U novom broju pronađite i tekstove posvećene vjeri i duhovnosti. Fra Damir Pavić vodi čitatelje u njemački Marienfried, mjesto povezano s pobožnošću prema Mariji, dok fra Danijel Nikolić piše o svetom Franji Asiškom i njegovu odricanju od vodstva Reda. Fra Josip Ikić nastavlja razmišljanja o osobnom duhovnom rastu tekstom „Rast u krepostima”, a don Damir Šehić promišlja o prijelazu „Od teologije granica prema teologiji razlučivanja”.

Književnost, jezik i kultura zauzimaju posebno mjesto u ovom broju. Ivan Prskalo predstavlja Gibonnija kao pjesnika i kantautora, Boris Beck piše o nepoznatim kajkavskim svetim tekstovima, a Estera Nižić promišlja o odnosu književnosti i prolaznosti. U razgovoru s jezikoslovcem Ivom Pranjkovićem čitatelji mogu upoznati njegov pogled na jezik, književnost i teme kojima se desetljećima bavi, dok fra Goran Azinović donosi tekst o Joséu Saramagu i snazi samoobrazovanja.

Povijesne i društvene teme obrađuju Dražen Janko, koji analizira povijesna vrela vezana uz sudbinu Bosanskog Kraljevstva, i Božo Skoko, koji piše o tome kako su duhovni pastiri pridonosili napretku Hrvatske i Hrvata. O aktualnom stanju novinarske profesije promišlja fra Petar Jeleč u tekstu „Sunovrat jedne profesije”, dok Hrvoje Kalem piše o transparentnosti, odgovornosti i vrednovanju. Don Josip Mužić u tekstu „Sinagoge i crkve” otvara pitanje odnosa i dodirnih točaka dviju vjerskih tradicija.

Revija donosi i sadržaje posvećene obitelji, odgoju i svakodnevnom životu. Maja Herman Duvel piše o putu sazrijevanja ljubavi i duhovnom rastu u braku i obitelji, a Ankica Baković o strahu od postavljanja granica u odgoju. Čitateljima predstavljamo i OFS Novi Travnik, dok reportažom zavirujemo u život Samostana sv. Klare na Brestovskom.

Ni u ovom broju ne izostaju priče o ljudima i mjestima izvan Bosne i Hercegovine. U rubrici „Srce za Afriku” fra Ivica Perić donosi priču „Zid po zid, dijete po dijete”, svjedočeći o radu i pomoći najpotrebitijima. Dalibor Ballian predstavlja još jedan zanimljiv prirodni fenomen Bosne i Hercegovine – Kupreški meteorit, dok fra Juro Marčinković u rubrici „Biljna ljekarna” piše o zloćudnom tumoru GIST-u.

Novi broj revije donosi i druge sadržaje, promišljanja i rubrike koje čitateljima približavaju teme vjere, kulture i društva.

Novi broj potražite u župnim uredima ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu, a možete ga naručiti i pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba.

Širimo svjetlo.

Objava Što se nalazi na stranicama rujanskog broja revije „Svjetlo riječi”? pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Temu broja otvara fra Danijel Nikolić tekstom „Uskrs sv. Franje Asiškog”, u kojem približava kako je ovaj svetac konkretno živio otajstvo Kristova uskrsnuća. O slobodi koja proizlazi iz vjere piše fra Josip Ikić u tekstu „Rast u slobodi”, dok fra Damir Pavić vodi čitatelje u Španjolsku predstavljajući Crnu Gospu iz Montserrata, moćnu zaštitnicu Katalonije. Don Josip Mužić nastavlja niz o ukazanjima u Ćosanlijama, a Božo Skoko u tekstu „Strah od križa” promišlja o suvremenim izazovima kršćanskog identiteta u Europi.

