Objavljeno:
16. 10. 2018. 10:00

Glazba i osjećaji su itekako povezani i njihova je veza jača od bilo koje druge umjetnosti. Glazba nas potiče, tješi i pomaže nam. Posebno je snažan njezin utjecaj na naše emocionalno stanje, sposobnost razmišljanja i društvene vještine. Štoviše, dokazano je da ima ljekovit učinak na naše zdravlje. S glazbom ćemo sigurnije ići kroz našu svakodnevnicu.

Glazba je stoljećima povezana s našim duhovnim bićem jer pojačava naše osjećaje i sposobnost povezivanja s vjerom i zajednicom vjernika. Ona je ne samo blagoslov za uši, već može biti i nadahnuće koje je potrebno za izgradnju boljega života.

Papa Benedikt XVI. je naglašavao postojanje čvrste veze između glazbe i kršćanskoga života. Smatrao je kako glazba ima duhovnu vrijednost jer ulijeva nadu u ljudsku dušu. Također je prisutna duboka i tajanstvena veza između glazbe i nade te između pjesme i vječnoga života. Smatrao je da kršćanska tradicija pokazuje blagoslov duha dok pjevaju u zboru. Međutim, istinska umjetnost nas poput molitve poziva da glazbom hranimo stvarnost kako bi urodila plodovima dobra i mira. Glazba, zapravo, ima daleko veću vrijednost jer ukazuje i na jedinstvenu važnost umjetničke baštine.

Istraživanja Harvardske medicinske škole pokazala su da glazba može biti snažan saveznik u medicini. Čovjekov mozak nadilazi razliku od redovne buke i reagira na njezin ritam, ponavljanje, ton i podešavanje. Takve se reakcije mogu mjeriti i njima poboljšati zdravstvene i tjelesne sposobnosti. Glazba je vješta povećati koncentraciju i fokus pa nije rijetkost da kirurzi puštaju glazbu u operacijskoj Sali. Pjevanje pomaže pacijentima koji imaju oštećenja mozga, a oporavlja i govor jer pozitivno utječe na jezik. Bebe koje su bile izložene zvucima glazbe brže bi se smirile, jele i bolje spavale.

Leah Morrison iz The Music Therapy Centra u Kaliforniji tvrdi da glazba dotiče ljude na način na koji ništa drugo ne može te pruža glazbenu terapiju za emocionalne, psihološke i društvene probleme. Glazbena je terapija nova specijalnost jer omogućava povezivanje s klijentom na emocionalnoj, a ne na racionalnoj razini. Pjesme mogu pomoći prilikom umirivanja, jasnijeg razmišljanja, vođenja neke unutarnje borbe i bez da se govori o tome.

Vjeruje se da glazba osvjetljava veći dio mozga. Kada slušamo neku vrlo dragu pjesmu, povećavaju se pozitivne emocije kroz odgovarajuće centre našega mozga i pritom potiču lučenje dopamina koji je zaslužan za dobro raspoloženje.

Osim za dobro raspoloženje i blagostanje, glazba je korisna prilikom liječenja brojnih psiholoških stanja kao što su depresija, ljutnja, tjeskoba, strah, a dokazano djeluje na poboljšanju tjelesnih bolesti. Glazbeni terapeut stvara originalne pjesme ili koristi željenu glazbu klijenta da bi im na taj način pomogao. Snaga iscjeljivanja emocija, borbe protiv depresije i odustajanja, osnaživanja i davanja povjerenja jednaka je broju pjesama koje se mogu stvoriti.

Stručnjaci su prepoznali glazbu kao učinkovito sredstvo za liječenje djece koja imaju poteškoće u razvoju, a za koje je ponavljanje ključno za postizanje njihovih ciljeva. Morrison govori o jednom posebnom pacijentu kojemu je otkriven psihički poremećaj u kojemu osoba ponavlja izgovorene riječi kao papiga. Upotrebom vizualnih i glazbenih fraza gdje se od djeteta traži da unese svoje riječi, terapeuti su mogli prekinuti ciklus ponavljanja riječi kao papiga. Stanje autizma također dobro reagira na glazbenu terapiju. Pisanje pjesama jedan je od načina koji se pokazao djelotvornim.

Već smo se složili da je glazba povezana s psihološkim i emocionalnim tretmanima, a nova istraživanja dokazuju je da je djelotvorna i kada su u pitanju fizičke boli i njihovo smanjivanje. Jedna od mnogobrojnih studija otkrila je da glazba poboljšava funkcije imunološkog sustava tijela te da smanjuje stres. Slušanje glazbe je djelotvornije od lijekova u smanjenju anksioznosti prije operacije.

Upotreba glazbe kao medicinskog alata otišla je još jedan korak dalje. Vibroakustična terapija pacijentima omogućava da osjećaju glazbu. Ovaj postupak podrazumijeva uporabu zvuka niske frekvencije koja dolazi iz zvučnika ugrađenih na krevet ili stolicu, a vibracije se prenose na tijelo pa pacijent može slušati melodijski zvuk. Glazbu su ljudi koristili kao terapiju stoljećima prije nego je ona postala klinička praksa.

Svakodnevna doza glazbe poboljšava naš život. „Slušajte glazbu, svirajte, idite na koncerte, plešite. Pronađite pjesme koje su u skladu s vašim osjećajima i napravite popis za reprodukciju koji ćete poslušati kada osjetite određenu emociju. Jer život i stvari se događaju. A u svemu vam tome može pomoći glazba i još danas vam može popraviti raspoloženje.

Izvor:
Svjetlo riječi