Objavljeno:
31. 08. 2019. 12:45

Više od osam tisuća kubanskih doktora i medicinskog osoblja došlo je od 2013. godine u Brazil kako bi ondje bili djelatni među stanovništvom, osobito u siromašnim krajevima ove velike južnoameričke zemlje i u teško dostupnim krajevima. Nije bilo dovoljno brazilskih doktora koji bi odgovorili na taj zadatak, jer im je draža laka zarada u većim gradskim središtima. Kubanski su doktori većinski dio svoje brazilske zarade, oko 75 %, morali proslijediti socijalističkoj vladi u domovini u vidu poreza. S druge strane, brazilski liječnički savez u strancima vidi konkurenciju i želi da se kubanski doktori povuku iz njihove zemlje.

Ovakav stav ima i predsjednik Brazila Jair Bolsonaro koji sebe smatra desno orijentiranim konzervativcem iako je član Socijalno liberalne stranke. On je već izrazio sumnju u međunarodno priznatu visokoškolsku izobrazbu kubanskih doktora. Još u vrijeme predizborne kampanje najavio je kako će prekinuti ranije postignut dogovor s Kubom o slanju medicinskoga osoblja. Na taj je potez Kuba odgovorila pozivom na povratak svojih doktora. No otprilike svaki četvrti doktor uopće ne želi natrag. Oko 2200 doktora podnijelo je zahtjev za azil u Brazilu i to u svojstvu izbjeglica. Moguće je da im se ispuni ta želja, jer otkako se velik broj kubanskih doktora povuklo iz Brazila, ponovno je velika potražnja za liječničkim kadrom. Stoga se projekt Mais medicos (Više liječnika) nastavlja.

Predsjednik Bolsonaro ipak želi sačuvati obraz, pa je najavio da će provjeriti hoće li kubanski doktori koji su ostali u Brazilu uopće u mogućnosti obavljati liječničku praksu. Istovremeno kubanski doktori-izbjeglice moraju obavljati povremene poslove kako bi zaradili za životno uzdržavanje. Na taj se način u dalekom Brazilu uvijek iznova dovodi u pitanje bit liječničkoga dostojanstva.

Izvor:
Svjetlo riječi