Povijesne teme obrađuje Dražen Janko pišući o tragičnoj sudbini kralja Stjepana Tomaša, dok razgovor s fra Bonom Tomićem, gvardijanom i župnikom u Kraljevoj Sutjesci, nosi snažnu poruku ustrajnosti: „Od povratka ne odustajati, svoje ne zaboravljati”, a čitateljima predstavljamo i OFS Tolisa kao radosne svjedoke Radosne vijesti.

U reviji pronađite i niz promišljanja o vjeri i društvu: Boris Beck piše o Kristovu znamenju i svjetlu, a Maja Herman Duvel o obitelji kao izvoru kršćanskoga poziva. Reportažom Vas revija vodi u samostan i župu sv. Marka Evanđelista na Plehanu. Don Damir Šehić upozorava na opasnost šutnje u današnjem vremenu i pojmu religioznog ateizma, dok fra Goran Azinović piše o Simone Weil i snazi solidarnosti.

Čitatelji će pronaći i tekstove o osobnom rastu i književnosti: Estera Nižić piše o unutarnjoj slobodi, Ivan Prskalo o Kranjčevićevoj poetici, a Ankica Baković o važnoj poruci ženama – „Žena si, ne moraš sve!”. Fra Ivica Perić čitateljima prenosi svjedočanstvo uskrsne radosti iz Mwakapandule, dok Dalibor Ballian predstavlja prirodni fenomen Bosne i Hercegovine – zemljane piramide. U rubrici biljne ljekarne fra Juro Marčinković piše o šafranu, a Hrvoje Kalem zaključuje broj tekstom „Ti si moja istina”.

Uz sve navedeno, revija donosi i vijesti, savjete iz bontona, rubriku za djecu, humor te nagradnu križaljku.

Novi broj revije potražite u župnim uredima ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Možete ga naručiti i pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba ili se putem web-knjižare pretplatite na digitalno ili tiskano izdanje i svakoga mjeseca uživajte u sadržajima s područja vjere, društva i kulture. Širimo svjetlo.

Objava Što možete pronaći na stranicama revije „Svjetlo riječi” u mjesecu travnju? pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Temu broja otvara Boris Beck tekstom „Spasonosna pripovijest”, u kojem promišlja o dubokoj ljudskoj potrebi za pričom i o snazi pripovijedanja koje oblikuje zajednice i prenosi iskustva kroz generacije. O umijeću pripovijedanja govori i profesionalna pripovjedačica Jasna Held u razgovoru u kojem otkriva tajne i važnost ove drevne umjetnosti. Ivan Prskalo piše o ljekovitosti bajki, dok Ankica Baković promišlja o moći osobnih priča i važnosti prenošenja iskustava i sjećanja mladim naraštajima.

Dio broja posvećen je i novozaređenom vojnom biskupu u Bosni i Hercegovini, mons. Miri Reloti, njegovu poslanju i biskupskom geslu „Sluga Božjega mira” pa je i naslovnica ovoga broja usklađena upravo s našom željom da istaknemo važnost njegova poslanja, a na stranicama revije objavljujemo i razgovor s mons. Mirom.

Revija obiluje i drugim tekstovima s područja vjere, društva i kulture. Fra Danijel Nikolić piše o tome kako je sveti Franjo otkrio evanđelje, a fra Goran Azinović donosi zanimljivo promišljanje o Carlu Gustavu Jungu. Marko Karamatić predstavlja umjetničke darovnice Bosni Srebrenoj, dok Dražen Janko donosi povijesni prikaz pada Smedereva, događaja koji je označio kraj jedne epohe. Stjepan Lice piše o tome kako dobrota pronalazi svoj put, a Hrvoje Kalem promišlja o zlu i njegovoj mimikriji.

