Početna stranica » Idiomi – slikovito objašnjenje

Idiomi – slikovito objašnjenje

525 pregleda

Izdvajamo objašnjenja onih s kojima se, prema slobodnoj procjeni, najčeš­će susrećemo

Idiomi su ustaljeni izrazi ili frazeologizmi kojima se služimo kako bismo što slikovitije objasnili nešto. Kako biste u svakodnevnom govoru ove izraze koristili onako kako treba, nije zgoreg da znate kako su neki, od ukupno 15.000 njih, nastali. Izdvajamo objašnjenja onih s kojima se, prema slobodnoj procjeni, najčeš­će susrećemo.

Lupa k’o Maksim po diviziji – fraza se koristi kada hoćemo reći da neko priča svašta, a ne kaže zapravo ništa, jednom riječju lupa gluposti. Iako na prvi pogled djeluje kao da je riječ o nekom čovjeku, istina je da je “maksim” zapravo mitraljez nazvan po njegovom konstruktoru Hiramu Stevensu Maximu. Korišten je u Prvom svjetskom ratu, a ispaljivao je 200 metaka u minuti.

Pijan k’o majka – fraza se koristi za one koji su se baš dobro “nacvrcali”. Postoje dva objašnjenja njezinog porijekla. Prema prvom, ljekari su u stara vremena kao anesteziološko sredstvo za olakšavanje muka porodiljama koristili rakiju te su često pred sam porođaj majke bile više nego ošamućene. Prema drugom, pojam “majka” u ovoj frazi upotrjebljen je u značenju zemlje. Razumije se, zemlja mora biti “pijana” (čitaj: natopljena vodom) da bi donijela plodove. Potvrdu ovog objašnjenja nalazimo često u širem obliku ove fraze koja glasi: “Pijan kao majka zemlja.”

(Gas) do daske – fraza se koristi kada hoćemo reći da nešto radimo kako treba do samog kraja. Objašnjenje je jednostavno. Pod ispod papučice za gas često se naziva daskom. Odavde se idiom “do daske” proširio i na ostale primjere označavajući “do kraja”.

Plakati kao godina – idiom se koristi kada hoćemo kazati da se netko dobro isplakao. Objašnjenje: Riječ godina je nekada označavala oluju, kišu. Dokaz za ovo tumačenje može se naći u više rječnika. Kada se zamijene termini, više je nego jasno značenje ove fraze.

Slijepi putnik – ovim idiomom se služimo kada hoćemo reći da se neko prošvercao. Objašnjenje je, međutim, dvojako. Prema prvom, poteklo je od toga što su nekada slijepe osobe prevožene besplatno. Prema drugom, putnici bez karte su nakon nekoliko dana skrivanja po budžacima bivali zaslijepljeni svjetloš­ću… Postoji i treće objašnjenje koje kaže da se zapravo radi o jednostavnom prijevodu njemačkog “blinder Passagier”. Pridjev “blind” znači “slijep”, ali je nekada označavao i “prikriven”.

“Španjolska” sela – idiomom se služimo kada želimo reći da je nekome nešto nerazumljivo, nepoznato ili strano. Postavlja se pitanje zašto ne kažemo “portugalska”, “njemačka” ili “rumunjska” sela? Prema zapažanju lingvista Milana Šipke, riječ je o doslovnom prijevodu njemačkog izraza “spanische Dörfer”, s istim značenjem kao i kod nas. Prvi je taj izraz upotrijebio Johann Wolfgang von Goethe u čuvenom romanu “Patnje mladoga Werthera”. Nijemci su, naime, ono što je dolazilo iz dalekog španjolskog jezika osjećali kao strano i nerazumljivo. Takvi su izrazi, s istim značenjem, stvoreni i u drugim jezicima, npr. u španjolskom: “esto es griego para mi” (bukvalno: “to je grčki za mene”), isto kao i u engleskom: “it’s Greek to me”. Španjolci kažu i: “esto es arabigo para mi” (“to je arapski za mene”), a Francuzi: “c’est du chinois” (“to je kineski”) ili “c’est l’hebreu” (“to je hebrejski”).

Nadžak-baba – ovim se izrazom služimo kada hoćemo reći da je neko svadljiv i čangrizav. Objašnjenje: Nadžak je turcizam koji imenuje davno zaboravljeno oružje, ali i oruđe kojim se radilo na njivi. Njemu je kasnije u pogrdnom značenju dodat pojam “baba”, kako bi njime što uvjerljivije bile nagrđene žene “naopake” naravi koje su dugim jezikom sjekle kao nadžakom.

Krokodilske suze – fraza označava lažno oplakivanje ili sažaljenje nad nekim. Objašnjenje: Vjerovali ili ne, krokodil ponekad zaista plače, ali ne od tuge i žalosti, već zato što su mu suzne i pljuvačne žlijezde tijesno vezane pa kad proždire žrtvu, refleksno suzi, točnije pušta krupne suze. Oni koji su imali prilike to vidjeti zaključili su da ova zvijer odista oplakuje svoje žrtve. Tako je nastao ovaj idiom.

Ni po babi, ni po stričevima – idiom označava nečiji pravedni sud i nepristranost. Objašnjenje stiže iz narodne pjesme Uroš i Mrnjavčevići. Oni koji su je na vrijeme pročitali znaju da je u njoj Marko Kraljević pravično, bez obzira na pritisak oca i stričeva (moćnih feudalaca), presudio da cara Dušana treba naslijediti jedino i isključivo njegov sin − kasnije car Uroš Nejaki. Time je Marko pored ostalog i ispoštovao zakletvu koju je dao majci Jevrosimi.

Potemkinova sela – fraza se koristi kada hoćemo reći da je nešto obmana ili varka. Objašnjenje potiče iz vremena ruske carice Katarine II, a vezano je za prijevaru koju je osmislio caričin ljubavnik, knez Georgije Aleksandrovič Potemkin, vrhovni komandant vojske i prvi ministar. On je, naime, uredio da se nakon rusko-turskog rata na brzinu dotjeraju kuće i dvorišta novoosvojenih krajeva i to samo kraj puta kojim je te 1787. godine prolazila Katarina Velika u pratnji austrijskog kolege Josipa II. Sve je izgledalo idealno: kuće s predivnim fasadama, bašče pune cvijeća, a na kapijama dotjerani seljaci koji ne skidaju osmijeh s lica, mašući carici. Potemkin je ovom prilikom Katarini pokazao i novosagrađenu tvrđavu u Hersonu… Čitavu prijevaru otkrio je caričin prijatelj, francuski poslanik grof Segir, svjedočeći u svojim memoarima “o obmani nesvakidašnjih razmjera”, o naseobinama od kartona, seljacima u svečanim nošnjama koje su premještali duž puta, džakovima punim pijeska umjesto žita…

Ključne riječi: idiomi