Početna stranica » Maslinovim vijencem ovjenčan Ivan Kramar

Maslinovim vijencem ovjenčan Ivan Kramar

126 pregleda

Na 31. jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva ča-kaj-što koja se održala 6. VIII. u Selcima na otoku Braču ovjenčan je fra Ivan Kramar, gvardijan samostana sv. Vlahe u Pridvorju u Konavlima. U ime dosadašnjih nazočnih oliveata i presuditelja Luka Paljetka i Vlaste Vrandečić Lebarić ovjenčao ga je utemeljitelj smotre Drago Štambuk.

Manifestacija se temelji na „Zlatnoj formuli hrvatskoga jezika ča-kaj-što“ koja je 2019. proglašena kulturnom dobrom i stavljena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine; na njoj ravnopravno nastupaju pjesnici iz svih triju hrvatskih jezičnih idioma ili stilizacija: čakavske, kajkavske i štokavske, a jednog od njih kruni se vijencem od masline čime zaslužuje naslov poeta oliveatus, a stihovi mu se uklešu na ploču Zida od poezije. Zid na središnjem trgu u Selcima kojega zovu i Oltarom hrvatskoga pjesništva sadrži već 30 ploča među kojima su i one najvećih: Vesne Parun, Slavka Mihalića i Dragutina Tadijanovića. Na smotri je predstavljen netom tiskani „Maslinov vijenac 6“ koji pokriva posljednjih pet godina s oliveatima od 2016. do 2020; redom: Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić i Mirna Weber. Zbornik sadrži antologijski izbor navedenih pjesnika, pridružene priloge i temat posvećen „Zlatnoj formuli“, s aplikacijom, podrškama, rješenjem i popratnim tekstovima. O zborniku su govorili autor i sastavljač Drago Štambuk, te docent s kroatologije Sveučilišta u Rijeci Mario Kolar.
 
Nazočnima se na Trgu Stjepana Radića obratio utemeljitelj smotre akademik Drago Štambuk koji je naglasi važnost riječi što posreduju između misli i djela, te njihovu neophodnost za ljudski dostojno i dostojanstveno postojanje; također je izdvoji tri upitne zamjenice: Ča, Kaj i Što koje proizlaze iz osnovnih stilizacija i ostvaruju ravnotežni odnos u trojednom spoju Zlatne formule, upirući u budućnost hrvatskoga jezika. 
 
Nastupili su, uz ovjenčanika i dosadašnje oliveate, Sanja Mošić, Davor Šalat, Stanko Jerčić, Biserka Goleš Glasnović, Silvija Buvinić, Vera Grgac, Lana Derkač, Vjekoslava Jurdana, Sanda Hržić (čitala je izvatke iz svojih prijevoda Thomasa Mertona Mudrost pustinje). 
 
Uoči godišnjice smrti akademika Tonka Maroevića koji je na smotri nastupio 12 puta i u koju se ugradio svojim prilozima, a ovjenčan je 1997., utemeljitelj Štambuk izrazio mu je duboku zahvalnost i pročitao njegove antologijske i potresne čakavske stihove u načinu Marka Marulića „ Oloferna glava svarhu Judite govori“.