U reviji možete pročitati i o neobičnim i zanimljivim lokacijama u Bosni i Hercegovini i svijetu. Fra Damir Pavić ovoga puta vodi čitatelje u Bjelorusiju, predstavljajući marijansko svetište Budslau, a Dalibor Ballian piše o zanimljivom prirodnom fenomenu u Bosni i Hercegovini – Mijatovom prolazu, poznatom i pod nazivom Hajdučka vrata, dok reportaža vodi čitatelje u Župu sv. Josipa u Trnu, a tekst Ane Bagarić u Podmilačje, gdje, pod okriljem sv. Ive, već dvadeset godina djeluje Frama Podmilačje.

Uz navedene tekstove, revija donosi i brojne druge sadržaje: vijesti, savjete iz bontona, biljnu ljekarnu, rubriku za djecu, humor te nagradnu križaljku, zato požurite i svoj primjerak revije potražite u najbližem župnom uredu ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Možete ga naručiti i pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba.

Ukoliko već niste pretplatnik na reviju koju jednom mjesečnom pripremamo za vas s velikom pažnjom i ljubavi, posjetite web-knjižaru Svjetla riječi i postanite dio ove velike obitelji: pretplatite se na digitalno ili tiskano izdanje i svakoga mjeseca čitajte o aktualnim temama s područja vjere, društva i kulture. Širimo svjetlo.

Objava Što nudi revija „Svjetlo riječi” u mjesecu ožujku? pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Broj je posvećen Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, jedinoj visokoobrazovnoj ustanovi Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koja je djelovala od 1909. do lipnja 2025. godine. Ova institucija, koja je više od stoljeća bila nositeljica franjevačke misli i obrazovanja, prestala je s radom kao samostalni fakultet, no njezina se misija nastavlja u novom obliku.

O povijesti i značenju Franjevačke teologije piše fra Petar Jeleč, a o značenju ove promjene govori i provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić u razgovoru s Blažem Protuđerom prenoseći jasnu poruku: „Ne ukidamo misiju, ne odustajemo od školovanja fratara i teološkoga odgoja, nego iznalazimo okvir u kojem će se ta misija ostvarivati. Riječ je o transformaciji, prilagodbi, a ne o gašenju.”

Revija je, kao i uvijek, ispunjena raznovrsnim tekstovima s područja vjere, društva i kulture. Fra Danijel Nikolić piše o povijesno-teološkom tumačenju obraćenja sv. Franje Asiškog, a fra Josip Ikić svojim tekstom nudi poticaj u borbi s napastima i ohrabruje duhovni rast čitatelja. Marko Karamatić otkriva kako je kroz stoljeća stvarano i čuvano umjetničko blago Bosne Srebrene, dok Snježana Šušnjara promišlja o poučavanju i izazovima prijenosa znanja novim generacijama.

Fra Damir Pavić ovoga puta predstavlja marijansko svetištu u Africi pa čitatelji mogu saznati više o selu Marije Majke Božije u kenijskom mjestu Subuki. Dražen Janko donosi povijesni prikaz vladavine Stjepana Tomaša Ostojića, a fra Gabrijel Slomo dijeli dojmljiva iskustva svoga Camino de Santiago hodočašća.

Aktualne društvene teme također nalaze svoje mjesto u ovom broju. Psihologinja Ankica Baković piše o samoubojstvu kao vodećem uzroku smrti mladih, dok don Damir Šehić analizira pravo na priziv savjesti u kontekstu pri­vremene obustave pobačaja na zahtjev u jednoj zagrebačkoj bolnici. Boris Beck piše o novinarstvu i ponižavajućoj praksi clickbaita, a Hrvoje Kalem o oslobađajućoj snazi oprosta.

Ivana Pekušić reportažom čitatelje vodi u župu Bučići, dok Estera Nižić donosi prikaz knjige Skrivena snaga dobrote i blagosti Lawrenca Lovasika, a fra Juro Marčinković u svojoj Biljnoj ljekarni predstavlja brekinju i njezina ljekovita svojstva.

Svoj primjerak revije potražite u najbližem župnom uredu ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Možete ga i naručiti pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba.

