Objavljeno:
04. 02. 2021. 09:30
Piše: Nikolina Marčić

Danas se diljem svijeta obilježava Svjetski dan borbe protiv raka koji ima za cilj ukazati kako su maligna oboljenja najveći problem današnjice u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini.

Djelatnica Federalnoga ministarstva zdravstva u Bosni i Hercegovini Snježana Bodnaruk za radijsku emisiju Bosna Srebrena  koju uređuju djelatnici Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi izjavila je kako je jedna od slabijih strana zdravstvenoga sustava u našoj državi izostanak prevencije od malignih bolesti koja se do sada, na razini Federacije BiH, provodila samo u okviru projekata, a ne kao sustavni i kontinuirani zadatak.

Mnogi današnji pacijenti su tzv. internet liječnici jer se preko različitih web pretraživača informiraju o svojoj bolesti što je vrlo zbunjujuće i često otežavajuće prilikom kasnije posjete liječniku, a nisu rijetki ni sukobi s medicinskim osobljem. „I prije šire upotrebe interneta pacijenti su tragali za novim načinima liječenja svojih bolesti tražeći mišljenja uvaženih zdravstvenih stručnjaka, ali danas posebno treba biti pažljiv s informacijama pronađenim putem interneta jer često nisu vjerodostojne, određene metode su klinički testirane na malom broju pacijenata, a svaka bolest i pacijent je poseban i zaslužuje poseban tretman”, upozorava Bodnaruk.

Financijskim analizama poslovanja javnih zdravstvenih ustanova utvrđeno je kako ukupna dugovanja iznose oko 269 milijuna KM koja imaju tendenciju daljnjega rasta, a, prema riječima Snježane Bodnaruk, stanje je najgore u velikim bolnicama koje zbrinjavaju najteže slučajeve uz upotrebu suvremenih zdravstvenih tehnologija, kao i u domovima zdravlja koji već duži niz godina bilježe negativno poslovanje.

Na pitanje koji je najveći problem u današnjem sustavu zdravstvene zaštite, a koji bi trebao doživjeti reformu, Bodnaruk ističe reformu financiranja sektora zdravstva, te stvaranje uvjeta za stabilan i održiv financijski sustav. Trenutno je najslabija karika neodgovarajuća reforma financiranja sektora zdravstva te upravljanje zdravstvenim ustanovama dok najjaču čine zaposlenici koji ustrajavaju i rade u takvim uvjetima. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu kako je sve više prisutan trend migracija radne snage i to ne samo zbog plaće nego i zbog boljih uvjeta života. Bodnaruk tvrdi kako je aktualan i trend migracija osiguranika iz ekonomski slabijih u ekonomski jače županije radi ostvarivanja većega opsega prava iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja.

Građani Bosne i Hercegovine liječniku idu uglavnom kada su bolesni ili kada uvide da su sami postali nemoćni po pitanju svoje bolesti. Jedan od razloga za to je postojanje okolnosti koje otežavaju odnos između liječnika i pacijenta, a koje se ne mogu izbjeći. Na prvom mjestu je to neravnoteža stručnih informacija i kompetencija. Osim toga, različiti su stavovi i očekivanja pacijenata i liječnika. Liječnici nerijetko „bježe u stručnost”, a pacijentima je potrebno razumljivim i jednostavnim jezikom objasniti sve što je vezano za njihovu bolest i liječenje. Osim stručnosti i liječničkoga iskustva, pacijentu je potrebno posvetiti vrijeme jer je ono najvažniji preduvjet za dobar odnos i uspješno liječenje.

Na razni Federacije Bosne i Hercegovine više od 50 % uzroka svih smrti su kardiovaskularne bolesti, a nešto više od 20 % uzroka čine maligne neoplazme. Inače, masovne nezarazne bolesti, osobito kardiovaskularne, potom šećerna bolest i kronične respiratorne bolesti odnose najviše života u svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini. Najveći rizici po zdravlje, poput nezdrave prehrane, fizičke neaktivnosti, konzumacije duhana, alkohola i droga u kombinaciji s genetskim, fiziološkim i okolnim rizicima kojima su ljudi izloženi tijekom svoga života, nastanak i razvoj kroničnih nezaraznih bolesti čine neminovnim za veliki broj ljudi u svijetu.

Kao prioritetna područja djelovanja u sustavu zdravstva Svjetska zdravstvena organizacija navodi: upravljanje, promociju zdravlja i prevenciju bolesti, zdravstvenu zaštitu, istraživanja, praćenja i evaluaciju. Za navedena područja definirane su prioritetne intervencije, a prevencija i kontrola zahtijevaju sudjelovanje svih sektora zdravstva i cjelokupnoga društva.

Zdravstvo je društvena vrijednost, potreba i pravo, a ne kapitalno dobro i potrošna roba. Na kraju, terapija je poput odijela koje treba sašiti po mjeri svakoga pojedinca, a danas su mnogi pacijenti dobro obaviješteni, informatički pismeni, zahtjevni jer traže informacije o svojoj bolesti i liječenju. Takav pacijent je izazov za svakoga liječnika, stoga je nužno da zdravstveni sustav bude spreman organizirati se oko pacijenta i dati mu središnje mjesto. U suprotnom, kako će biti moguće pozivati se na Hipokrata?

Izvor:
Svjetlo riječi