jezera povremeno zna biti ugrožen sječom koju provodi šumsko gazdinstvo, ali je taj utjecaj na jezero minimalan te ga ne ugrožava. Kako jezero zarasta, pojavili su se pojedinci s idejama da se uz pomoć teške mehanizacije očisti i produbi jezero, što bi graničilo s velikom ekološkom katastrofom.