Već na prvim stranicama Svetoga pisma iščitava se ljubav i briga kojima je Bog stvarao zemlju, čovjekov dom. Tu ljubav i brigu nastavlja iskazivati kroz riječi psalmista koji na više mjesta govori o čudu Božjeg stvaranja. I sam Isus Krist je nastavio upućivati na Stvoritelja uzimajući slike i primjere iz prirode.
No, nije samo Sveto pismo to koje govori o Božjem stvaranju, nego i sama priroda govori o Bogu. I upravo je ta priroda pomogla sv. Franji Asiškom da u njoj osjeti, doživi i opjeva Božje očinstvo nad svim stvorenjima te na neki način uvede pojam sveopćeg bratstva. On je poznat kao istaknuti primjer kršćanske brige za sve stvoreno. Njegovo duboko razumijevanje ljepote i dobrote svega stvorenog ispunjava ga snažnom ljubavlju i zahvalnošću prema Bogu, a to se posebno očituje u njegovoj Pjesmi stvorova u kojoj je opjevao svoj vlastiti odnos prema stvorenome.
Božji trag u prirodi
Franjo se divi suncu, gleda prema zvijezdama, propovijeda pticama, približava se ognju, miluje zemlju. Sve stvoreno je znak Stvoritelja koji svugdje ostavlja svoj božanski otisak. Franjina posvećenost življenju Radosne vijesti, uz ljubav prema svemu stvorenom, dovela je do izuzetne vjerske i ekološke svijesti. Stremio je k pravednim odnosima ne samo između ljudskih bića, već i s drugim stvorenjima i samom zemljom.
Koliko je sv. Franjo utjecao na razvoj katoličke misli prema brizi za okoliš može se vidjeti i u porukama mnogih papa, osobito ovih posljednjih koji se pozivaju na njegov primjer. Tako je sv. Ivan Pavao II. u poruci za Svjetski dan mira 1990. godine dao vrlo snažnu poruku, podsjećajući katolike na njihovu ozbiljnu dužnost da se brinu za sve stvoreno i izražavajući nadu da inspiracija sv. Franje pomogne vjernicima da vječno na životu održe osjećaj bratstva sa svim onim dobrim i divnim stvarima koje je stvorio Svemogući Bog. O odgovornosti Crkve za stvoreno pisao je i Benedikt XVI. u poslanici Caritas in veritate. I papa Franjo jasno vidi moralno propadanje u središtu ekološke krize.
Franjevci i ekologija
Pravilo i Generalne konstitucije Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) također ukazuju na povezanost brige za sve stvoreno s pravednošću i mirom među ljudima, koje spominju spomenuti pape. „Neka poštuju i druga stvorenja, živa i neživa, jer ‘nose pečat Svevišnjega’, i neka se potrude da od napasti zloporabe stvorenja prijeđu na franjevačko poimanje sveopćega bratstva”, stoji u članku 18 Pravila OFS-a. Upravo to je zalog koji je sv. Franjo ostavio svjetovnim franjevcima u baštinu. Bratstvo i zajedništvo nije ograničio samo na čovjeka, nego je taj pojam proširio na sva stvorenja. U toj ljubavi kojom Bog sve ljubi za Franju stvorenja nisu predmeti, nego njegovi suputnici i suslavitelji Božjih dobročinstava.
Treba reći da je Franjino i franjevačko poštivanje i ljubav prema stvorenjima ipak malo drugačije od čiste ekološke brige za stvorenja i za okoliš. Ekologija je pokret koji se snažnije počeo razvijati u drugoj polovici 20. stoljeća. On sve više prerasta u kulturni i politički pokret s ciljem da se štiti okoliš, da se izbjegne neodgovorno trošenje i rasipanje prirodnih bogatstava te da se spriječi pretjerano zagađivanje okoliša kako bi se njegovala ljepota prirode i promicao život dostojan čovjeka i svih bića. Pokret se definirao kao akcija za kvalitetu života. On je kao takav i protest protiv moderne industrijske civilizacije. Ekologija je dakle označena interesom i strahom, a to su oznake potrošačkoga društva. Braneći i štiteći prirodu, ekologija zapravo štiti čovjeka. Cilj joj je sačuvati za budućnost prirodna bogatstva. Može se reći da ona zaštitu prirode i okoliša gleda u funkciji čovjeka i zadovoljenja njegovih potreba.
