Krajem svake godine s dolaskom hladnijih mjeseci posjeti nas bolest o kojoj nikada nije suvišno pisati jer, iako se čini kao bezazlena i bezopasna, može u pojedinim slučajevima biti jako neugodna pa čak i smrtonosna, pa je u svakom slučaju dobro tu neugodnu gošću dočekati spremno. Riječ je naravno o gripi.
Uzimajući u obzir staru mudrost koja kaže da je povijest učiteljica života zanimljivo je, ali i korisno, napomenuti da je, gledajući kroz povijest, gripa do danas ubila više od 50 milijuna ljudi! Neki navode i brojku od 100 milijuna ljudi ako se uključi i poznata “Španjolska gripa” koja je na kraju Prvog svjetskog rata 1918. i 1919. za svega 18 mjeseci odnijela 40 – 50 milijuna ljudskih života. Ta 1918. godina ostat će zapamćena kao jedna od najstrašnijih u ljudskoj povijesti. Gripa niti danas nije bezazlena bolest. Tomu svjedoče i najnoviji podatci Svjetske zdravstvene organizacije koji ukazuju na to da je u Europskoj uniji 25 – 100 milijuna ljudi zaraženo virusom influence svake godine. Od toga se oko 38 500 smrtnih slučajeva događa svake godine i to većinom (> 90 %) u starijih osoba iznad 65 godina. Smrtnost, ozbiljne komplikacije, izostajanje s posla i smanjena produktivnost rezultirali su (izravno ili neizravno) da gripa dovodi do godišnjeg ekonomskog troška u EU od 6 – 14 milijardi eura. Neosporno je da gripa predstavlja značajan izazov za zdravstvo i ekonomski sustav širom Europe, posebice tijekom zimskih mjeseci kada je broj oboljelih najviši.
Općenito o gripi
Osnovni put prijenosa gripe je kapljični. Virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom. Zatvoreni prostori osobito su pogodni za njegovo širenje. Moguć je prijenos direktnim ili indirektnim kontaktom (rukama, preko predmeta i sl.) kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine i ako nečistim rukama dodirujemo svoja usta, oči ili nos. Odrasla osoba je zarazna tri do pet dana od početka bolesti, a djeca do sedam dana. Rijetko bolesnik može biti zarazan i dulje vrijeme, do dva tjedna. Virus gripe, uz HIV virus, je najviše proučavani virus, zbog svojih učestalih promjena (mutacija), virus gripe još uvijek je nepredvidiv za znanost. Razlikujemo tri tipa virusa gripe: A, B i C. Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A, a rjeđe tipa B koji ima i niži epidemijski potencijal. Virus gripe tipa C ima još niži epidemijski potencijal i uzrokuje blagu i nekarakterističnu bolest. Sezonska gripa je akutna virusna infekcija dišnog sustava s inkubacijom 1 – 2 dana. Karakterizira ju nagao i brz početak, povišena temperatura, groznica, zimica, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, umor, a ponekad i neproduktivni kašalj, a može trajati i do 2 tjedna. Za zdrave pojedince gripa je neugodna bolest koja rezultira samoizlječenjem, ali svakako ograničava radnu sposobnost na 7 – 10 dana, a rezultira značajnim izostancima s posla svake godine. Nadalje, vrlo se lako prenosi, čak i preko osoba koje imaju minimalne simptome ili su bez simptoma. Iako se često pogrešno smatra kako gripa nije ozbiljna bolest, teška ili opasna po život, ipak može dovesti do ozbiljnih komplikacija, osobito u određenim grupama populacije. U te rizične grupe ulaze trudnice, djeca mlađa od 5 godina, starije osobe (≥ 65 godina) i one s kroničnim medicinskim stanjima, a posebno one s postojećim respiratornim bolestima. U tim skupinama, infekcija virusom influence može lakše dovesti do sekundarnih bolesti bakterijskog podrijetla (uključujući upalu pluća, upalu sinusa, upalu srednjeg uha), hospitalizacije pa čak i smrti. Liječi se mirovanjem – odmorom, uzimanjem toplih napitaka, lijekovima za snižavanje temperature i bolova. Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest. Samo liječnik ciljano propisuje antibiotik kod sekundarne bakterijske infekcije, kada i ako dođe do komplikacija gripe (upala pluća, upala uha, sinusa).
Kako razlikovati gripu od obične prehlade?
| Simptomi i znakovi | Gripa | Prehlada |
| Nastup (početak bolesti) | vrlo naglo | postupno |
| Temperatura | visoka | normalna ili umjereno povišena |
| Glavobolja | redovito | rijetko |
| Bolovi u mišićima | često | rijetko |
| Umor i iscrpljenost | jače istaknuti | ne |
| Kašalj | suh, vrlo neugodan | odsutan ili blag |
| Začepljenost nosa | ponekad | redovito |
| Kihanje | ponekad | uobičajeno |
| Komplikacije | često | vrlo rijetko |
| Izostanak s posla i iz škole | često | rijetko |
Važne upute za vrijeme epidemije gripe:
– Perite ruke učestalo sapunom i tekućom toplom vodom; ne dodirujte lice rukama
– Prekrijte nos i lice jednokratnom maramicom tijekom kašljanja i kihanja
– Bacite maramice nakon upotrebe i operite ruke
– Ako maramice nisu pri ruci, kašljite i kišite pokrivajući nos i usta laktom
– Budite na udaljenosti barem 1 metar od osoba koje kašlju ili kišu te izbjegavajte rukovanje i ljubljenje
– Redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite i često šećite na svježem zraku
– Bolesnoj osobi u kući osigurajte jednog njegovatelja te ograničite kontakte s ostalim osobama
– Ostanite kod kuće ako se razbolite
– U slučaju pogoršanja potražite liječničku pomoć
Spriječite gripu cijepljenjem
Cijepljenje protiv gripe je najučinkovitiji način sprječavanja gripe. Smanjuje rizik od gripe ili ukoliko dobijete gripu, bit će značajno blaža. Cijepljenje se posebno preporuča sljedećim kategorijama stanovništva: osobe svih životnih dobi s kroničnim bolestima srca i pluća, uključujući astmu, cističnu fibrozu, bronhopulmonalnu displaziju i prirođenim srčanim greškama, osobe svih životnih dobi s metaboličkim bolestima, uključujući dijabetes, osobe svih životnih dobi s anemijom ili hemoglobinopatijom, osobe svih životnih dobi s oslabljenim imunološkim sustavom (zbog bolesti ili lijekova), uključujući i HIV pozitivne osobe, djeca starija od 6 mjeseci i adolescenti koji su pod dugotrajnom terapijom aspirinom zbog rizika od akutnog oštećenja jetre i mozga nakon infekcije virusom gripe (Reyeov sindrom), osobe koje su profesionalno ili privatno u kontaktu s osobama koje pripadaju rizičnim skupinama te im lako mogu prenijeti infekciju, roditelji i druge osobe u bliskom kontaktu s djecom mlađom od 6 mjeseci jer se ona ne mogu cijepiti protiv gripe, zdravstveni djelatnici, štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu) te trudnice. Cijepiti se ne smiju osobe s alergijom na jaja i pileće proteine, osobe koje su pri prethodnom cijepljenju imale jaku reakciju preosjetljivosti, osobe preosjetljive na druge sastojke cjepiva te djeca mlađa od 6 mjeseci. Dakle, uz najljepše želje za predstojeće blagdane preporuka je i cijepljenje protiv gripe kako bi nam blagdani prošli u miru, sreći, materijalnom i zdravstvenom blagostanju, bez gripe!