Posjetite web knjižaru Svjetla riječi i postanite dio ove velike obitelji: pretplatite se na digitalno ili tiskano izdanje i svakoga mjeseca čitajte o aktualnim temama s područja vjere, društva i kulture.

Širimo svjetlo.

Objava Revija „Svjetlo riječi” – „Franjevačka teologija: Svjetlo i nada” pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

U ovom broju obilježavamo osamstotu obljetnicu nastanka Pjesme brata Sunca sv. Franje Asiškog. U temu broja čitatelje uvodi glavni urednik revije fra Danijel Nikolić pišući o ovoj pjesmi koja nije samo religiozni tekst nego i univerzalna poruka ljubavi, poniznosti i jedinstva sa svijetom.

Tema broja obrađena je iz različitih kutova. Boris Beck istražuje simboliku brojeva u pjesmi, dok fra Emanuel Josić piše o utjecaju ovog duhovnog djela na glazbenike kroz stoljeća, a don Damir Šehić promišlja o radosti Asiškog siromaha kao trajnoj provokaciji Crkvi današnjice. Snježana Šušnjara u svom tekstu otvara pitanje kako Franjina ludost za Kristom može biti odgovor na surovost svijeta u kojem živimo.

U širem tematskom okviru broja, fra Damir Pavić vodi nas u najveće Gospino svetište u Latviji, ono u mjestu Aglona. Fra Josip Ikić donosi promišljanja o duhovnoj ostavštini sv. Male Terezije, a don Josip Mužić podsjeća na kulturocid u Širokom Brijegu tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća.

Aktualne društvene teme dotiču i drugi autori: Boris Havel upozorava na hereze koje potkopavaju poruku Crkve, Herman Vukušić piše o opasnosti izbacivanja oca i majke iz dječjeg odgoja, dok psihologinja Ankica Baković govori o neraskidivoj vezi slobode i hrabrosti. Hrvoje Kalem analizira delegiranje kao pošast suvremenog društva, a Dražen Janko se osvrće na život pod osmanskom dominacijom.

Fra Janko Ćuro čitatelje vodi u sutješki kraj gdje, uz rijeku Trstionicu, stoljećima odjekuju molitve katoličkog puka i gdje sjećanje na kraljicu Katarinu živi kao napomena da se tradicija, vjera i identitet čuvaju unatoč svim životnim nedaćama.

U reviji je objavljen i zanimljiv razgovor s glazbenikom Davorom Terzićem kroz koji čitatelje pobliže upoznajemo s ovim autorom i interpretatorom duhovnih pjesama, a tu je i reportaža o Župi svetih Petra i Pavla – Gvozd.

Neizostavne su i stalne rubrike: bonton nas uči lijepom ponašanju u trgovinama, biljna ljekarna fra Jure Marčinkovića ovaj put donosi sve o ljekovitosti brokule, dok razni kraći tekstovi nude zanimljive i korisne sadržaje iz područja vjere, kulture i svakodnevnog života.

Listopadski broj revije Svjetlo riječi poziva vas da ponovno otkrijete Pjesmu brata Sunca i to ne samo kao književno djelo, već i kao duhovni putokaz prema jednostavnijem, radosnijem i ispunjenijem životu.

Svoj primjerak revije potražite u najbližem župnom uredu ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Možete ga i naručiti pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba.

Posjetite web knjižaru Svjetla riječi i postanite dio ove velike obitelji: pretplatite se na digitalno ili tiskano izdanje i svakoga mjeseca čitajte o aktualnim temama s područja vjere, društva i kulture.

Širimo svjetlo.

Objava Revija „Svjetlo riječi” – 800. godina: Pjesma brata Sunca pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Jedan od osnovnih elemenata ljudskoga društva jest kultura u kojoj je na prvom mjestu umjetnost. Na području umjetnosti posebno mjesto zauzima kazalište koje je dio naše civilizacije već tisućama godina i za koje često kažemo da je ogledalo stvarnosti.

