Objavljeno:
15. 01. 2021. 14:45

Biblijski pisac kaže da je Bog postavio čovjeka da bude gospodar svim živim stvorovima na Zemlji. A gospodariti treba s ljubavlju, baš kao što Stvoritelj gospodari nama. Djecu ćemo tomu poučiti dok istražuju u prirodi.

s. Jelena Antolović

Nadam se kako ovoga mjeseca popušta opasnost od zaraze i da ćemo više vremena provoditi na otvorenom. Vjerujem da većina djece ima gdje izići u prirodi koja sredinom proljeća vrvi životom. Pravo je vrijeme za istraživanje malih živih stvorova koji trčkaraju, skaču, lete u gustoj tavi, po cvijeću, lišću...

Komarci, muhe, mravi, skakavci – nije im mjesto u našem domu! Posebno nas nerviraju kad ih je puno, nismo blagi prema njima kad nam se motaju po kući. Većina nas zna vrlo malo o kukcima u našoj okolini i ne znamo im ime, pa nas iznenadi kada u travi ugledamo novu bubu. Djeca posebno vole proučavati svijet kukaca. Oni ih se ne boje sve dok od odraslih nauče suprotno. Nema razloga za strah – od kukaca možemo mnogo naučiti, uz njih se odmarati, čak i moliti i zahvaljivati.

Mnogo djece, istražujući svijet kukaca, nemilosrdno se ponaša prema njima. Uviđaju da je pristup pogrešan tek kad uginu. Ponašanje neke djece prema kukcima i drugim životinjama svjesno je okrutno. A ako odrasli uoče takvo ponašanje i reagiraju burno, vičući i kažnjavajući dijete, neće mnogo postići. Vjerojatnije je da će djeca ponavljati nestašluke skrivajući se.

Takvo ponašanje kod djece nije za pohvalu i kad odrastu nerado se toga sjećamo. Nismo ponosni na sebe ili barem ne bismo trebali biti. Djeci ćemo pak najbolje pokazati kako se trebaju ponašati tako što ćemo im dati dobar primjer. Prema svim živim stvorovima treba se pažljivo ponašati, pogotovo ako nas ničim ne ugrožavaju.

Biblijski pisac kaže da je Bog postavio čovjeka da bude gospodar svim živim stvorovima na Zemlji. A gospodariti treba s ljubavlju, baš kao što Stvoritelj gospodari nama. Djecu ćemo tomu poučiti dok istražuju u prirodi. Stoga ovoga puta predlažem način kako da djeca istražuju kukce, a da ne uginu niti se muče zbog dječje radoznalosti. Neka im susret s nama bude sretna okolnost. A djeci – sretno istraživanje!

***

Izgradi gnijezdo za bubamare

U tlu iskopaj jamu dovoljno veliku da u nju stane keramički lonac za cvijeće (onaj s jednom rupom na dnu). U lonac stavi sijena i piljevine, a zatim ga spusti u jamu s otvorom prema dolje. Naspi oko vaze zemlju. Pokrij gnijezdo tako da staviš okolo nekoliko većih kamenova na koje ćeš staviti keramičku ploču ili drvenu daščicu (kako gnijezdo ne bi pokisnulo). Nakon tjedan dana provjeri ima li bubamara u gnijezdu.

***

Pozovi leptire na fini ručak

Izreži bananu na kolutiće (bit će dovoljno i pola banane, možeš svaki drugi kolutić pojesti). Izgnječi je vilicom i dodaj 3 – 4 žlice smeđega šećera pa smjesu zalij jednom čašom vode. Promiješaj i stavi na vatru neka proključa i postane ljepljiva smjesa, ali neka ostane tekuća. Pozor! Ovo treba raditi pod nadzorom odrasle osobe.

Poslasticu za leptire izlij na papirnati tanjur na kojem trebaju biti izbušene tri rupice na krajevima i provučen konopac. Tanjur zatim okači na drvo na način kako se stavljaju viseće vaze s cvijećem, ali ne previsoko kako biste mogli promatrati leptire koji će doći na ručak.

Leptiri će posebno rado doći u posjet ako u vrtu nađu svoje omiljeno cvijeće: jorgovan, tratinčice, lavandu, rascvjetanu djetelinu...

***

Vodi dnevnik o kukcima

Za to će ti biti potrebni: fotoaparat, bilježnica i olovka, a ponekad i isprintana fotografija pronađena putem interneta. Neka svaki kukac ima svoju stranicu u dnevniku na kojem će biti fotografija ili crtež o njemu te nekoliko informacija koje otkriješ. Kako prikupljaš informacije za svoj dnevnik? Fotografiraj najprije gdje se nalaziš: livada, šuma, dvorište. Zatim, napravi fotografiju kukca čim ga ugledaš. Pogledaj prema gore, prema dolje, svuda oko sebe. Zapazi i zabilježi je li mjesto na suncu ili u hladu, je li mokro ili suho, je li zemlja pjeskovita ili je tu puno trave i cvijeća. Po povratku kući uz pomoć fotografije pokušaj u enciklopediji ili na internetu otkriti o kojem se kukcu radi pa još poneku zanimljivu informaciju staviti u svoj „kukcodnevnik”!

***

Izučavaj kukca u staklenki

Uhvati kukca u staklenku i otvor pokrij platnenom krpicom te sveži gumicom. Uz pomoć povećala prouči kukca. Od kojih se dijelova sastoji njegovo tijelo? Koliko ima nogu? Ima li kliješta? Kralježnicu? Čim proučavanje bude gotovo, za pola sata ili sat, vrati ga u prirodu. Nemoj mu zaboraviti u staklenku ubaciti jedan list jer će se tako u njoj sigurnije osjećati.

A kako razlikovati pauka od kukca? Kukci imaju 6 nogu, a pauci 8. Tijelo kukca sastoji se od tri dijela: glava, prsište i zadak. Paukovo tijelo ima dva dijela: glava i zadak. Pauci imaju čeljust s kliještima, a kukci ne. Osim toga, kukci često imaju krila.

***

Koja je mravlja skupina najbrža?

Pronađi mravlju kolonu i postavi u blizini kockicu šećera. Mjeri na satu koliko će minuta i sekundi trebati mravima da otkriju šećer i stignu do njega. Pronađi onda kolonu od nešto drukčijih mravi i provjeri koji su brži u pronalasku šećera. Sve to, naravno, zabilježi u svoj „kukcodnevnik”.

***

Kukcolovka od grejpa

Prereži grejp na dvije polovice i žlicom izvadi meso (koje možeš pojesti). Polovicu grejpa ostavi na neko zaklonjeno mjesto preko noći. Sutradan provjeri koji se kukci časte grejpom. Lagano ih štapićem za uši skini na papirnati tanjur kako bi ih bolje proučio ili proučila. Zatim ih vrati u prirodu.

Izvor:
Svjetlo riječi