Iako broj njegovih korisnika u Europi oscilira, društvena mreža Facebook još uvijek je vrlo važan poligon mišljenja korisnika. Semjon Rens, Public Policy Manager u tvrtki Facebook ogranka za Njmeačku, Austriju i Švicarsku priznaje kako je njegova tvrtka kasno shvatila opasnost: „Mi smo od 2016. kod predsjedničkih izbora u SAD-u loše krenuli s tom temom.” To se vidjelo i iz izvješća posebnoga istražitelja FBI-a Roberta Muellera kako su Rusi putem različitih kanala sustavno širili neistine kako bi pomogli pobjedi za njih željenoga kandidata Donalda Trumpa.
Plaćeni oglasi političkih stranaka su samo mali dio mnogih političkih kategorija prisutnih na društvenoj mreži i većini njih je pristup ograničen. Još teže nego na Facebook-u i Instagramu je praćenje neistina na trećoj aplikaciji tog koncerna – WhatsApp-u budući da je ova platforma šifrirana od početka do kraja. Tu se otvara još jedno pitanje – što je važnije: zaustaviti i aktivno se boriti protiv neistina ili čuvati privatnost građana? Tu nije lako naći pravu ravnotežu, makar kada je riječ o WhatsApp-u. Na izborima u Brazilu je ova platforma imala važnu ulogu, ali u Europi nije toliko raširena. Pored toga, kod WhatsApp-a je koncern ograničio mogućnost prosljeđivanja poruke.
Stoga se na kraju postavlja pitanje – Tko uopće širi neistinite informacije? Na prvom se mjestu ističu lažni identiteti korisnika društvenih mreža koji se, navodno, uvijek iznova brišu. No, problem je što sve više građana svjesno želi ostati „nevidljivo” za društvene mreže i niti ne pomišlja vjerovati jednom Facebook-u da će baš on savjesno čuvati njihov pravi identitet.
Osim trolova i hakera koji rade za neku državu ili službu koja širi dezinformacije, izvor neistina su nažalost sve češće i „pravi” mediji u kojima se širi loše novinarstvo. U utrci biti brži i od društvenih mreža i mediji sve češće „zaboravljaju” ozbiljno provjeriti informaciju kojom raspolažu. A onda su tu i sasvim očigledne konkretne i namjerne dezinformacije i manipulacije.
Zaključak je, dakle – uvijek imati uključen mozak. Bez obzira koju informaciju dobili i odakle je ona došla, uvijek treba razmisliti što se zapravo saznalo bez obzira dobili tu informaciju na društvenoj mreži ili u „stvarnom” životu.