Što kazalište znači današnjem čovjeku? Kakvo društvo se u njemu ogleda? Čitatelje u temu broja ovoga puta uvodi Ivana Pekušić pišući o zanimljivom i slojevitom odnosu života i kazališne umjetnosti. Nastavljajući u istom duhu, Boris Beck preispituje točke dodira kazališta i evanđelja te različite poruke koje nam prenose, dok don Damir Šehić razmatra povijesni i suvremeni odnos između Crkve i kazališta.

U zanimljivom razgovoru s glumicom Gordanom Boban, glavni urednik revije fra Danijel Nikolić otvara prostor razmišljanju o glumačkom pozivu, snazi kazališta i njegovoj ulozi u društvu, ne samo kao mjesta zabave, već i kao prostora u kojem umjetnost ima svoju misiju: poticati na promjene.

U širem tematskom okviru broja, Snježana Šušnjara kritički se osvrće na suvremenu umjetnost koja, umjesto da nadahnjuje, često postaje krik i otpor nerijetko izvrgavajući ruglu vrijednosti koje čuvaju smisao i dostojanstvo života. Fra Janko Ćuro pak piše o onoj ružnoj crti ljudske naravi koja čovjeka navodi da svoju veličinu gradi i pokazuje obezvrjeđujući drugoga. S druge strane, psihologinja Ankica Baković upozorava na opasne šablone koje društvo pokušava nametnuti svakome od nas, pozivajući na budnost, osluškivanje vlastite nutrine i izgradnju autentičnog života.

Uz temu broja, rujansko izdanje donosi i brojne druge vrijedne tekstove. Fra Damir Pavić vodi nas u Wigratzbad, malo marijansko svetište u Njemačkoj. Fra Danijel Nikolić piše o molitvenom životu sv. Franje, dok fra Josip Ikić donosi razmišljanje o napastima i kušnjama koje čovjeka prate na putu prema svetosti.

O književnim, likovnim i drugim umjetničkim djelima koje baštini Franjevački samostan u Kraljevoj sutjesci piše fra Marko Karamatić, a o tome što se sve brižno čuva u obnovljenom Franjevačkom muzeju u Gučoj Gori piše Adisa Lepić.

Na stranicama revije pronaći ćete i reportažu fra Antonija Mravka o svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske, te tekst fra Emanuela Josića o glazbi nadahnutoj Blaženom Djevicom Marijom, koja stoljećima uzdiže srca vjernika.

Ni ovoga puta ne izostaju rubrike koje svojim vedrim i korisnim sadržajem doprinose svakodnevici: recepti, biljna ljekarna, bonton, vijesti, kao i niz drugih zabavnih i informativnih tekstova s područja vjere, kulture i života.

Rujanski broj Svjetla riječi poziva vas da kazalište ne promatrate samo kao publika, već da i sami postanete sudionici na pozornici vlastitoga života, u kojem je istina ono svjetlo koje uvijek ostaje upaljeno, čak i kada se zastor spusti.

Rujanski broj revije potražite u najbližem župnom uredu ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Možete ga i naručiti pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba.

Posjetite web knjižaru Svjetla riječi i postanite dio ove velike obitelji: pretplatite se na digitalno ili tiskano izdanje i svakoga mjeseca čitajte o aktualnim temama s područja vjere, društva i kulture.

Širimo svjetlo.

Objava Revija “Svjetlo riječi” – Kazalište: Ogledalo života pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Naslovna tema broja posvećena je liku Dive Grabovčeve, legendarne djevojke i mučenice iz Rame, čije ime, iako nepoznato u povijesnim dokumentima, živi u usmenoj predaji koja se prenosi stoljećima. Diva je prerasla u simbol duhovne slobode i čistoće vjere. O temi broja pisao je fra Robert Jolić u tekstu naslova „Sloboda nedohvatljiva zlu” u kojem naglašava kako Diva ostaje vječni podsjetnik da čovjek može očuvati slobodu unutar sebe bez obzira na vanjsko ropstvo i pritiske svijeta.

