<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>prof. Darko Tomašević, Autor na Svjetlo riječi</title>
	<atom:link href="https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-prof-darko-tomasevic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-prof-darko-tomasevic/</link>
	<description>Franjevački medijski centar</description>
	<lastBuildDate>Tue, 04 Apr 2023 13:39:18 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://www.svjetlorijeci.ba/wp-content/uploads/2023/04/favicon.png</url>
	<title>prof. Darko Tomašević, Autor na Svjetlo riječi</title>
	<link>https://www.svjetlorijeci.ba/author/pise-prof-darko-tomasevic/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>I Mojsije je išao u školu</title>
		<link>https://www.svjetlorijeci.ba/i-mojsije-je-isao-u-skolu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[prof. Darko Tomašević]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 22 Sep 2018 07:43:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Riječ o Bibliji]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.svjetlorijeci.ba/i-mojsije-je-isao-u-skolu/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Školstvo, tj. poučavanje i prenošenje znanja i iskustava na mlađe generacije je potrebno da bi mlađi mogli učiti na iskustvu starijih. Ovu zadaću prenošenja znanja i iskustva prvenstveno ima obitelj,&#8230;</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/i-mojsije-je-isao-u-skolu/">I Mojsije je išao u školu</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Školstvo, tj. poučavanje i prenošenje znanja i iskustava na mlađe generacije je potrebno da bi mlađi mogli učiti na iskustvu starijih. Ovu zadaću prenošenja znanja i iskustva prvenstveno ima obitelj, a onda,institucionalno i školstvo.</p>
<p>Arheološka iskapanja su na vidjelo iznijela pojedine informacije o izobrazbi djece. Iskapanja koja su vršena od 1922.-1934. od strane Charlesa Leonarda Woolleya u Uru Kaldejskom pokazala su da je Ur bio civiliziran grad i da je bilo škola u Abrahamovo vrijeme. Kao potvrda postojanju škola su zemljane pločice koje su koristile kao bilježnice. One pokazuju da su djeca imala pouku iz pisanja, kao i da je bilo provjera znanja iz ispravnog pisanja riječi. Bilo je i pouka iz gramatike, tj. kako ispravno sprezati glagole. Potvrđeno je da je bilo pouka iz &#8220;matematike&#8221;, tj. osnovne matematičke radnje, poput sabiranja i oduzimanja. Čak se poučavala i praktična geometrija, geografija, botanika. Ovo potvrđuje da je Abraham potjecao iz grada koji je bio izuzetno civiliziran i treba ostaviti mogućnost da je Abraham mogao također pohađati ove škole, iako direktne potvrde za to nema.</p>
<p><strong>Škole u Egiptu i Izraelu</strong></p>
<p>O drugom velikom starozavjetnom liku, Mojsiju, i njegovu školovanju nemamo nikakvih izravnih potvrda u Svetom pismu, osim Stjepanove tvrdnje u Djelima apostolskim (Dj 7,22) da je Mojsije bio odgojen u svoj mudrosti egipatskoj. A o egipatskim školama imamo potvrdu u mnogim nebiblijskim izvorima. Egipatske škole su bile na visokom standardu za svoje vrijeme i bile su uglavnom povezane s hramovima i kontrolirane od strane svećenika. U njima se poučavala: aritmetika, geometrija, matematika, astronomija, arhitektura, medicina, anatomija, kemija i glazba. Kao što je rečeno, nema direktnih potvrda da je Mojsije pohađao egipatske škole, ali zbog činjenice da je odgojen na faraonovu dvoru, teško je i malo sumnjati da nije imao pristupa i da nije školovan u ponajboljim školama toga doba.</p>
<p>Što se tiče načina poučavanja, pretpostavlja se da je uobičajeni način poučavanja u egipatskim školama bio kroz pjesmu. Tako da ne čudi Mojsijeva odredba da se mlađe uči ponavljajući im građu (Pnz 11,19); javno im čitajući (Pnz 31,10-13: &#8220;Mojsije im naredi: &#8216;Svake sedme godine &#8211; godine oprosne &#8211; na Blagdan sjenica, kad dođe sav Izrael da vidi lice Jahve, Boga tvoga, na mjestu koje on odabere, pročitaj ovaj Zakon u nazočnosti svega Izraela. Saberi narod &#8211; ljude, žene, djecu i došljaka što bude u tvojim gradovima &#8211; da čuju i da nauče bojati se Jahve, Boga vašega, pa da drže i vrše sve riječi ovog Zakona. Sinovi njihovi, koji to još ne znaju, čut će i naučit će bojati se Jahve, Boga vašega, sve vrijeme dok budete živjeli na zemlji što ćete je, prešavši Jordan, zaposjesti.'&#8221;), i učeći ih kroz pjesmu (što se očito lakše zapamti) (Pnz 31,19: &#8220;Pišite sada sebi ovu pjesmu. Neka je nauče Izraelci! Stavi je u njihova usta da mi ova pjesma bude svjedokom protiv Izraelaca.&#8221;).</p>
