SADRŽAJ REVIJE
Objavljeno: 27. 08. 2021. 09:24

Sesvetska Sopnica mjesto je koje su naselili ljudi iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Svi su oni sa sobom donijeli posebnosti svojih krajeva koje nisu napustili u novoj sredini. Razlike su postale bogatstvo, a vjera i narodnost veza koja ih spaja. Zar je i moguće drukčije s bosanskim fratrima?

Piše:
Anamarija Ćuro

Crkvica posvećena Mariji Anđeoskoj posebno je mjesto zauzimala u životu svetoga Franje i njegove braće. Baš poput ovoga poniznog asiškoga sveca koji je svoju zajednicu okupljao oko Gospe od Anđela, fratri Bosne Srebrene okupljaju župljane u župi koja je stavljena pod nebesku zaštitu Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici.

Sesvetska Sopnica nalazi se na prostoru između župe sv. Pavla u Dubravi i župe Svih Svetih u Sesvetama. Porastom broja stanovnika zbog početka rata, javila se potreba za još jednom župom. Tadašnji nadbiskup kardinal Franjo Kuharić novu je župu dodijelio bosanskim franjevcima. Župna zajednica nastala je 1991. godine a danas broji oko 4000 vjernika u 1200 domaćinstava. Prvi župnik, fra Mato Cvjetković, nije imao lagan zadatak budući da župne crkve nije bilo. Franjevački samostan u tom razdoblju nalazio se u Podsusedu, a župljane je na misu i aktivnosti okupljao u Domu kulture u Sesvetskoj Sopnici. Zemljište za izgradnju župne crkve i samostana kupljeno je tek 2000. godine.

Mjesto susreta

Prolazeći ulicama VIII. Retkovca između niza novih kuća, dolazim do srca samoga naselja – župne crkve Blažene Djevice Marije Anđeoske i franjevačkoga samostana sv. Ilije. Naime, zbog rata koji je započeo 1992. godine Franjevačka provincija Bosna Srebrena zbog ratnih okolnosti prepoznala je potrebu imati samostan u Zagrebu pa je tako prvi samostan osnovan 1994. godine u Podsusedu kada je i posvećen zaštiti sv. Ilije proroka. U srpnju 2013. samostan iz Podsuseda preseljen je u Sesvetsku Sopnicu, a blagoslovio ga je kardinal Josip Bozanić 5. srpnja 2014. uz tadašnjega provincijala fra Lovru Gavrana.

Neobičan izgled same župne crkve uz koju je sagrađen i samostan, privlači pažnju svakoga prolaznika. Projektant, dipl. ing. arh. Srećko Kreitmayer, projektirao je crkvu tako da izgledom podsjeća na „šator sastanka” u kojemu je Mojsije postavio „Kovčeg svjedočanstva”.

Na samom ulazu dočekuje nas gvardijan i župnik fra Zdravko Dadić sa župljanima koji se pripremaju za obilježavanje patrona svoje župe. Blagdan BDM Anđeoske slavi se 2. kolovoza, a u svim crkvama koje nose ovaj naslov na taj se dan može dobiti i milost potpunoga oprosta uz propisane uvjete. Tako su se i ove godine župljani iz okolnih župa odlučili hodočastiti usprkos vrućini, ali i novoj situaciji uzrokovanoj zbog pandemije koronavirusa.

Od samoga izgleda crkve koji podsjeća na mistiku susreta Boga i čovjeka, ulazak u šator sastanka krasi glavni portal koji je uredio akademski kipar i profesor na Akademiji likovne umjetnosti... (...)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]