Početna stranica » Ljubav – krepost, dar i plod Duha Svetoga

Ljubav – krepost, dar i plod Duha Svetoga

203 pregleda

Ljubljeni, ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga (1 Iv 4,7).

Razmišljajući o općim darovima (7) Duha Svetoga, o karizmatskim (9) i hijerarhijskim (5) darovima te o plodovima (9 ili 12) Duha Svetoga, primjećujemo da su svi ti darovi povezani ili prožeti ljubavlju. Sv. Ivan kaže da je Bog ljubav (usp. 1 Iv 4,16). Treća božanska osoba – Duh Sveti – jest zapravo poosobljena ljubav Oca i Sina. Stoga je razumljivo da su sva djela i darovi Duha prožeti ljubavlju. Ta preobilna božanska ljubav razlijeva se i u naša srca upravo po Duhu koji nam je darovan(usp. Rim 5,5). Bez pomoći Duha ne možemo se ni obratiti ni posvetiti. Ova darovana Božja ljubav poziva i nas vjernike na zahvalnost i ljubav prema Bogu i bližnjemu. Zapravo, po djelima ljubavi prepoznaju se Isusovi učenici (usp. Mt 7,21-23). Štoviše, po djelima ljubavi i milosrđa bit će suđeno svakom čovjeku.

Što je to zapravo kršćanska, evanđeoska ljubav? Sam pojam ljubavi je višeznačan i slojevit u svakodnevnom govoru. Općenito govoreći, možemo reći da je ljudska ljubav stav naklonosti, odanosti i poštovanja prema nekomu ili nečemu što se smatra dobrim i vrijednim. Ljubav može biti usmjerena na osobe, pa tako postoji bračna, rodbinska, prijateljska ljubav itd. Kad je ljubav usmjerena na zajedničke vrijednosti, onda govorimo o ljubavi prema zavičaju, narodu, domovini itd. Ako su objekt ljubavi sveopće vrijednosti, onda imamo ljubav prema istini, ljepoti, bližnjemu, Bogu itd. Ovu ljudsku ljubav stari Grci su označavali pojmovima eros (tjelesna ljubav, privlačnost) i filia (duševna, prijateljska). Međutim, božanska ljubav nadilazi i usavršava ovu ljudsku ljubav. Biblijski pojmovi za Božju ljubav jesu, pored ostalih, hesed (hebrejski) i agape (grčki), odnosno caritas (latinski). Bog je u sebi ljubav (agape) – vječno i bezuvjetno darivanje i primanje. Bog svoju ljubav pokazuje prema vani u stvaranju (svega vidljivoga i nevidljivog) i spasenju (grešnih ljudi). Kad čovjek prihvati Božje spasenje u Kristu, onda postaje dijete Božje po trima bogoslovnim (ulivenim) krepostima: vjera, ufanje i ljubav. Upravo po ovoj darovanoj kreposti ljubavi kršćanin može ljubiti Boga iznad svega i to radi Njega samoga, a bližnjega (svakoga čovjeka) kao samoga sebe i to iz ljubavi prema Bogu. Dakle, Duh Sveti nam daruje krepost ljubavi, odnosno stalno i čvrsto (krepko) raspoloženje da ljubimo Boga i bližnjega.

Nadalje, ljubav je glavni i temeljni dar Duha. Stoga možemo pojednostavljeno reći da su i 7 darova Duha Svetoga zapravo temeljne vrline, kreposti, obilježja i kvalitete božanske ljubavi.

Mudrost je ljubav koja kuša i spoznaje kako je Bog dobar i blag. Razum je ljubav koja pažljivo razmatra i prodire u ljepotu Božju preko stvorenja i Objave. Znanje je ljubav koja nam pomaže da upoznamo sebe i stvorenja kako bismo lakše upoznali Boga i služili mu. Savjet je ljubav koja nam pomaže da lakše odaberemo dobra sredstva kako bismo služili svetom Bogu. Jakost je ljubav koja daje snagu našem srcu da lakše izvrši ono što mu je savjetovano. Pobožnost je ljubav koja olakšava trud da činimo Bogu ugodna djela. Strah Božji je ljubav koja nam pomaže da izbjegavamo grijehe i sve ono što vrijeđa Boga.

I plod Duha jest zapravo samo ljubav, koja ima više očitovanja. Pavao donosi glavna svojstva kršćanske ljubavi u 1 Kor 13. Kršćanin – ispunjen ljubavlju – je strpljiv, dobrostiv, darežljiv i plemenit, ponizan, poštuje drugoga, nesebičan, ljubazan, velikodušan i iskren. Zato neka rijeke žive vode Duha Ljubavi poteku kroz naše cijelo biće pa će vrt našega duhovnog života, zalijevan molitvom i sakramentima, donositi obilne duhovne plodove.

Ljubljeni, ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga (1 Iv 4,7).