<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Tobias Glenz, Autor na Svjetlo riječi</title>
	<atom:link href="https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-tobias-glenz/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-tobias-glenz/</link>
	<description>Franjevački medijski centar</description>
	<lastBuildDate>Fri, 15 Nov 2024 11:13:38 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2023/04/favicon.png</url>
	<title>Tobias Glenz, Autor na Svjetlo riječi</title>
	<link>https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-tobias-glenz/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Salve Regina – tisućljetni klasik</title>
		<link>https://www.svjetlorijeci.ba/salve-regina-tisucljetni-klasik/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tobias Glenz]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 16 Nov 2024 05:11:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duhovne stranice]]></category>
		<category><![CDATA[himan]]></category>
		<category><![CDATA[salve regina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.svjetlorijeci.ba/salve-regina-tisucljetni-klasik/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ovaj himan postoji već tisuću godina i do danas obilježava završetak svakodnevne molitve Časoslova. Naime, pored himana „Alma Redemptoris Mater“, „Ave, Recina caelorum“ i „Regina coeli“ ubraja se među četiri&#8230;</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/salve-regina-tisucljetni-klasik/">Salve Regina – tisućljetni klasik</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ovaj himan postoji već tisuću godina i do danas obilježava završetak svakodnevne molitve Časoslova. Naime, pored himana „Alma Redemptoris Mater“, „Ave, Recina caelorum“ i „Regina coeli“ ubraja se među četiri velike marijanske antifone. Zapravo se i ne radi o antifoni, jer se tekst ne odnosi na biblijski psalam, nego je on upravo himan.</p>
<p>Salve, Regina,<br />
mater misericordiae,<br />
vita, dulcedo et spes nostra, salve.<br />
Ad te clamamus, exsules filii Hevae.<br />
Ad te suspiramus, gementes et flentes<br />
in hac lacrimarum valle.<br />
Eia, ergo, advocata nostra<br />
illos tuos misericordes oculos<br />
ad nos converte.<br />
Et Iesum, benedictum fructum ventris tui,<br />
nobis post hoc exilium oscende.<br />
O clemens, o pia, o dulcis Virgo Maria.</p>
<p>Zdravo kraljice,<br />
majko milosrđa,<br />
živote, slasti i ufanje naše, zdravo.<br />
Tebi vapijemo, prognani sinovi Evini.<br />
Tebi uzdišemo, tugujući, plačući<br />
u ovoj suznoj dolini.<br />
Svrni dakle, odvjetnice naša,<br />
one svoje milostive oči na nas<br />
te nam poslije ovoga progonstva pokaži Isusa<br />
blagoslovljeni plod utrobe svoje.<br />
O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.</p>
<p>Himan Salve Regina pjevao se još u 11. stoljeću po samostanima. Vjerojatno je nastao u samostanu Reichenau na Bodenskom jezeru. Prvotno je himan započinjao riječima „Salve, Regina misericordiae“ – Zdravo, Kraljice milosrđa. Tek je u 16. stoljeću izraz proširen na „majko milosrđa“. Riječ je o maloj ali vrlo značajnoj promjeni. Naime, u prvom je obliku Marija ponajprije vladarica, moćna žena čija se uloga iskazuje po milosrđu. A u kasnijem obliku Marija je prije svega brižljiva majka (mater misericordiae), koja nam kao milosrdna pomoćnica pritječe u pomoć, iako nije ništa manje moćna žena (regina) nego ranije. Do danas se na ovom molitvom zaziva zagovor Majke Božje i Majke naše.</p>
<p><strong>Klasični oblik molitve</strong></p>
<p>S obzirom na biblijske iskaze o Mariji, pomalo začuđuje terminologija ovoga himna. Jednostavna „službenica“ Marija (Lk 1,48) pozdravlja se kao „kraljica“ – što je vrlo visoka služba. Na osnovu njezina božanskog materinstva Crkva je prepoznaje kao najveću među svecima i časti je kao kraljicu neba. Slijedi niz predikata koji izbližeg opisuju Majku Isusovu. Ona je milosrdna mati, život, slast i ufanje naše. Sve je to već dovoljno da ju se iznova pozdravi. Riječ „salve“ (zdravo) uokviruje prva tri stiha koji služe kao zaziv Majke Božje. Slijedi predstavljanje molbe. U ovom trenutku intonacija postaje ozbiljna. Tebe, Marijo, zazvali smo hvalom jer smo „prognani sinovi Evini“, odnosno izbačeni smo iz raja. Stoga „uzdišemo, tugujući, plačući u ovoj suznoj dolini“. Naime, na zemlji još ne vlada vječna nebeska radost, pa smo još više potrebni njezina zagovora.</p>
<p>Do ovog trenutka u himnu je vidljiv klasični oblik molitve: nakon zaziva izriču se potrebe da bi se zaključno navelo molbu. Izraz „Eia ergo“ (svrni dakle) predstavlja premosnicu između onoga što je već izrečeno i onoga što slijedi. „Advocata nostra” – naša „odvjetnica“ ili „advokatkinja“ (neki kažu „zagovornica“, što slijedi iz germanskoga prijevoda ovog himna – njem. „Fürsprecherin“) neka svrne „milostivi pogled“ na one koji tuguju i plaču. Tako će svi ljudi u ovozemaljskom životu, u progonstvu, moći gledati vječno spasenje: „pokaži nam Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje“. Za kraj se jasno izriče otkud Mariji tolika moć. Njezina snaga dolazi od Sina Isusa Krista. Himan završava trostrukim zazivom „O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo”. Moglo bi se dodati i molitvu „Poslušaj ove naše molbe“.</p>
<p>Dok slikovit govor i ozbiljni zazivi u tekstu već mogu izazvati jezu, himan svoju moć razvija tek kad se pjeva. Gregorijanski napjev himna „Salve Regina“ nalazi se u pjesmarici <em>Graduale Romanum</em>“. Središnja je to pjesmarica korala u Crkvi. No postoji i nadaleko poznati napjev belgijskoga baroknog kompozitora Henrija Du Monta (1610-1684).</p>
<p>Rukopisi potvrđuju da je latinski tekst himna nastao prije 1054. godine. Uobičajeno se pripisuje benediktincu Hermannu von Reichenauu, kojega često nazivaju i Hermannus Contractus. No nije siguran točan datum nastanka. Posljednji trostruki zaziv dodan je naknadno, a prema tradiciji dodao ga je sv. Bernard iz Clairvauxa (†1153).</p>
<p><strong>U molitvi časoslova</strong></p>
<p>Himan Salve Regina nalazi se i u Časoslovu. Najčešće se moli od Nedjelje Presvetog Trojstva (prva nedjelja nakon Duhova) do kraja liturgijske godine (Nedjelja Krista Kralja). U ostalim vremenima liturgijske godine (Božićno, Uskrsno, Korizma i Došašće) pjevaju se češće ostali himni, odnosno marijanske antifone. U nekim krajevima Crkve uobičava se ovaj napjev moliti kod groba svećenika ili druge osobe posvećenoga života na sahrani.</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/salve-regina-tisucljetni-klasik/">Salve Regina – tisućljetni klasik</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
