Oko visoravni Han Kram postoji niz manjih vrhova od kojih je možda najznačajniji Žep na planini Javor. Sama visoravan duga je oko 3 km a široka oko 2,5 km. Njezine su livade okružene veličanstvenim crnogoričnim šumama. Visoravan je naseljena, a i tijekom povijesti je sustavno naseljavana, naročito njezini sjeverni dijelovi gdje je smješteno selo Kram s brojnim štalama nekada velikoga planinskog dobra. Han Kram se prostire na preko 1000 m nadmorske visine, jedna je od najviših visoravni u Bosni i Hercegovini. Pored navedenoga sela, na visoravni su smještena još i sela Donji Čapori i Mrkalji.
Visoravan Han Kram ima izmijenjeno kontinentalnu klimu s utjecajem visokoplaninskoga do subalpinskoga klimata. Ljeta su umjereno topla, a zime hladne, s obiljem snijega koji čini i do 40 % padalina na godišnjoj razini. Zbog tih visokih snjegova visoravan je zimi često neprohodna. Proljeća i jeseni su kišni, s obiljem vode. Ipak, zadnjih četrdeset godina klima se na planini mijenja te je sve manje snijega, a više kiše.
Geografske specifičnosti
Visoravan se nalazi na rubu Dinarskoga vapnenačkoga gorja, s kraškim fenomenima od kojih su najčešći vrtače. Razlikuje se pak od tipičnih kraških polja zbog obilja vode koju na visoravni nalazimo tijekom cijele godine. Tome su pogodovali neogeni nepropusni slojevi u tlu. Sam ravnjak visoravni oblikovali su ledenjaci koji su se niz nju spuštali k sjevernim dolinama, odnosno prema Vlasenici, te dolinom rijeke Stupčanice. Danas su vidljivi brojni tragovi tih aktivnosti. Sama visoravan bogata je izvorima bistre, pitke i hladne vode, a zbog njih je ona bila vrlo pogodna za stočarstvo. Kako voda nije ponirala nego se zadržavala na neogenim naslagama, nastalo je najpoznatije tresetište u Bosni i Hercegovini.
Šume oko visoravni su naše najbogatije šume. Dobro su očuvane te predstavljaju dobru osnovu za bogat i raznovrstan životinjski i biljni svijet. Dominiraju šume smreke, ali i šume običnoga bora. Od stabala u šumama nalazimo još bukvu, jelu, javore, lipu, jasen, divlju trešnju, a ima i veoma rijetkih vrsta drveća poput dlakave breze. Kako u polju postoji tresetište, od rijetkih i endemskih vrsta ovdje treba spomenuti biljku muholovku, kao i tresetne mahovine.
Na visoravni se može naći i mnoštvo vrsta ljekovitoga biljka kao što su kantarion, divlji luk – srijemuš, hajdučka trava, majčina dušica, lazarkinja, divlja kupina, divlja malina, smreka, glog, kičica, divlja lijeska i velebilje – bunika. Visoravan je, zajedno s pripadajućim šumama, bogata gljivama a najznačajnije su vrste vrganj, pravi vrganj, proljetni vrganj, crni vrganj, jestiva krasnica, lisičarka, bukovača, mliječnica, biserka, bijela sunčanica.
Životinjski svijet
Fauna je brojna, ali ovdje ćemo pobrojiti samo dio. Najveličanstveniji su svakako krupni sisavci koji danas u Europi opstaju još samo na očuvanim i nenarušenim prostranstvima, a redovito posjećuju i obitavaju u šumama oko visoravni. Tako u okolici nalazimo dobru populaciju medvjeda i vuka, a u zadnje vrijeme i risa. Ovdje ima još i divljih svinja i srna, divljih mačaka i kuna, vidri, puhova, rovčica, vjeverica i ježeva. Tu su još gmizavci i gmazovi, kao što su šumske kornjače i zelembaći, a od zmija bjelouške, smukovi, poskoci i bosanski šargan koji se ubrajaju u skupinu vrlo rijetkih zmija Europe.
Najupadljiviji predstavnici ornitofaune koje se mogu primijetiti jesu suri orlovi koji u letu kruže iznad visoravni. Pored njih, zračnim prostranstvom kruže i druge vrste grabljivica, orao zmijar i sivi sokol. Mnogo je različitih vrsta sova, od najmanjega ćuka do impozantnih velikih sova ušara. Ovdje treba spomenuti i gniježđenje roda u selu Kram. Ovaj je fenomen zapažen u zadnjih pet godina, što je vrlo neobično.
Visoravan je oduvijek bila zanimljiva za lokalno stanovništvo koje je živjelo u brojnim zaseocima oko visoravni, a bavili su se stočarstvom i ratarstvom. Danas su ta sela pusta, s tek ponekim odvažnim stanovnikom, a šuma osvaja sve slobodne površine. Ipak, ljeti visoravan oživi: pojave se brojna stada ovaca i krava, većinom privremenih povratnika. Tako ovaj pitomi, ali zabačeni kraj, koji od općinskoga središta dijeli preko 5 km, lagano osvaja šuma. Karakter klime visoravni je ograničavao mogućnost uzgoja više poljoprivrednih kultura, a pogodna je za uzgoj prirodnih i vještačkih livada, pašnjaka, određenih vrsta žitarica (zob, ječam, raž) i krumpira.
Ergela JNA
Posebna vrijednost visoravni je nadaleko čuveno tresetište. Osnovu tresetišta čini šumska zajednica običnoga bora i maljave breze koji rastu na vlažnom staništu. Pored njih tu su i brojne mahovine tresetarke. Izgradnjom ergele i staja u selu Kram krenulo se u meliorizaciju livada te su izgrađeni kanali za odvodnju suviška vode što je ugrozilo ekosustav tresetišta.
Ergela Han Kram podignuta je u suradnji s ergelom na Borikama nakon Drugoga svjetskog rata. Cilj je bio da se u ergeli uzgajaju bosanski brdski konji te da oni služe kao strateška rezerva Jugoslavenske narodne armije, odnosno za popunjavanje brdskih brigada s teglećom i nosivom marvom. Danas je ergela u nestajanju jer ima samo mali broj konja i nešto krava.
