Objavljeno:
06. 04. 2021. 10:00

Na zapadu Austrije, u brdovitoj pokrajini Tirol, na obalama rijeke Inn, nalazi se grad Kufstein. Danas približno broji 20 000 stanovnika, među kojima je i mnoštvo Hrvata podrijetlom iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Piše: fra Kristijan Montina

Kufstein, biser Tirola, postao je tijekom prošloga stoljeća dom brojnim Hrvatima, te se u vremenu nakon Drugoga svjetskog rata pokazala potreba za osnivanjem vjerničke zajednice. Župa sv. Josipa Kufstein-Sparchen, u sastavu nadbiskupije Salzburg, predana je najprije na upravljanje franjevcima Provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, a župnu crkvu je dao podići vukovarski franjevac fra Josip Sabin Stefan prema projektu austrijskoga arhitekta Otta Prossingera, rođenoga u Bihaću. Nakon nekoga vremena župu preuzimaju franjevci tadašnje Tirolske provincije, a potom i franjevci Bosne Srebrene.  Onamo je 2000. godine kao župnik došao fra Antun Perković, a župni vikar bio je fra Marijan Živković.

Nekoliko godina po dolasku bosanskim franjevcima povjerena je još i Župa sv. Martina Kufstein-Zell. Istovremeno se u ovim crkvama osim na njemačkom jeziku počinju slaviti mise i na hrvatskomu. U rastućoj zajednici Hrvata i župama u Kufsteinu do 2011. godine djelovali su fra Vislav Krijan, fra Ivo Kramar i vlč. Goran Dabić. Te je godine župnikom imenovan fra Kristijan Montina, a dogodine župnim vikarom postaje fra Mirko Bobaš.

Uz svetkovinu Duhova 2012. godine u nadbiskupiji Salzburg došlo je do promjene u strukturama župa pa je tako i u Kufsteinu osnovan savez župa, među kojima su se našle i dvije pod upravom bosanskih fratara. Novoosnovani savez župa broji približno 17 000 vjernika. S druge pak strane, rastuća zajednica Hrvata katolika u Kufsteinu zapravo pripada Hrvatskoj katoličkoj župi sv. Alojzija Stepinca sa sjedištem u Salzburgu. U ovoj župi je od 2008. godine župnik fra Zlatko Spehar, a župni vikar fra Ivan Cvetković, obojica franjevci Provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.

Kao kod kuće

Kako je Kufstein smješten u brdovitom kraju, oko ovoga mjesta postoji i mnoštvo naselja u okolnim tirolskim selima. Svake se godine u božićnom vremenu organizira blagoslov za hrvatske katoličke obitelji, kojih je oko 200. Većina ih je iz Rame, Kraljeve Sutjeske i Posavine. U Kufsteinu i filijalama župe u protekloj (2017.) je kalendarskoj godini upriličeno ukupno 111 ukopa, 29 vjenčanja i 79 krštenja. Od toga je broja 12 hrvatskih novokrštenika, dvoje pokojnih i jedno vjenčanje.

Svete mise slave se na hrvatskom jeziku svake nedjelje i svetkovinama u crkvi sv. Josipa u Sparchenu. Nedjeljnu misu posjećuje oko 300 vjernika. Nedaleko od Kufsteina nalazi se i skijaško mjesto Kitzbühel u kojemu se nalazi i filijala Kufsteina. Dvaput mjesečno ondje se slavi misa na hrvatskom, a okupi se približno 50 vjernika. Nakon svakoga misnog slavlja vjernici redovito nastavljaju druženje u župnomu centru. Od 2012. u Kufsteinu se posebno svečano slavi misa polnoćka na Badnjak, iako velik broj vjernika uz božićne blagdane odlazi u domovinu.

Crkveni zbor koji djeluje pri Hrvatskoj katoličkoj zajednici u Kufsteinu već godinama svojim pjevanjem uveličava misna slavlja. Posljednje tri godine postoji i folklorno društvo mladih koje vodi Marinko Zovko. Članovi ovoga društva rado nastupaju diljem Austrije i domovine. Posebno je jaka povezanost sa zajednicom mladih framaša iz Sesvetske Sopnice. Tako su mladi Zagrepčani predvođeni fra Stipom Karajicom u Kufsteinu održali i duhovnu obnovu kao pripravu za Božić 2016.

Za najmlađe članove zajednice nakon misnoga slavlja postoji prilika za vjeronauk koji predvodi vjeroučitelj Vjeko Perković. Osim vjeronauka, on mališe podučava i hrvatskomu jeziku. Mladima je od koristi i čitanje misnih čitanja. Povremeno se održavaju i tribine različite tematike i duhovne vježbe koje predvodi fra Mirko Bobaš.

Uz pomoć župnih vijeća i gradonačelnika Kufsteina većim je dijelom obnovljena franjevačka rezidencija u neposrednoj blizini crkve sv. Josipa. Osim što su sakralna zdanja obnovljena, načinjeno je i igralište. U rezidenciji postoji mogućnost noćenja za hodočasnike i posjetitelje župe, pa mnogi rado svraćaju kod franjevaca u Kufstein. Godinama već postoji tradicija da svećenici i franjevci iz domovine u Kufstein dolaze na zimski odmor, skijanje, šetnju ili duhovne vježbe, zbog blizine skijaškoga odredišta Kitzbühel. Kako se ovo malo tirolsko mjesto nalazi na sat vremena od susjednoga Innsbrucka i Münchena s njemačke strane državne granice, mnogi na svojim putovanjima izdvoje vrijeme kako bi se mogli odmoriti.

S druge pak strane, brojni Hrvati, vjernici nastanjeni u ovom kraju, zbog nevelike udaljenosti imaju priliku za vikend otputovati u domovinu i posjetiti svoja ognjišta. Rijetki su koji su posvema izgubili vezu sa svojim zavičajem. Stariji članovi hrvatske zajednice u Kufsteinu redovito odlučuju svoju mirovinu provesti u svom rodnom mjestu. Nažalost, postoji nekolicina onih koji su u domovini pokušali pokrenuti obrt, no bili su primorani vratiti se u Tirol.

Upravitelj Hrvatske katoličke zajednice u Kufsteinu voditelj je podružnice Humanitarno-karitativne organizacije Kruh sv. Ante za Austriju. Svi vjernici tako imaju priliku pomoći potrebitima prilikom organiziranja povremenih akcija.

Rastuća zajednica

Pojačan egzodus iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine osjeti se i u Kufsteinu. U Austriji je Hrvatima teže dobiti potrebnu dokumentaciju i dozvolu za boravak, ali u susjednoj Njemačkoj postoji vrlo velik broj novodoseljenih. Posebno se to osjeti na području HKŽ München, u kojoj djeluju franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja na čelu s fra Borisom Ćarićem. Granice ove župe započinju na udaljenosti od kojih pola sata vožnje od Kufsteina.

Unatoč zemljopisnoj udaljenosti od domovine, Hrvati Kufsteina nastoje čuvati svoje običaje i pokušavaju zadržati svoju baštinu. Tijekom blagoslova obitelji na stolu fratra dočeka boca s domaćom šljivom i tanjur s pečenicom, pa dušobrižnici stječu dojam da su došli u neku domaćinsku obitelj u brdovitoj Bosni. S druge strance, članovi folklornoga društva druže se, upoznaju, nose tradicijske nošnje i uče sve vrste plesova i na taj način čuvaju hrvatski identitet. Malo je onih koji ne znaju govoriti hrvatski jezik.

Izvor:
Svjetlo riječi /2018/