Početna stranica » Andrea Bevanda Hrvo: Europski dan parkova

Andrea Bevanda Hrvo: Europski dan parkova

240 pregleda

Europski dan parkova obilježava se od 1999. godine kao inicijativa Federacije nacionalnih parkova Europe, u znak sjećanja na proglašenje prvih nacionalnih parkova u Švedskoj. U povodu Europskog dana parkova koji se obilježava 24. svibnja, razgovarali smo sa stručnom savjetnicom Federalnoga ministarstva okoliša i turizma za zaštićena područja prirode gospođom Andreom Bevanda Hrvo.

Kada je proglašen prvi nacionalni park i koliko ih danas imamo?

U Bosni i Hercegovini imaju četiri nacionalna parka i to tri u Republici Srpskoj: NP Sutjeska, NP Kozara i NP Drina i jedan u Federaciji BiH: NP Una. Najstariji nacionalni park je NP Sutjeska, uspostavljen 1962. godine. Trenutno u Bosni i Hercegovini postoje 34 zaštićena područja, od čega 11 u Federaciji BiH, a 23 u Republici Srpskoj (2,28% površine teritorije BiH).

Koji su najpoznatiji nacionalni parkovi i koji su uvjeti da bi bili proglašeni nacionalnim parkom?

Obzirom da su Sutjeska i Kozara proglašeni još 60-tih godina 20. stoljeća na nivou BiH možemo ih smatrati najpoznatijim. Najpoznatiji nacionalni parkovi u svijetu, Europi i regiji:  Yellowstone u SAD-u (prvi proglašen nacionalni park u svijetu), u Europi ima oko 30 poznatih nacionalnih parkova  npr. Tatre u Slovačkoj, Dolomiti u Italiji,) a u regiji među najpoznatijim  su:  Plitvička jezera, Kornati i Krka (Hrvatska), Tara (Srbija), Durmitor (Crna Gora), Triglav (Slovenija), itd.

Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN),  da bi neko područje bilo proglašeno nacionalnim parkom potrebno je da ispunjava nekoliko kriterija: da ima relativno veliku površinu, da se odlikuje izrazito velikim prirodnim vrijednostima i očuvanosti istih, da isto proglašava i upravlja najviši državni organ i da je otvoren za posjetioce i njihove raznolike interese.

Koji je zadnji proglašeni nacionalni park?

Nacionalni park Drina u Republici Srpskoj proglašen 2017. godine. U posljednjih deset godina, proglašeno je oko 10 zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini.

Tko održava i kako se financiraju Nacionalni parkovi i koliko znače za sredinu u kojoj se nalaze?

Za upravljanje zaštićenim područjima u Federaciji BiH uspostavljaju se javna preduzeća i javne ustanove koje obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promocije zaštićenih područja u cilju zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti i osiguranja njihovog održivog korištenja. Upravljanje zaštićenim područjima provodi se na osnovu plana upravljanja, koje se donosi za period od deset godina, koji određuje razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem.

Sredstva za rad javnih preduzeća, javnih ustanova i obavljanje djelatnosti osiguravaju se iz: budžeta Vlade ili kantona, ovisno tko je je osnivač zaštićenog područja, sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, prihoda od korištenja prirodnih vrijednosti u zaštićenim područjima, prihoda od naknada  i drugih izvora utvrđenih zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH.

Zaštićena područja su jako značajna za lokalne zajednice. Zaštićena područja pored zaštite prirodnih vrijednosti, nude i razvojne mogućnosti i ekonomsku dobit lokalnog stanovništva kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva (trajni i sezonski poslovi), pomažu u brendiranju lokalnih proizvoda i usluga, pomažu proizvodnju i prodaju lokalnih proizvoda. Stoga, može se zaključiti da je korist od zaštićenih područja za datu sredinu i lokalnu zajednicu višestruka.

Postoji li razvijen turizam oko Nacionalnih parkova kod nas? Koje se sve usluge i radovi dopuštaju obavljati unutar Nacionalnog parka?

Razvoj turizma i zaštićena područja su u uskoj sprezi. Princip samoodrživosti nacionalnih parkova se, između ostalog, zasniva na razvoju turizma. Međutim,  razvoj turizma u zaštićenim područjima može imati pozitivne i negativne učinke. Turizam predstavlja značajan izvor prihoda i zapošljavanja lokalnog stanovništva, ali velika posjećenost i turističke aktivnosti mogu imati negativne učinke koji mogu dovesti do narušavanja prirodnih vrijednosti zbog kojih je zaštićeno područje i uspostavljeno.  

Unaprjeđenje i osiguranje kvalitetne ponude i razvoja turizma u i oko zaštićenih područja iziskuje povećanje troškova i potrebu za daljim ulaganjem u cjelokupnu infrastrukturu. Kako bi se odredilo šta se može, a šta se ne može raditi u zaštićenim područjima, za svako zaštićeno područje se radi zoniranje, odnosno određuju se pojedine zone čiji stepen zaštite dopušta ili ne dopušta pojedine aktivnosti. Nacionalni parkovi su prvenstveno namijenjeni očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti, te imaju naučnu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu. U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. Dopušteno je obavljanje ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom na tradicionalan način, ali sukladno zahtjevima očuvanja prirode i održivog razvoja.

Koliko su ljudi svjesni vrijednosti parkova?

Svijest javnosti o značaju zaštićenih područja i generalno značaju zaštite prirode je na relativno niskom nivou, te je potrebno uložiti dosta truda i napora na podizanju javne svijesti i edukaciji o vrijednostima zaštićenih područja. Jako je bitno da lokalne zajednice prepoznaju značaj uspostave zaštićenih područja kao priliku za svoju promociju, razvoj uslužnih i privrednih djelatnosti, što može doprinijeti njihovom sveukupnom ekonomskom razvoju. Stoga, lokalnu zajednicu je neophodno uključiti u cjelokupni proces uspostave zaštićenih područja i u sam razvoj istog.  