<blockquote>
<p><strong>Najviše upućivanja na &#8220;školsko&#8221; poučavanje u Starom zavjetu nalazi se u mudrosnoj literaturi, a jedino mjesto gdje se izravno spominje &#8220;škola&#8221; je kod Sir 51,23: &#8220;</strong><strong>Priđite k meni, vi nepoučeni, u mojoj školi sjedite.</strong><strong>&#8220;</strong></p>
</blockquote>
<p>&nbsp;</p>
<p>Inače prvi koji su alfabetski počeli pisati, bili su Kanaanci (vjerojatno oko 1900. pr. Kr.), a prvi alfabetski sustav od 22 slova potječe iz Fenicije oko 1100. prije Krista. Arheološka mjesta gdje su pronađena alfabetska slova uključuju Lakiš, Aškelon, područje Negeba.</p>
<p>O školama u samom Izraelu u vremenu nakon Mojsija, nemamo izravnih potvrda u Svetom pismu. Pretpostavlja se da su neke vrste škola u Izraelu počele postojati u 8. stoljeću pr. Kr. te da je time i pismenost bila koliko-toliko prisutna. Takve škole su bile neformalne i uglavnom je učitelj oko sebe imao mali broj učenika. Školovanje, tj. poučavanje djece, čini se, da je bila briga roditelja, posebno majki u mlađoj dobi. Škole u strogom smislu riječi, u Palestini su počele, tek nakon povratka iz babilonskog sužanjstva, 538. pr. Kr. Najviše upućivanja na &#8220;školsko&#8221; poučavanje u Starom zavjetu nalazi se u mudrosnoj literaturi, a jedino mjesto gdje se izravno spominje &#8220;škola&#8221; je kod Sir 51,23: &#8220;Priđite k meni, vi nepoučeni, u mojoj školi sjedite.&#8221;</p>
<p><strong>Tintom po glinenim pločama</strong></p>
<p>&#8220;Institucionalno&#8221; poučavanje je uglavnom bilo vjersko poučavanje s ciljem da djeca razumiju narav Božju, kroz njegova djela i njegove zapovijedi. U tom kontekstu se može razumjeti i odredba poučavanja iz Pnz 6,6-7: &#8220;Riječi ove što ti ih danas naređujem neka ti se urežu u srce. Napominji ih svojim sinovima. Govori im o njima kad sjediš u svojoj kući i kad ideš putem; kad liježeš i kad ustaješ.&#8221; Nešto kasnije, kad je narod počeo praviti svetišta, vjerojatno su svećenici bili ti koji su poučavali djecu. Tako je svećenik u Šilu, Eli, vjerojatno poučavao Samuela (usp. 1 Sam 1,24). Moguće je da je i sam Samuel kasnije &#8220;osnovao&#8221; neku vrstu proročke škole koja je kasnije mogla prerasti u određenu vrstu teološke škole (usp. 1 Sam 19,18-21; 2 Kr 2,5-7; Iz 8,16).</p>
<p>Najčeš­će se pisalo tintom na glinenim pločicama (ostrakama). A tinta se pravila od čađi, smole, maslinova ulja i vode, i bila je crna ili crvena (usp.: Jr 36,18: &#8220;Baruh će njima: &#8216;Jeremija mi je sve te riječi u pero kazivao, a ja sam ih crnilom u knjigu zapisao.'&#8221;). Pisaljke su se pravile od naoštrenih štapova, kako ističe prorok Jeremija (Jr 17,1: &#8220;Judin grijeh upisan je željeznom pisaljkom, urezan dijamantnim vrškom u pločicu njihova srca i u rogove njihovih žrtvenika&#8221;). No, u najranije vrijeme se pisalo i u kamenu, na metalu, a kasnije i na drvetu, papiru, koži. Običavalo se &#8220;ožbukati&#8221; kamena površina, prije nego li se počelo pisati po njoj (vidi: Pnz 27,2-3: &#8220;Onog dana kad prijeđete preko Jordana u zemlju što ti je daje Jahve, Bog tvoj, podigni sebi veliko kamenje; krečom ga okreči i na njemu ispiši sve riječi ovoga Zakona u trenutku kad budeš ulazio u zemlju što ti je daje Jahve, Bog tvoj&#8221;). Po kamenu se &#8220;pisalo&#8221; dlijetom, tj. slova su se uklesavala u kamen. Potvrda da se pisalo i na drvetu nalazi se kod Ez 37,16: &#8220;I dođe mi riječ Jahvina: &#8216;Sine čovječji, uzmi drvo i napiši na njemu: Juda i sinovi Izraelovi, njegovi saveznici! Onda uzmi drugo drvo i napiši na njemu: Josip &#8211; drvo Efrajimovo &#8211; i sav dom Izraelov, njegov saveznik.&#8221;</p>
<p>Pohađanje škola nije bilo obavezno. Prva pisana odredba o obveznom pohađanju škole, nalazi se kod velikog svećenika Gamale, koji 65. godine posl. Kr. određuje da svako muško dijete od šest godina i starije, u svakom gradu treba pohađati školu.</p>
<p>Objava <a href="https://www.svjetlorijeci.ba/i-mojsije-je-isao-u-skolu/">I Mojsije je išao u školu</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://www.svjetlorijeci.ba">Svjetlo riječi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
