Početna stranica » Avignon, Francuska: Duša Provanse

Avignon, Francuska: Duša Provanse

509 pregleda

U gradu nalazimo desetak crkava i samostana, a najveće i najznačajnije crkve nalazimo uz papinsku palaču koju godišnje posjeti više od pola milijuna ljudi. Pored crkava grad ima i sinagogu koja svoje korijene vuče iz šesnaestoga stoljeća

Avignon je stari grad na jugu Francuske u regiji Provence-Alpes-Côte d’Azur, koji se smjestio na lijevoj obali rijeke Rone, na pola puta između francuskih Alpa i Sredozemnoga mora. U pitanju je mali grad naspram Pariza i Lionate obližnjega Marseillea, ali nezaobilazan u francuskoj i svjetskoj povijesti. Grad je danas glavni grad departmana Vaucluse i jedan je od rijetkih francuskih gradova koji su sačuvali gradske zidine koje su dugačke 4330 metara.

Danas grad ima oko 93 000 stanovnika od kojih oko 16 000 živi u starom središtu grada još i danas okruženom srednjovjekovnim zidinama koje su u jako dobrom stanju. Kada se tome dodaju i prigradske komune koje administrativno pripadaju gradu, broj stanovnika se penje na oko 459 000.

Područje grada u geološkom pogledu leži na vapnencima koji se koriste kao građevinski materijal. Tako su i stare gradske zidine izgrađene od mekoga vapnenca kojega ima u izobilju. Oko grada, ali i u sjeverozapadnom dijelu staroga grada, ima vapnenačko uzvišenje. To gradsko uzvišenje poznato je kao Rocher des Doms. Visoko je 35 metara i izvorna je jezgra grada. Kako je grad ipak u širokoj dolini rijeke Rhone, okolinu, kao i južne dijelove grada, predstavlja stara aluvijalna zona s plodnim tlom. Taj dio izgrađen je od pješčanih nanosa manje ili više obojenih šljunkom koji se uglavnom sastoji od silikatnih stijena. U tom području su i brojna nalazišta gline, mulja i pijeska koji su igrali značajnu ulogu u razvoju grada. Takva tla pogodovala su razvoju poljoprivrede oko grada, a dominirali su vinogradi, maslinici te polja lavande. Oni su donosili najveće prihode gradu, ali ne može se reći da su druge kulture bile zapostavljene.

Kako grad leži na obali rijeke, voda je imala veoma bitnu ulogu u njegovu oblikovanju. Već dosta rano u razvoju grada voda je preusmjeravana u cilju bolje zaštite grada, transporta i navodnjavanja plodnih polja. Zanimljivo je da je grad imao i podzemne tokove okolnih potoka koji su usmjeravani ispod grada i koji su osiguravali tekuću vodu u cijelom gradu. Inače, grad je tijekom svoje povijesti više puta stradavao od poplava, a zadnja velika je bila tijekom Drugoga svjetskog rata kada je nabujala voda Rhone srušila i dio gradskih zidina. Nije samo poplava ugrožavala grad, već su tu bili i zemljotresi. Tako je grad nekoliko puta bio žrtva razornih zemljotresa, ali se uspješno oporavljao.

U klimatskom pogledu grad pripada submediteranu jer je otvoren ka Sredozemnom moru, ali na njegovu klimu imaju utjecaja i Alpe koje su u zaleđu. Ljeta u gradu su vruća te kolovoska srednja temperatura iznosi 28 °C, a zime relativno blage s prosječnom siječanjskom temperaturom od 9 °C. Ponekad zimski dani budu još hladniji kada se s Alpa spuste hladni zimski vjetrovi. Kako je cijela Francuska pod utjecajem Atlantskoga oceana, grad krasi i veća količina padalina, a najviše ih ima u rujnu kada prelaze 100 mm.

Područje grada bilo je naseljeno još u predrimsko vrijeme, ali s rimskim osvajanjem počinje i urbanizacija ovoga dijela Francuske. Cijelo to područje bilo je dijeljeno umirovljenim legionarima koji su tu podizali svoje vile i obrađivali zemlju. Nakon propasti Rimskoga Carstva ubrzano se mijenjaju vladari, da bi na kraju pripalo francuskim kraljevima te se podiže jaki gradski centar s fortifikacijama. Zanimljivo je da Avignon tijekom 14. stoljeća postaje sjedište papa kada je došlo do političkoga raskola u Vatikanu, te tada nastupa razdoblje s dvije papske stolice. Tako ovaj grad između 1309. i 1377. godine ima svoga papu. U tom razdoblju tu stoluje sedam papa. Danas o tome svjedoči i stara papinska palača koja je pretvorena u muzej. Kako bi papa imao i dio svjetovne vlasti, 1348. godine papa Klement VI. otkupio je grad od Ivane I. Napuljske. Tako se papinska kontrola nad gradom zadržala sve do 1791. kada tijekom Francuske revolucije grad prelazi u nadležnost Francuske.

Danas je stari dio grada pretvoren u turističku atrakciju te ga godišnje obiđe preko 4 milijuna turista. Tu su brojni hoteli i hosteli, restorani i bistroi. Također, u starom dijelu grada nalazimo i brojne prodavaonice, ali dominiraju one s luksuznom robom, kao i one koje nude suvenire. Još jedan osobitost toga dijela Avignona jest da je tu smješteno sveučilište. Za tu priliku je restaurirana stara bolnica, kasarna i nekoliko okolnih zgrada te napravljen veoma respektabilan kompleks fakulteta. Kada se pak govori o stanovnicima toga dijela grada, većinom dominira mlada populacija, studenti koji studiraju na Sveučilištu. Tu je i mali dio starosjedilaca koji žive u svojim starim, ali restauriranim i moderniziranim palačama. U gradu nalazimo desetak crkava i samostana, a najveće i najznačajnije crkve nalazimo uz papinsku palaču koju godišnje posjeti više od pola milijuna posjetitelja. Pored crkava grad ima i sinagogu koja svoje korijene vuče iz šesnaestoga stoljeća.


Najstarija crkva u Avignonu je Notre-Dame des Doms koja je izgrađena u 12. stoljeću. To je romanička katedrala uglavnom građena tijekom 12. stoljeća; najistaknutija značajka katedrale je pozlaćeni kip Djevice iz 19. stoljeća koji nadvisuje zapadni toranj. U katedrali je i mauzolej pape Ivana XXII. (†1334.).

Papinska palača („Palais des Papes”) izgrađena je u 14. stoljeću uz katedralu. Palača je impresivan spomenik i nalazi se unutar istoimenoga trga. Gradnju palače započeo je 1316. papa Ivan XXII., a nastavile su je pape koje su dolazile tijekom 14. stoljeća, sve do 1370. kada je dovršena. Inače povijesno središte, koje uključuje Papinsku palaču, katedralu i Pont d’Avignon, postalo je mjestom svjetske baštine UNESCO-a 1995. godine zbog svoje arhitekture i važnosti koju je imalo tijekom 14. i 15. stoljeća.


Ovaj članak je već objavljen u reviji Svjetlo riječi. Pretplatite se na digitalno i/ili tiskano izdanje revije.
Čitajte prvi i čitajte odmah!