Od kada se obilježava dan Nacionalnih parkova i kakve se sve aktivnosti organiziraju kod nas tom prigodom?

Obilježavanje Europskog dana parkova inicirano je od strane Federacije EUROPARC koja predstavlja najveću mrežu zaštićenih područja u Europi  s ciljem podizanja svijesti javnosti o zaštićenim područjima. Ovaj dan, obilježava se od 1999. godine s naglaskom na značaj zaštite prirode, a odabran je kao sjećanje na proglašenje prvih nacionalnih parkova u Švedskoj 1909. godine.

Tri su Nacionalna parka u Bosni i Hercegovini: Sutjeska, Kozara i Una i članice su EUROPARC-a. Svake godine zaštićena područja provode različite aktivnosti, organiziraju različite događaje i  manifestacije za širu javnost u  cilju promoviranja značaja očuvanja prirode.   

Koje su propisane dimenzije Nacionalnih parkova i kakvi mogu biti?

Obzirom da su se kriteriji za uspostavu i pristup upravljanja zaštićenim područjima u zemljama razlikovali, da bi se zaštićena područja mogla uspoređivati i analizirati na globalnom nivou, Međunarodna unija za očuvanje prirode je uspostavila kategorije zaštićenih područja sa njihovom namjenom i preporučila da svaka država primjeni date kategorije u sistemu zaštite prirode i prilagodi svojim okolnostima (tzv. IUCN kategorizacija). Važeća IUCN kategorizacija uključuje 6 kategorija zaštićenih područja, pri čemu kategorije zaštite u Bosni i Hercegovini u najvećoj mjeri odgovaraju IUCN kategorizaciji. 

Nacionalni parkovi su područja relativno velike površine kopna ili mora namijenjena očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti u kojima je moguće provoditi znanstvene, edukacijske, rekreativne i posjetiteljske aktivnosti.

Koliko je država uključena u održavanje i očuvanje parkova u Bosni i Hercegovini?

Uspostavljanje i upravljanje zaštićenim područjima iziskuje značajna financijska sredstva. Kako je zaštita prirode u nadležnosti entiteta, a u Federaciji BiH je proglašenje područja zaštićenim uređen između kantona i Federacije BiH, u zavisnosti od  kategorije zaštićenog područja, odnosno tko je osnivač istog zavisi i izdvajanje sredstava. Generalno budžetska sredstva su nedovoljna za očuvanje prirodnih bogatstava u BiH, tako da zaštićena područja moraju tražiti i druge izvore financiranja. Svake godine iz budžeta Vlade Federacije se za redovno poslovanje Nacionalnog Parka Una izdvaja 500.000,00 KM, a isto tako svake godine se kroz program utroška sredstava planiraju i izdvajaju sredstva i za druga uspostavljena zaštićena područja u FBiH.

Koji je bosanskohercegovački Nacionalni park poznat u regiji ili u Europi?

Obzirom da su Nacionalni parkovi Sutjeska i Kozara proglašeni još 60-tih godina 20. stoljeća možemo ih smatrati najpoznatijim, ali svakako je posljednjih godina u regiji sve više prepoznat i Nacionalni park Una, na što ukazuje to da je broj posjetilaca svake godine sve veći. Da bi zaštićena područja bila prepoznata u regiji, neophodno je raditi na njihovoj promociji.  

Postoji li mogućnost da dobijemo još Nacionalnih parkova?

Da. Posljednjih 20 godina inicirani su brojni projekti i aktivnosti na uspostavi zaštićenih područja,  što je planirano i u narednom periodu.  U tijeku je realizacija projekta koji provodi Program Ujedinjenih nacija za okoliš u partnerstvu i saradnji sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i dugim relevantnim institucijama u okviru kojeg je planirana uspostava deset zaštićenih područja (pet u Federaciji BiH i pet u Republici Srpskoj, čime bi se ukupna površina zaštićenih područja u BiH povećala najmanje dvostruko do 2020. godine.

Postoje li zakoni za zaštitu parkova?

Krovni zakon koji regulira problematiku zaštite prirode, između ostalog kategorije zaštićenih područja, postupak proglašenja zaštićenih područja, upravljanje i provođenje zaštite istih, su Zakoni o zaštiti prirode Federacije BiH i Republike Srpske. Svako zaštićeno područje proglašava se posebnim zakonom koji donosi Parlament Federacije BiH, odnosno kantonalna skupština u zavisnosti od kategorije zaštićenog područja.  

Osnova za proglašenje je prostorno-planska dokumentacija i izrađeno stručno obrazloženje, te suglasnost općinskih vijeća na čijim područjima se prostire zaštićeno područje.

Koji su najčešći problemi Nacionalnih parkova?

Dva ključna problema zaštićenih područja su nedostatak financijskih i materijalno tehničkih sredstava potrebnih za normalno funkcioniranje i provođenje osnovnih djelatnosti i nedovoljno razvijena infrastruktura (putna, turistička, komunalna infrastruktura).

Sudjeluje li Bosna i Hercegovina sa EU organizacijama u cilju promocije i zaštite Nacionalnih parkova?

Postoji suradnja sa različitim institucijama i zaštićenim područjima u regiji i šire, koja se ogleda kroz zajedničko učešće u provođenju različitih aktivnosti kroz brojne projekte, te organiziranje raznih događaja. U cilju unapređenja suradnje i promocije zaštićenih područja, 2014. godine uspostavljena je mreža zaštićenih područja Dinarida – Parkovi Dinarida, koju čini  90 zaštićenih područja  iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.