Franjin i franjevački stav je drugačiji. Nije to stav straha i zabrinutosti, nego stav udivljenosti prema stvorenjima. Ne radi se samo o zaštiti i osiguranju budućnosti, nego je to i težnja za zajedništvom svih stvorova. Franjo se ne smatra nadmoćnim, on je jednostavno brat, manji brat u zajedništvu sa svim stvorovima. Ideal mu je skladan i pun poštivanja život sa svima i sa svime. To je novost i obogaćenje koje svjetovni franjevci, zajedno s cijelom Franjevačkom obitelji, trebaju ugraditi u ekološka nastojanja i aktivnosti u današnjemu svijetu.
Konkretni primjeri franjevačkog djelovanja
Već niz godina franjevci u svijetu streme prema jačanju i konkretizaciji ideja zaštite okoliša i ekološke pravde. Sljedeći primjeri sažetak su onoga što se na tom polju čini, od zagovaranja politike na međunarodnoj razini do konkretnih projekata u lokalnoj zajednici.
- Povjerenstvo za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga unutar Predsjedništva Međunarodnoga vijeća OFS-a potiče ostvarivanje ekoloških projekata na međunarodnoj razini te nastoji prikupiti primjere projekata koje se provode u bratstvima OFS-a i Frame u području ekologije, objavljujući ih na svojim mrežnim stranicama.
- Izdan je praktični priručnik za poticanje bratstava OFS-a i Frame da oforme povjerenstva za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga kako bi se provodila načela društvenog nauka Crkve u društvu i doprinosila stvaranju pravednijeg i bratskijeg svijeta, na temelju Pravila OFS-a i nauka Crkve.
- Međunarodna konferencija o klimatskim promjenama (COP 21), upriličena 2015. u Parizu, okupila je i 21 predstavnika Franjevačkog reda (također OFS-a i Frame). Cilj rada delegacije bio je, razgovorom i razmjenom iskustava, pridonijeti franjevačkom duhovnošću i pokazati da su franjevci aktivni te da žele na konkretan način sudjelovati u očuvanju našeg zajedničkog doma. Slično su djelovali i na Svjetskom socijalnom forumu 2016. u Montrealu.
- Svjetovni franjevci u Kongu predlagatelji su projekta pod nazivom Acadja. Projekt je započeo 2010. u Bomi, gradu u DR Kongo, na ušću rijeke Kongo, koji je bogat biološkom raznolikošću u vodi i na kopnu. Pokrenut je program zaštite okoliša i borbe protiv siromaštva, zalažući se za vrlo uspješan tradicionalan način uzgoja ribe.
- Nacionalno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda u Urugvaju je pokrenulo inicijativu za dostupnost čiste vode, nakon ekološke krize u Montevideu u ožujku 2013., kada je došlo do zagađenja vode iz vodovodne mreže. Nacionalno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda je istražilo problem i izradilo preporuke za donositelje politika. Franjevci su okupili široku skupinu nevladinih organizacija, a u lipnju 2016. su predali detaljno izvješće UN-u.
- Sunshine Home (Kuća sunca) u Indoneziji inicijativa je franjevaca kapucina, usmjerena na promicanje programa pošumljavanja i očuvanja okoliša. Organizirana je sadnja visokog drveća i druge ekološke aktivnosti. Otvoren je molitveni centar lokalnih katolika, koji se bavi promicanjem inicijativa za zaštitu okoliša. Godine 2000. je pošumljeno 90 hektara na planini Tunggal u lancu Benua, na području koje je prethodno poharao veliki požar. Zasađena su rijetka stabla i vrste kojima prijeti izumiranje te je napravljen rezervat za hranjenje ptica.
Pravilo i ustroj Franjevačke obitelji želi potaknuti svjetovne franjevce širom svijeta da u ovome svijetu budu apostoli i promicatelji novoga odnosa prema stvorenjima, da se svim silama usprotive napasti rastrošnog i neodgovornog izrabljivanja prirodnih dobara. No, za franjevačku duhovnost to nije dosta. Ne radi se, naime, samo o tome da se uštedi, da se prirodna bogatstva i ljepota okoliša sačuvaju za buduće generacije, nego se želi izgrađivati i posve novi odnos po kojemu se sve vrednuje i prihvaća u duhu sveopćega franjevačkog bratstva, jer sva stvorenja nose „pečat Svevišnjega”.
