Početna stranica » Fra Slavkov vez duha i tona: Kao što košuta žudi

Fra Slavkov vez duha i tona: Kao što košuta žudi

734 pregleda

Topić u poletnom tempu koji pokazuje vezu s onostranošću te u relativno stabilnom Es duru zapravo želi pokazati da je čovjekova duša stabilna onoliko koliko je povezana s Bogom

Ton kao sredstvo ljudskoga izraza vezan je uz same početke čovjekova života i njegove zajednice, a možda je i prvi oblik ljudskoga govora uopće. Izgovorene riječi koje se formiraju ustvari su tonski elementi. Počevši od prvobitne zajednice pa sve do danas, riječ, ton i glazba zapravo su govor koji se formira i polagano usavršava u različitim fazama starije i novije povijesti ljudskoga roda. Postoji unutarnji nerazdvojivi odnos između riječi i njezine glazbe, između ljudskoga jezika i njegove glazbe. Umijeće jezika ima svoj posebni razvojni put, a glazbeno umijeće ima pak svoju vlastitost. Riječima čovjek izražava ono što misli, što hoće, što osjeća, što želi. Glazbenim tonom čini sve to isto, samo u još dubljem smislu i značenju. Glazbom se dopire dalje od riječi, do onoga neizrecivog značenja i smisla čovjeka i njegova života na zemlji i njegova postojanja uopće.

Ovakvim poimanjem nerazdvojivoga sklopa riječi i tona vodio se i fra Slavko Topić, dugogodišnji profesor glazbe na Franjevačkoj teologiji i vrsni etnomuzikolog. Sva svoja umijeća kako na profesionalnom tako i na duhovnom području stavio je u službu neraskidivoga tonskog sklopa i sklada. Kao jedan od zornih primjera fra Slavkova poimanja je 42. psalam: Kao što košuta žudi. Ovaj psalam napisan je u 3/8 mjeri u Es duru. Odnos mjere i tonaliteta u glazbi ima svoj smisao. Topić u poletnom tempu koji pokazuje vezu s onostranošću te u relativno stabilnom Es duru zapravo želi pokazati da je čovjekova duša stabilna onoliko koliko je povezana s Bogom.

Najmanjim glazbenim odnosima nazivamo glazbene intervale. Uspoređuju se s riječima u ljudskom govoru. Psihološki su veoma izražajni i sadržajno nabijeni. U ovom psalmu u upotrebi su intervali sekunde i terce, a za najveći melodijski razmak interval kvarte. Upotreba intervala u glazbi ima svoju unutarnju logiku. Interval male uzlazne sekunde posjeduje potpuno drukčiji psihološki osjećaj i unutarnji duševni sadržaj nego velika sekunda. U psihološko-duševnom značenju i djelovanju ogromna je razlika između male i velike terce: jedna stvara i podržava i potencira nježna, melankolična, tugaljiva i slična osjećajna stanja u duši, dok velika terca potiče na unutarnju hrabrost i otpor, borbenost i životnu odvažnost i optimizam. Vođen ovakvom glazbenom logikom fra Slavko se u sedmom taktu psalma Kao što košuta žudi vraća u tonalitet Es dura kojim potvrđuje čovjekovu uzemljenost i stabilnost, dok u osmom taktu upotrebom intervala čiste kvarte želi prikazati neodoljivu nutarnju čežnju za Bogom.

Drugi dio psalma prikazuje naglašenost čovjekove svijesti o samom sebi. Osjećaj radikalne racionalizacije života i ogoljenosti čovjekova „ja”. Postupnim melodijskim kretanjima u uzlaznom i silaznom smjeru želi prikazati kako je čovjekov život vrijedan onoliko koliko žudi za Bogom. Razum kao jedino mjerilo ne predstavlja i ne obuhvaća sve ono što čovjek jest i što u sebi nosi. Postoji i duša, druga neiscrpna stvaralačka snaga u čovjeku. Postoje emocije: izljevi srca, samosvijest, samouvjerena genijalnost. Sve se to skriva u sjeni razuma, poput stidljivoga učenika pred moćnim učiteljem. Topićeva Košuta ima svoju snagu upravo iz razloga jedinstvenosti i neraskidivoga veza između duha i tona, riječi i tona. Ona je ukorijenjena i izrasla iz jednostavne duše običnoga čovjeka koju može osjetiti i prenijeti samo onaj koji je i sam takav. Kao što košuta žudi prikazuje savršen sklad između riječi i njezine glazbe, između jezika i metrike, između metrike i tonalnosti.

I mnogi drugi svjetski skladatelji, poput J. S. Bacha i F. Schuberta, okušali su se u skladanju psalma Kao što košuta žudi. Ipak, fra Slavkova verzija ovoga psalma moćno iskazuje odnos čovjeka prema Bogu kao i želju da čovjek osvijetli i dokuči konačni cilj te na kraju da pokaže kako svrha i cilj ljudskoga života mogu biti i iskazivanje hvale i slave Bogu glazbom.