U novom broju revije pročitajte i razgovor s Biljanom Glibo, voditeljicom etno skupine Čuvarice u kojem otkrivamo kako kulturna, glazbena i folklorna baština ramskoga kraja živi kroz žene koje s ponosom čuvaju i njeguju tradiciju iz koje su potekli.

Tu je nadalje i reportaža koja čitatelje vodi u Franjevačku kuću molitve u Masnoj Luci, smještenu u srcu Parka prirode Blidinje, na obroncima Čvrsnice. Kuća, kojom trenutno upravlja fra Josip Vlašić, pruža prostor tišine i duhovne obnove kroz raznovrsne seminare pa saznajte više o tome koja je posebnost ovog mjesta i zašto ga vrijedi posjetiti.

Ovaj broj donosi i raznolike tekstove naših stalnih suradnika: Don Damir Šehić povlači zanimljive paralele između lika Dive Grabovčeve kao moralnog korektiva i Thompson kao figure otpora, fra Janko Ćuro piše o „svjetlu Dive Grabovčeve”, a fra Josip Ikić podsjeća na važnost molitve u životu vjernika.

Fra Damir Pavić vodi nas do neobičnog Gospinog svetišta u Češkoj, dok Frama poziva mlade na Franjevački hod, a fra Danijel Nikolić prenosi duboko nadahnutu priču svetoga Franje o savršenom veselju.

U rubrikama posvećenim društvu i duhovnosti, prof. dr. Božo Skoko piše o blagoslovu ljetnog povratka u zavičaj, Boris Beck razmatra izazovna etička pitanja Je li bolje biti varalica ili biti varan?, Snježana Šušnjara piše o unutarnjoj slobodi duha, a Ankica Baković o pojmu izbora i odgovornosti u svakodnevnom životu.

O povijesno-religijskim temama piše Boris Havel govoreći o životu kršćana pod osmanskom vlašću, te Michael Ursinus koji, kroz prevode i primjere fetvi, predstavlja kompleksne odnose nekadašnjih franjevačkih redovnika i osmanskih muftija.

Ljetni dvobroj predstavlja i ovogodišnje mladomisnike, koji svojim primjerom donose nadu u budućnost duhovnog života.

Osim navedenih autorskih priloga, revija i u ovom broju nudi tekstove stalnih suradnika iz područja Biblije, srednjovjekovne povijesti, pedagogije, psihologije, književnosti, teologije i duhovnosti. Zato požurite po svoj primjerak revije i ispunite svoje ljetne dane kvalitetnim i poticajnim štivom koje će vas nadahnuti, informirati, podučiti i potaknuti na dublje promišljanje o vjeri, društvu i vlastitoj ulozi u svijetu.

Primjerak revije potražite u najbližem župnom uredu ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu, ili ga naručite pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na pretplata@svjetlorijeci.ba. Ukoliko još uvijek niste dio velike obitelji Svjetla riječi, posjetite web knjižaru Svjetla riječi i pretplatite se na digitalno ili tiskano izdanje revije. Širimo svjetlo.

Objava Revija „Svjetlo riječi” – Diva Grabovčeva: Sloboda i vjernost pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

SRETAN USKRS

Objava Sretan Uskrs: Novi život iz vjere pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

S pojmom obraćenja vraćamo se zapravo na izvore kršćanstva: pustinju, Ivana Krstitelja i Isusa iz Nazareta. Praznina pustinje onemogućava distrakciju i bijeg od sebe, „sileći” nas na suočavanje s vlastitom duhovnom stvarnošću. Pojam obraćenje od početka određuje kršćanstvo: na njegovu početku stoji Isusov poziv na obraćenje upućen njegovim sljedbenicima jer je kraljevstvo Božje blizu. U evanđeoskom se navještaju pojam obraćenja i pojam kraljevstva Božjega uzajamno pretpostavljaju – novo vino se ulijeva u nove mješine!

