U živopisnom rudarskom gradiću, Brezi, nalaze se ostaci kasnoantičkog kompleksa iz 5. ili 6. stoljeća, javnosti poznatiji kao bazilika u Brezi. Ostaci bazilike nalaze se na desnoj obali rijeke Stavnje i predstavljaju nacionalni spomenik kulture BiH (od 2004. godine) te su važan svjedok jednog povijesnog vremena. Kompleks je poznat od 1913. godine kada su vršena prva arheološka istraživanja. U razdoblju od 1958. do 1961. vršena su i revizijska istraživanja. Tom prilikom su otkriveni ostaci druge bazilike.
Veću baziliku čine arhitektonski ostaci crkvenog objekta od predvorja narteksa i naosa s prezbiterijem koji završava apsidom. Apsida je bila okružena protomama. Uz tri vanjske strane nalazio se portik, a u njegovom produžetku, s obje strane prezbiterija bila je manja kvadratna prostorija. Pretpostavka je da se zapadna prostorija koristila kao đakonikon, a istočna kao baptisterij(martirij i krstionica). Ulaz se nalazio s istočne strane. Nejednako složeno kamenje bilo je vezano krečnim malterom u tehnici opus incertum i kombinirano s tehnikom opus spicatum, plošnim kamenjem slaganim u obliku riblje kosti. Bazilika je propala u požaru nakon čega više nije obnovljena, a u ruševinama je pronađen povijesni natpis koji govori o nekadašnjem sjedištu autohtone zajednice Dezitijata.
