SADRŽAJ REVIJE
Objavljeno: 30. 04. 2021. 09:33

Obilazeći ovo područje, slavni arheolog Ćiro Truhelka radosno je uskliknuo: „Lijepa li je naša zemlja, nadaleko joj nema ravne.” Naši dojmovi podudaraju se i s oduševljenjem fra Šime Šimića: „Ne znam jeste li kada bili na Risovcu, poljani ukliještenoj između Vrana i Čvrsnice i obrubljenom Blidinjskim jezerom? Ako niste, požurite da je vidite dok vas smrt nije pretekla!”

Piše:
Fra Antonio Gašić

Sveti Franjo Asiški u jednoj molitvi oslovio je Boga neobičnim atributom: „Ti si ljepota!” Čovjek koji je sebe karakterizirao kao osobu „jednostavnu i neuku” na tragu je svetog Augustina koji je nekoliko stoljeća prije njega Boga nazvao upravo „ljepotom nad ljepotama”. Jedan od načina na koji čovjek sebi predočava ljepotu jest promatranje sklada koji po Božjem naumu vlada u prirodi. Oponašajući taj sklad, čovjek je stvorio umjetnost, a priroda ostaje trajna i neiscrpna inspiracija ljudima. Čovjek upoznaje sebe kroz odnos s drugima, ali i u odnosu s prirodom kako je to izrazio slavni Hesse: „Tu je bilo modro, tu žuto, tu zeleno, plovilo je nebo i rijeka, stajala šuma i gorje, sve lijepo, sve zagonetno i magično, i usred toga on, probuđeni, na putu k samome sebi.”

Jutarnje travanjsko sunce obasjava planinske vrhove i nemilosrdno otapa kasni snijeg dok se sa suputnicima trošnom vijugavom cestom uspinjem sjeverozapadno od Jablanice. Pratimo uzvodno tok rijeke Doljanke čiji je ekosustav zadnjih nekoliko godina dobrano narušen izgradnjom dvije hidrocentrale. Ova čista rijeka stanište je brojnih biljnih i životinjskih vrsta među kojima je posebno zanimljiva, a sada ugrožena endemska vrsta pastrmke „glavatice”. Kako to obično biva u našoj zemlji, sitni ekonomski interesi nekolicine moćnika imali su prednost u odnosu na brojne peticije mještana i ekoloških udruga.

Selo poput sedre – impresivnoga izgleda i izranjene teksture

Zadivljuju nas strme kosine moćnih planinskih vrhova. Brojne visoke stijene, među kojima najupečatljivija litica nosi naziv „Ilijina gruda”, znak nam je da smo stigli do Doljana. Ulazimo u selo prolazeći pored lokalne ambulante i škole u čijem se dvorištu igra tek pokoje dijete. Neposredno prije školske zgrade nalazi se znak koji upućuje na crkvu, a odmah nakon na znaku stoji napisano „džamija”. Ne bi nas to začudilo da nismo uočili da se do džamije i crkve mora istim putem. Očito je da ratne rane još ne zarastaju. Nedugo nakon što smo prošli kraj džamije, dolazimo do župne crkve sv. Ilije proroka u Doljanima, sjedišta najjužnije župe Vrhbosanske nadbiskupije i Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Ispred crkve okružene vijencem veličanstvenih brda dočekuje nas mladi franjevac fra Stjepan Pavličević koji već treću godinu djeluje u ovoj župi. Pokazujući nam župnu crkvu, upoznaje nas s poviješću ove župe.

Teritorij današnje župe pripadao je župi Rama do 1837. kada je pripojen župi Triješćani kako se nekad zvala sadašnja župa Gračac. Cijepanjem župe Triješćani 1882. godine osnovana je župa Doljani. Prvotna župna kuća u početku služila je i kao crkva. Godine 1893. izgrađena je župna crkva koja je bila u uporabi sve do sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je porušena radi gradnje nove. Graditelj crkve bio je tadašnji župnik fra Tvrtko Gujić kojega se Doljanci i danas rado sjećaju. Nova župna crkva, građena po projektu sarajevskog arhitekta Rajka Mandića, dovršena je 1973. Isti arhitekt projektirao je i crkveni toranj izgrađen 2002. godine. Crkvu su sedrom zidali domaći majstori pod vodstvom župnika. Sedra je vrsta sedimentne stijene impresivnoga izgleda, a iskopava se u ovim krajevima. Interijer crkve vrlo je lijep i jednostavan, a krase je umjetnička djela. Postaje puta križa izradio je fra Budimir Cvitković koji potječe iz ove župe. U središtu crkve nalazi se vitraj koji prikazuje Krista uskrsloga, rad akademske slikarice Ine Jerković. Osim toga u crkvi se nalaze i druga umjetnička djela među kojima posebno mjesto zauzimaju slike Blažene Djevice Marije i svetoga Ilije. U sklopu crkvenoga kompleksa fra Stjepan nam pokazuje vjeronaučnu  dvoranu u kojoj se nalazi mala etnografska zbirka sačinjena od... (...)


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Svjetla riječi.
Ako još uvijek niste naš pretplatnik, pretplatiti se možete ovdje ili nas za više informacija kontaktirajte na 033 726 200 i [email protected]