Dveri se kraljevstva nebeskoga otvaraju onima koji se, kucajući na njih, i sami mogu otvoriti Božjoj vladavini u svojim srcima. Za svakodnevnoga čovjeka, čija je stvarnost uvelike od Boga otuđena, to pretpostavlja ono što se u evanđelju naziva metánoia: životni preokret, cjelovitu i temeljitu promjenu životnoga usmjerenja prema Bogu – obraćenje. Onima koji se okrenu Bogu otvaraju se nova, doduše uska vrata koja vode u Njegovo kraljevstvo, a stazom koja do njih vodi ne hode mnogi – poručuje nam evanđelje. Nagrada je novi život u Bogu, novi identitet onoga koji bijaše mrtav, a onda u Bogu oživljen.

Snaga novoga identiteta u Bogu pokazuje se u povijesti kršćanstva. Ako je istina da je krv mučenika sjeme kršćanstva, onda se može reći da su obraćenici ona svježa krv koju Duh Sveti stalno ulijeva u krvotok svoje Crkve obnavljajući tako njezin organizam. Uistinu, većina likova koji su ponajviše utjecali na tijek te povijesti bili su na različite načine obraćenici. Što bi bila povijest kršćanstva bez obraćenika poput, primjerice, Pavla iz Tarza, Augustina Hiponskog, Franje Asiškog ili Ignacija Lojolskog? Oni nam jasno pokazuju bit poslanja Crkve: da istodobno bude živi odgovor na Isusov poziv na obraćenje i poziv drugima na obraćenje Isusu – sol zemlje i svjetlost svijeta!

Objava Čovjek u Bogu oživljen pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.

Suvremeni pojam biopolitika, po francuskom filozofu Michelu Foucaultu, odnosi se na organiziranu moć institucija nad životom uopće, i to znanstveno-tehnološkim reguliranjem znanja kao novoga oblika državnoga nadzora, odnosno represijom nad životom državljana. Jednostavno rečeno, biopolitika podrazumijeva potpuni nadzor i regulaciju života pomoću znanosti i tehnologije.

Međutim, iako su teoretska promišljanja i pojam biopolitike relativno moderni, to se ipak ne može reći za njezinu stvarnost. Naprotiv, realnost biopolitike prati ljudsku civilizaciju od njezinih početaka. Tijekom povijesti razlikovala se u naglascima, ovisno od sredstava kojima su raspolagali oni koji su posjedovali društvenu moć.

Čovjekov je život od početka bio bitno određen njegovim odnosom prema prirodi – u sebi i izvan sebe. Po sebi ne lako razumljiv, ovaj je odnos tražio posebnu skrb i vodstvo. Tamo gdje postoji ljudska kultura, postoje raznoliki tragovi reguliranja odnosa prema biološkoj dimenziji života u cilju opstanka u surovim prirodnim uvjetima. Upravo je taj cilj oblikovao određenu strukturu i određena pravila unutar zajednice koja su regulirala život njezinih članova, kako duhovni tako i biološki, služeći općem dobru zajednice.

Ako biopolitiku pokušamo shvatiti šire kao svrhovito reguliranje različitih oblika života i njegovih uvjeta, onda se može reći da ona nije pronalazak modernoga doba. To nam omogućava bolje razumijevanje njezine naravi i prepoznavanje njezinih suvremenih oblika. Biomoć se ispostavlja kao cilj biopolitike u suvremenom dobu, a njezin se vrhunac očituje u pokušajima redefiniranja samoga života – njegove naravi i značenja. Riječ je o privlačnom cilju kojem će malo koja suvremena politika odoljeti u svrhu provedbe svojih agendi.

Objava Biopolitika: Moć nad životom? pojavila se prvi puta na Svjetlo riječi.