Početna stranica » Naša Gospa od Le Puy: Zdravlje bolesnih

Naša Gospa od Le Puy: Zdravlje bolesnih

404 pregleda

Budućnost Europe i svijeta uistinu ne izgleda dobro. Ali postoji ipak božanski znak koji svim vjernicima ulijeva nadu. To su riječi Prečiste Djevice izrečene u Fatimi: Na koncu će trijumfirati moje Bezgrešno Srce!

Zapadni svijet, izgrađen na kršćanskim temeljima i nekoć posve prožet Isusovim spasonosnim naukom, odrekao se svojih korijena te ubrzano klizi u novo doba poganstva. Raste broj vračeva, vještica i sljedbenika Sotone diljem europskih gradova. Umjesto Kristu štovanje se iskazuje drevnim božanstvima, a mnogi prihvaćaju i nekršćanske religije lišene evanđeoske istine. Najnoviji primjer novoga poganstva je izvođenje šamanskoga rituala na ovogodišnjem susretu Svjetskoga ekonomskog foruma, bezbožne elite okupljene u švicarskom Davosu. Budućnost Europe i svijeta uistinu ne izgleda dobro. Ali postoji ipak božanski znak koji svim vjernicima ulijeva nadu. To su riječi Prečiste Djevice izrečene u Fatimi: Na koncu će trijumfirati moje Bezgrešno Srce!

Ovakav uvod čini mi se zgodnim da opišem jedno posebno marijansko svetište u Francuskoj koje sam nedavno posjetio. Nalazi se u gradu Le Puy-en-Velay, upravnom središtu departmana Haute-Loire u jugoistočnome dijelu Francuske. Ovdje se dogodilo jedno od najranije zabilježenih Marijinih ukazanja u povijesti Crkve što ga ujedno svrstava među najstarija Gospina svetišta u svijetu.

U ovom gradu, prema crkvenoj kronici, živjela je u 3. stoljeću žena imenom Villa koja se obratila na kršćanstvo. Oboljela je od neizlječive bolesti. U to vrijeme na brežuljku iznad grada, zvanom Anis ili Kornelijeva stijena, nalazila se crna megalitska kamena ploča vulkanskoga podrijetla. Služila je kao obredno mjesto za poganske religiozne obrede koji su polako iščezavali pred božanskom silom evanđelja. Dana 11. srpnja 250. godine bolesnoj ženi ukazala se Blažena Djevica Marija i rekla joj da se uspne na brežuljak, legne na kamenu ploču te će ozdraviti od svoje bolesti. Tako se uistinu i dogodilo. Djevica je ujedno zatražila od žene da posjeti mjesnoga biskupa i prenese mu poruku da na mjestu ozdravljenja treba sagraditi crkvu. Predaja veli da je biskup na brežuljku, iako je bio mjesec srpanj, zatekao duboki snijeg i srnu koja je svojim tragovima zacrtala temelje buduće katedrale. Osvjedočen čudesnim znakovima biskup je započeo izgradnju crkve koja će s vremenom postati jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta u Francuskoj. Ono što je zanimljivo, iako su otpočetka bila snažna protivljenja unutar crkvenih krugova, da je megalitska ploča do dana današnjega ostala unutar crkve kao nijemi svjedok čudesne božanske intervencije pretvorbe poganskoga kamena u nabožni kršćanski predmet. Iznenadio sam se kada sam u pobočnoj lađi uz glavni oltar pronašao ovaj tajanstveni kamen preko kojega je nebeska Majka izvela čudesno iscjeljenje i udijelila tolike milosti brojnim vjernicima tijekom cijele povijesti. Kamen je posvećen kao Marijino prijestolje, a iznad glavnoga oltara postavljen je kip Crne Djevice.

S vremenom je ovo svetište, o tome govori tekst Grgura Tourskog iz 591., postalo veoma popularno. Franački kralj Karlo Veliki i kasniji francuski kraljevi rado su dolazili u Le Puy moleći se pred likom Crne Djevice. Godine 1051. papa Leon IX. napisao je sljedeće: „U ovom svetištu na brdu Anis, više nego igdje, mnogi vjernici štuju, časte i ljube Djevicu Mariju.” Ovo je svetište bilo i ostalo važno hodočasnicima na putu prema Santiago de Compostela. Tijekom Francuske revolucije 1794. u požaru je izgorio lik Crne Djevice od cedrovine koji je svetištu darovao kralj Luj IX. na povratku iz sedmoga križarskog pohoda. Zamijenjen je novim koji je u crkvi sve do danas.

Ono što ovom mjestu daje nestvarnu ljepotu jesu bazaltne stijene koje dominiraju gradom, a formirane su u davnini tijekom vulkanskih erupcija. Na jednoj litici iznad svetišta nalazi se gigantski kip Blažene Djevice Marije – Notre Dame de France. Kip podignut 1860. te visok skoro 30 metara izrađen je od metala koji potječe od 213 zarobljenih ruskih topova po okončanju Krimskog rata. Na drugoj litici je predivna crkvica sv. Mihaela iz 961., a na trećoj ogromni kip sv. Josipa s Djetetom Isusom u naručju i svetište s bazilikom sv. Josipa.