SADRŽAJ REVIJE
Objavljeno: 27. 11. 2020. 10:24

Koliko god ovdje boravio, čovjek ne može upoznati sva povijesno-kulturna i prirodna bogatstva koja mu Kreševo ima pokazati i čuti ono što mu kreševski puk i fratri imaju s ponosom ispripovjediti. Uistinu imaju na što biti ponosni i to ljubomorno čuvati.

Piše:
Antonio Gašić

Među samostanima Franjevačke provincije Bosne Srebrene posebno mjesto zauzimaju tri koja se nazivaju drevnim: u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu. Stoljećima odolijevajući razornom zubu vremena ovi samostani svjedoci su povijesnoga pamćenja stare Bosne i u kontinuitetu postoje više od šest stoljeća. Želeći istaknuti njihovu povijesnu važnost i ulogu centara duhovnosti, kulture i znanosti, povjesničar Dubravko Lovrenović nazvao ih je bosanskim Monte Cassinima. Jedan od ovih samostana želim danas posjetiti.

Grad s malo nezaposlenih

Sišavši s autoceste vozim se preko Lepenice uz obronke Čubrena. Kasna jesen ogolila je prirodu. Preko prijevoja neobičnoga naziva Ivica ulazim u kreševsku općinu i spuštam se prema selu Volujak. Slijeva mi ostaje filijalna crkva sv. Nikole Tavelića. Ovih se dana ovdje spominju svoga zaštitnika koji je negda misionario ovim krajevima. Nižu se skladno uređene obiteljske kuće i poslovni objekti. Raduje informacija da Kreševo godinama slovi za jednu od sredina koje imaju najmanju nezaposlenost u našoj državi. Od moga posljednjega posjeta Kreševu uočavam nove poslovne pogone. Prolazim kraj nedavno otvorene punionice vode koja upošljava tridesetak ljudi, a u kasnijem razgovoru s mještanima čujem kako će uskoro biti otvorena i nova tvornica čiji su investitori Austrijanci.

Bogata povijest i priroda

Kreševo je znamenit bosanskohercegovački gradić koji svoje korijene ima još u srednjem vijeku. Najstariji spomen Kreševa nalazi se u tzv. Kreševskoj povelji koja je pisana 12. kolovoza 1434. godine, a čuva se u dubrovačkim arhivima. Ovdje su često boravili bosanski banovi, kraljevi i vlastela, a dubrovački su trgovci imali svoju carinarnicu.

Gospodarstvo srednjovjekovne bosanske države temeljilo se na rudarskoj proizvodnji srebra i olova. Razvoj ove djelatnosti, u kojoj su posebno bili angažirani rudari Sasi, doveo je do osnivanja... (...)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]