Objavljeno:
22. 08. 2018. 11:30

Ljudi se neprestano brinu o tome što bi se moglo dogoditi ili zbog pogrešaka koje su učinili. Zabrinutost može odvesti u depresiju i tjeskobu, no dobre vijesti su da je riječ o ponašanju koje je lako promijeniti. Želite li se riješiti zabrinutosti, najvažnije je shvatiti da od nje nema nikakve koristi.

Neprestane sumnje i strahovi paraliziraju te oduzimaju emocionalnu energiju. Ljudi koji smatraju da im razmišljanje o crnim scenarijima pomaže da spriječe ili riješe probleme teže će je se odreći pa trebaju shvatiti da im ne donosi ništa dobro.

No, i suprotna krajnost, misliti da će vam brige uništiti zdravlje ili vas izludjeti samo stvara novu brigu. Najjače oružje protiv brige je prihvaćanje nesigurnosti i nepredvidivosti. Kronično zabrinuti ljudi uvijek žele sa sigurnošću znati što će se točno dogoditi te je za njih briga način predviđanja budućnosti i sprečavanja neugodnih iznenađenja. No u tome griješe. Razmišljanje o svemu što može poći naopako ne može život učiniti predvidivim.

Briga stvara samo iluziju kontrole, a promišljanje crnih scenarija neće spriječiti loše stvari. Samo će vas smetati u uživanju u sadašnjem trenutku. Čak 40 posto onog zbog čega se brinete nikad se neće dogoditi, što znači da zapravo gubite vrijeme na nepotrebne brige. Otprilike 30 posto onoga o čemu se brinete već se dogodilo i ne možete to promijeniti. Opustite se, oprostite sebi i drugima.

Evo nekoliko savjeta kako pobijediti sumnje i strahove:

Pripremite se na najgore i očekujte najbolje. Odnosno, prihvatite najgori mogući ishod, a onda poduzmite nešto da ga poboljšate.

Nazovite prijatelja, čitajte dobru knjigu, pogledajte neki film, prošetajte, radite nešto što vam skreće misli od briga. Prijatelji i obitelj mogu biti odličan izvor potpore, osobito ako vam pruže svoje viđenje stvari. A i sam razgovor može otjerati brige.

Suočite se s problemom. Često brige ne izaziva sam problem nego iščekivanje problema ili tuđe reakcije. Stoga se što prije suočite s problemom i riješite ga.

Pobrinite se za svoje zdravlje. Pripazite da dovoljno spavate, zdravo jedete i dovoljno se krećete. Kad se brinete za sebe, mnogo je lakše nositi se s neočekivanim.

Dobro je svjesno se prisjetiti svih dobrih stvari koje su vam se dogodile te se usredotočiti na svoje kvalitete, a ne samo na slabosti i probleme. Također se nemojte zamarati pretjeranim analizama. Ljudi koji neprestano razmišljaju o svojoj situaciji smatraju da će tako shvatiti gdje su pogriješili, riješiti problem i izbjeći iste pogreške u budućnosti.

No ovdje griješe jer neprestano “žvakavanje” istih negativnih misli jednostavno vodi u još veću zabrinutost te tako otežava razumno razmišljanje i zapravo otežava pronalaženje pozitivnih rješenja. Stoga se podsjetite da je većina vaših briga bezrazložna, pa si pokušajte pozornost skrenuti nečim drugim kako biste zaustavili takve misli. Briga o tome hoćemo li imati dovoljno novca nije karakteristična samo za vrijeme krize. No iako je posve razumljiva, od nje nema nikakve koristi. Paničarenje zbog stanja na računu neće vas učiniti bogatijima, ali će izazvati dodatan stres.

Višak ili manjak kilograma, bore, loša frizura… ništa od toga nije razlog za brigu. Umjesto da budete opsjednuti izgledom, trudite se primijetiti (i pohvaliti) lijepe stvari na drugim ljudima. Tako ćete steći njihovu naklonost i osjećati se bolje.

Brinete li se o tome što drugi ljudi misle o vama, zaustavite se. Ako vas nije briga za tuđa mišljenja, ponašat ćete se sigurnije i spontanije, pa ćete tako zapravo ostaviti bolji dojam.

Izvor:
24sata.hr